<strong>Robert</strong> M <strong>Hejden</strong> SKICE ZA PODELJfNIJ.JUuK"'UlJ.Ć..uU'--__napos.etku, otcepljenje i etničku homogeni<strong>za</strong>ciju otcepljene teritorije.1998: dilema NAJO-aSredir.om oktobra 1998. godine NATO je <strong>za</strong>pretio da će napastiJugoslaviju ukoliko njena vlada ne bude povukla policijske ibezbednosne snage iz srpske pokrajine Kosovo, čije je stanovništvou to vreme činilo više od 90 odsto etničkih Albanaca. 1Nije bilo spora da su srpske policijske i bezbednosne snage <strong>za</strong>počelebrutalnu represiju nad albanskim stanovništvom Kosova,upravJ kao što je bilo neosporno da je pretežno albansko stanovništvoKosova želelo ne<strong>za</strong>visnost od Srbije. Međutim, bilo jeneosporno i da je Kosovo legalno bilo pokrajina Republike Srbijeu okviru Savezne Republike Jugoslavije, budući da je nakonPrvog svetskog rata bilo pripojeno Jugoslaviji kojoj je, nakonitalijanske uprave <strong>za</strong> vreme Drugog svetskog rata, i bilo vraćeno.U"tav Socijalističke Republike Srbije iz 1974. godine (čl. 1)precizirao je da je, ustavno, Socijalistička Autonomna PokrajinaKosovo "sastavni deo" Republike, a u Ustavu iz 1974. samog Kosova(čl. 1) navedeno je da je pokrajina "sastavni deo SocijalističkeRepublike Srbije i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije".I naj<strong>za</strong>d, jugoslovenski savezni Ustav iz 1974. godine(čl. 1 i 2) utvrđivao je da je Kosovo "sastavni deo" Srbije.Ove naizgled nedvosmislene odredbe navele su međunarodnu<strong>za</strong>jednicu da Kosovo tretira kao deo Srbije u vreme raspada bivšeJugoslavije, te da stoga pokrajini uskrati pravo na samoopredeljenjepriznato republikama.EPILOG: KOSOVO 1998·1999.Ali, iako je po svom zvaničnom statusu bilo sastavni deo Srbije,Kosovo je kao "autonomna pokrajina" de facto bilo ne<strong>za</strong>visnood Srbije u jugoslovenskoj federaciji posle 1974. godine.Imalo je svoje predstavnike u <strong>za</strong>jedničkim organima Federacije isvoje delegate sa pravom glasa u saveznoj skupštini, mada u manjembroju (20) od republika (30). Povrh toga, vlasti RepublikeSrbije imale su vrlo malu nadležnost na Kosovu, koje je de factoimalo samoupravu. Tako je "autonomija" Kosova u okviru Srbijepo svemu, osim po nazivu, bila ravna ne<strong>za</strong>visnosti od Srbije. Srpskoosećanje osujećenosti zbog onoga što se smatralo represijomvlade etničkih Albanaca na Kosovu Slobodan Milošević je iskoristiokako bi 1987. godine prigrabio i učvrstio vlast u Srbiji, dokje njegov režim autonomiju Kosova ukinuo u svemu, osim u nazivu,izmenama u srpskom ustavu usvojenim 1989. godine. Izmenesu potom bile unete u Ustav Republike Srbije donet 1990, kojije još na snazi. U suštini, posle 1987. srpska vlada upravljalaje Kosovom onako kako druge zemlje upravljaju teritorijama nakojim većina stanovništva odbija uključenje u državu (kao IndijaKašmirom ili Izrael Zapadnom obalom): nasliničkom policijom ivojnom vlašću. 2Kosovsko albansko stanovništvo počelo je da pruža pasivanotpor početkom 1998. godine pod vođstvom Ibrahima Rugove.Međutim, u februaru i martu 1997. u susednoj Albaniji dogodilase implozija sa raspadom državnog uređenja u severnom delu zemlje.Kada se desio ovaj slom države u Albaniji, razni politički činiocidokopali su se skladišta oružja i ispraznili ih, tako da sustotine hiUada komada lakog naoružanja iznenada postale dostupneu severnoj Albaniji. Političari-kosovski Albanci sa kojimasam početkom marta 1997. razgovarao u Prištini predviđali su da1 Distribucija etr,o-nac1onalnlh grupa na Kosovu dramatično se promenilatokom poslednjih pedeset godina. Brojevi izpopisa pokazujuda su 1948. godine Albanci činili 68,4% kosovskog stanovništva, Sr·bi 23,6%. Ovi odnosi ostali su stabilni do 1971. kada je učešće Albanacanaraslo na 73,5%, ct srpskog opalo na 18,3°100 Srbi tvrde da su biti istisnutinakon što su Albanci dobili vlast nad Kosovom krajem šezdesetih godinaAlbanci oovore da su Srbi sami odabrali