1---Rub..er:tJ:1.JiejllliL5KICE ZA PODEUEl:ill..KllĆ~ !i<strong>za</strong>menik Hans Šumaher iz Nemačke bio je otvoren u jednom intervjuu:"Mi diktiramo šta će se uraditi ... jednostavno, ne obraćamopažnju na one koji vrše opstrukciju ... oni koji pružaju otporfTnraće da se suoče sa posledicama."loOvakav diktatorski pristup nije nekakav izuzetak. List NewYork Times izvestio je da visoki predstavnik, "uz blagoslov Vašingtona... danas vlada Bosnom dekretima" (10. april 1998). POsmenjivaoje i<strong>za</strong>brane funkcionere i na srpskim i na hrvatskim teritorijama,a ignorisanjem skupštinske procedure u Skupštini RepublikeSrpske isposlovao je da se vlada tog entiteta, koju jeobrazovala najpopularnija srpska stranka, <strong>za</strong>meni vladom na čijemčelu je premijer iz jedne male stranke. Jedan od njegovih naporabilo je "nastojanje da se razbije monolitna kontrola medijakoju sprovodi vlada i političke stranke" strategijom <strong>za</strong>snovanomna dvama načelima, koja bi većina ljudi obično smatrala suštinskiprotivurečnim: "(1) uredničkom intervencijom, promenomstrukture medija i propisima, i (2) ohrabrivanjem ne<strong>za</strong>visnih med··lJa ".11U svemu ovome visoki predstavnik počeo je da se sve višeponaša kao rukovodstvo Save<strong>za</strong> komunista Jugoslavije, koje jetakođe priznalo nacionali<strong>za</strong>m tako što je stvorilo nefunkcionalniustav, da bi potom uglavnom ignorisalo njegove odredbe. Ovo nijeneminovno loš razvoj događaja - većina Bosanaca nikada niježivela tako dobro ili tako mirno kao u socijalističkoj Jugoslaviji,bar posle šezdesetih godina - ali on zbilja pokreće mučna pitanjao budućnosti zemlje.iI _FEN I VESTINA USTAVNOG OPSENARSTVADrugim rečima, sporazum je dobio nominalnu saglasnost onihnad kojima se vlada pod uslovom da i sama navodna vlada budenominalna, bez ikakve vlasti. Na taj način Srbi i Hrvati nisu pristalida nad njima vlada bosanska država, nego su jedino pristalina ukUučenje u lažni suverenitet bez ikakve delotvorne vlade.Da bi prevazišao ovu protivurečnost i državu učinio realnom,visoki predstavnik je naposletku odlučio da može da radi i bez saglasnosti.Ipak, izgleda malo verovatno da je ovo strategija kojadonosi pobedu, stoga što i sami postupci visokog predstavnikapojačavaju poruku da je Bosna tvorevina međunarodne <strong>za</strong>jednicea ne samih Bosanaca. Što više visoki predstavnik bude prenebregavaopotrebu da sami Bosanci pristanu da nad njima vlada bosanskadržava, to će ta država verovatno biti manje legitimna <strong>za</strong>one čiji je pristanak bio uslovljen njenom iluzornošću. U Bosnije, prema tome, izbor između vlade bez pristanka i pristankauslovljenog nepostojanjem vlade. Ali, može li se očekivati više u"državi" koju simbolizuje <strong>za</strong>stava odabrana upravo stoga što neznači ništa narodu koji tamo živi?Protivurečnosti vlade bez saglasnostiVisoki predstavnik i međunarodna <strong>za</strong>jednica, u čijoj je on službi,suočili su se sa razočaravajućom protivurečnošću. Da bi se dobiopristanak Srba i Hrvata da budu uključeni u Bosnu, Dejtonski sporazumje predvideo da, u stvari, neće biti prave bosanske vlade.10 Intervju S2. Hansom Šumaherom lj časop~lsu Dani od 11. aprila 1998, prematekstu koji je objavio Ured visokog predstavnika na svojoj Vleb strani(www.ohr.int/press/i1980411a.htm).11 Ured visokog predstavnika, Report of the High Representoti~!e for Implementationof the Bosnian Peace Agreement to the Secretary-General of theUnited Nations, 9. april 1998, stav 58.