odla<strong>za</strong>k. U svakom slučaju,p~~redi su i ~eoma visoka stopa nataliteta kod kosovskih Albanaca i niskastopa nataliteta kod Srba. Došlo je i do opadanja učešća drugih nealbanacau kosovskom stanovništvu. Vidi Bogosavljević 1994.1942 Ovim se, medutim, ne izjednačuju izraelski ili indijski režimi sa Srbijom.Izrael i Indija imaju demokratske političke sisteme lj suds:vo d01s:apruža <strong>za</strong>štitu manjinskih prava, što nije stanie u Srbiii, Osim tOQaindijska vlada je sa izvesnim us'pehorn radila na to~e da ubedi kašmir;k~stanovništvo da se uključi u politički život. Naravno, verovatno da jeUk.tjuč2nje p2testi:--lskog st:;[\OV:11štva sa Zapadne ~ 1Z Gaze Li p0l1t~čkiživot Izraela poslednja stvar koju bi većina izraelskih političara požele·la. što je raztog koji verovatno objašnjava spremnost većine lzraelskih potitičarada priz:1aju sa;T!uopredeljenje, ako ne i pravo na državu, Palestincimau nekim delovima Zapadne obale " Gaze, okončavajući na taj načinnjihovo de facta pripajanje Izraelu.195-
iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će velike količine ovog oružja preplaviti Kosovo i da će oni, iakosu pacifistički političari iz Rugovine stranke bili protiv nasi~a, izgubitikontrolu nad narodom koji će oružje upotrebiti <strong>za</strong> otpočinjanjeoružanog ustanka otprilike kroz godinu dana.Tačno godinu dana kasnije, krajem februara 1998, "Oslobodilačkavojska Kosova" (OVK) objavila je oružanu borbu <strong>za</strong> ne<strong>za</strong>visnosti počela da napada srpske policijske i bezbednosnesnage na Kosovu. Srpska odmazda bila je brutalna i usmerenana civile (srpsko oruđe u onome što Amerikanci nazivaju "hirurškimnapadom", u osnovi, bila je motorna testera), činjeni supokolji koji su i<strong>za</strong>zvali pretnje NATO-a "vazušnim napadima"(eufemi<strong>za</strong>m <strong>za</strong> "vojni napad"), što je Srbe nagnalo da, bar privremeno,obustave napade na albanske civile. OVK je potom <strong>za</strong>uzeovelika područja na Kosovu; mapa američke vlade (no.746891 [R00940]7-98) "Područja pod kontrolom na Kosovu, sredinomjula 1998" pokazuje da je središnji deo pokrajine, otpriliketrećina ukupne teritorije, bio pod kontrolom OVK-a ili da je"sporan", uk~učujući i područja duž granice sa Albanijom. Uznemir~nzbog veze između OVK-a i destabiLizujućih političkihdogađanja u samoj Albaniji, a i izjava nekih vođa OVK-a da imje ciU da oslobode sve albanske teritorije, uključujući i one podvlašću Makedonije i Grčke, NATO je tolerisao obnov~ene srpskeofanzive krajem jula i u avg ustu 1998, koje su doista razbileOVK ali su i dovele do pomeranja nekoliko stotina hiljada i ubijanjastotina etničkih Albanaca. Ovi pokolji prouzrokovali su novepretnje NATO-a vazdušnim napadima, što je pružalo <strong>za</strong>nimljivprizor kako NATO, prvobitno odbrambeni savez čiji je ciU bio da~preči bivši SSSR da napadne bivšu Zapadnu Nemačku, prvi putod 1945. godine preti otvorenim vojnim napadom na jednu suverenuevropsku državu.NATO je bio u dilemi <strong>za</strong>to što je Kosovo po međunarodnompravu očigledno deo Srbije, te otuda i Savezne Republike Jugoslavije.Kako je posle Helsinkija nepovredivost granica glavnokonceptualno načelo evropske bezbednosti i američke politikeprema' Bosni i ,v1akedoniji, to politički nije bilo lako priznati kosovskimAlbancima pravo na samoopredeljenje koje je bilo uskraćenoSrbima u Bosni i Hrvatima u Hercegovini. Osim toga, ako biKosovo dobilo ne<strong>za</strong>visnost, ugrožen bi bio opstanak r v 1akedonije,jer je <strong>za</strong>padna Makedonija gusto nastanjena Albancima koliko iKosovo, sa rukovodstvom koje je, takođe, naklonjeno ne<strong>za</strong>visno-sti. 3 Istovremeno, brutalna srpska policijska uprava nad Kosovom,slična onoj nad bilo kojom teritorijom na kojoj većina stanov~ištvaodbacuje državu koja polaže pravo da vlada nad njima,nermnovno je kršila ljudska prava.Američki planAmeričko rešenje, koje je prihvatio i ostatak NATO-a, bio je <strong>za</strong>htevd~ ~osovo ponovo eostane "autonomno", a da mu se i daUeuskracuJe ne<strong>za</strong>visnost. Sta bi takav status mogao da znači otkrivajuamerički predlozi ustavnog i političkog statusa Kosova. Prvetakve predloge otkrio je list KOHA Ditore na jeziku kosovskih Albanaca,koji je nacrt objavio 17. septembra 1998, a novu verziju7. oktobra 1998. Ti predlozi bili su osnova <strong>za</strong> potonje dokumenteiz Rambujea.Pričalo se da je glavni autor tih predloga bio Džejms O'Brajen,pravnik američkog Stejt departmenta, koji bio i glavni autorus~ava hrvatsko-muslimanske "Federacije Bosne i Hercegovine" iDejtonskog ustava. O'Brajen je, <strong>za</strong>jedno sa ambasadorom Hilom,posetio I
- Page 1 and 2:
3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4:
Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6:
i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8:
iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10:
Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12:
~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14:
:UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16:
\UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18:
;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20:
!UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22:
szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24:
porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26:
iII/
- Page 27 and 28:
_Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 29 and 30:
,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988
- Page 31 and 32:
--Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34:
...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36:
KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38:
KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40:
KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42:
(,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44:
4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46:
USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48: iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50: STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52: T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55 and 56: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 57 and 58: ;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko re
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61 and 62: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 63 and 64: iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-19
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67 and 68: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 69 and 70: azum. Naravno, sam Dejtonski sporaz
- Page 71 and 72: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 73 and 74: iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCE
- Page 75 and 76: II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARST
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79 and 80: ~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 81 and 82: Robert M J:iejlien..5KICE ZA POOELl
- Page 83 and 84: 9.O kvadraturj začaranog kruga:od
- Page 85 and 86: l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88: KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90: F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92: l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94: I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96: ~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97: Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 101 and 102: lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103 and 104: ;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 105 and 106: lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Go
- Page 107 and 108: ~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110: RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112: AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167