9.O kvadraturj <strong>za</strong>čaranog kruga:od samoopredeljenjalogika etničke države1torija ustava u nekadašnjoj Jugoslaviji otkriva pobedu vrlo jakelogike, koja glasi da država, teritorija sa vladom, pripada samovećinskom "narodu" ili, po američkoj terminologiji, etničkojgrupi. Suveren je upravo taj većinski narod, a ne neki neizdiferenciranikorpus jednakih građana. U svim bivšim jugoslovenskimrepublikama (izuzev, u početku, Bosne i Hercegovine) ovulogiku smesta su primenile u novim ustavnim uređenjima partije-pobednicena slobodnim i poštenim izborima pri kraju komunizma,koje su stvorile strukture onoga što sam ja nazvao ustavnimnacionalizmom. U Bosni nije postojao jedan većinski narod,ali su samostalne nacionalističke stranke podelile 1990. godinebirače, a potom i upravu, što je uskoro dovelo do rata <strong>za</strong> podelutelitorije.Povezivanje države sa "narodom" ujedinjuje ukoliko "narod"obuhvata gotovo sve stanovnike na teritoriji, u protivnom onodeli. U sredini u kojoj stanovništvo dele činioci kao što su vera,jezik ili svest o "etničkim" razlikama, prisutna je mogućnost sukoba,osim ukoliko politički predvodnici umeju da stvore jednusveobuhvatnu definiciju "naroda" koja obuhvata sve stanovnike.Takvi ujedinjujući politički akteri mogu pokušati da umanje važnostpriznatih razlika, često tako što će tvrditi da sličnostiizmeđu upravo ovih različitih naroda ujedinjuju sve njih uprkosnjihovim razlikama.Takav ujedinjujući identitet moguće je stvoriti u <strong>za</strong>jednicikoja je podeUena na verskoj, jezičkoj i etničkoj osnovi, pa čak iI)o KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAto učiniti u procesu stvaranja demokratije. Dobar primer pružaIndija, u kojoj je Nehruov svetovni nacionali<strong>za</strong>m dao ideološkustrukturu <strong>za</strong> demokratsku <strong>za</strong>jednicu <strong>za</strong>snovanu na "jedinstvu urazličitosti" (Nehru 1946; uporedi Khilnani 1977), čak i kada tajveliki projekt osporavaju narastajući nacionali<strong>za</strong>m Hindu narodakoji je njegova antite<strong>za</strong> (Varshney 1993: van der Veer 1994;Ludden 1996), a i <strong>za</strong>htevi da Indija bude država hinduizma a nesvetovna država - što je pokret koji ugrožava njene velike manjinemuslimana, Sika i ostalih. Titoističko načelo "bratstva i jedinstva"predstavUalo je sličan pokušaj stvaranja takvog sveobuhvatnogpojma <strong>za</strong> narode Jugoslavije, bez pokušaja da se definišeneka jedinstvena sveobuhvatna kategorija koja bi sve njih obuhvatila.Osnovna premisa ove koncepcije bila je da su jugoslovenskinarod bili tako blisko pove<strong>za</strong>ni da mogu da žive <strong>za</strong>jedno,dok je politička realnost bila da su oni bili tako isprepleteni dasu morali da žive <strong>za</strong>jedno. Istinitost prvog dela ove premise dokazivalesu visoke stope mešovitih brakova gde god su jugoslovenskinarodi bili najviše izmešani: u većim gradovima širom bivšezemUe i u "mešovitim" područjima kao što su Banija, Slavonijai Baranja u Hrvatskoj i Vojvodina u Srbiji. Istinitost drugogelementa doka<strong>za</strong>li su, na način koji bi trebalo da je bio dovoUnouverUiv <strong>za</strong> sve, pokoUi 1941-1945. godine, koji bi se svakakokvalifikovali <strong>za</strong> etiketu "etničko čišćenje" da je taj termin u onodoba bio izmišljen i da je CNN bio na mestu zbivanja. I pored toga,kampanja <strong>za</strong> podsticanje "jugoslovenstva" tokom pedesetihgodina bila je "kratkovečna" (Rusi now 1978, str. 106; vidi takođeĐilas 1991). Umesto toga, jugoslovenska federacija konfederalizovanaje ustavom iz 1974, potezom koji je uveo institucionalnaneslaganja koja su Slovenci 1989. godine iskoristili kako biuništili (kon)federalno uređenje.Ukoliko je tačna formula da narod dobija državu, tačno je isuprotno: gde nema "naroda" ne može biti ni države. Političkudinamiku koja je razorila Jugoslaviju činilo je odbacivanje <strong>za</strong>jedničkogidentiteta, te tako i <strong>za</strong>jedničkog naroda, te i <strong>za</strong>jedničkedržave. To što se ova dinamika <strong>za</strong>snivala na pogrešnimpercepcijama koje je empirijski opovrgavao suživot jugoslovenskihnaroda bilo je nevažno - njeno opšte prihvatanje značilo jeda ni suživot južnoslovenskih naroda nije bio prihvatUiv(Hayden 1996a), stav koji je i Bosnu osudio na propast (Hayden1996a, 1995b).~165-
- Page 1 and 2:
3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4:
Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6:
i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8:
iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10:
Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12:
~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14:
:UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16:
\UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18:
;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20:
!UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22:
szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24:
porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26:
iII/
- Page 27 and 28:
_Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 29 and 30:
,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988
- Page 31 and 32: --Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34: ...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36: KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38: KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40: KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42: (,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44: 4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46: USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48: iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50: STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52: T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55 and 56: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 57 and 58: ;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko re
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61 and 62: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 63 and 64: iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-19
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67 and 68: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 69 and 70: azum. Naravno, sam Dejtonski sporaz
- Page 71 and 72: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 73 and 74: iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCE
- Page 75 and 76: II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARST
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79 and 80: ~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 81: Robert M J:iejlien..5KICE ZA POOELl
- Page 85 and 86: l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88: KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90: F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92: l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94: I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96: ~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97 and 98: Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 99 and 100: iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će vel
- Page 101 and 102: lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103 and 104: ;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 105 and 106: lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Go
- Page 107 and 108: ~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110: RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112: AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167