8,len j veština ustavnogopsenarstva: Dejtonski ustavMirovni plan utanačen [u DejtonuJ sačuvaće Bosnu kao jedinstvenudržavu ... Država će se sastojati od dva dela, bosansko[muslimanskoj-hrvatske federacije i republike bosanskihSrba.Vilijam Džeferson Klinton, 21. novembar 1995. godineRazjedinjena kuća ne može da opstane.Abraham Linkoln, 16. jun 1858. godineMa dan 21. novembra 1995. godine pregovori između predsednikaSrbije i Hrvatske i predsednika Predsedništva Bosne i Hercegovineu vazduhoplovnoj bazi Rajt-Paterson u Dejtonu, u Ohaju,urodili su "Opštim okvirnim sporazumom <strong>za</strong> mir u Bosni i Hercegovini"koji su prihvatile sve tri strane.1 Aneks 4 tog sporazumabio je "Ustav Bosne i Hercegovine" koji je trebalo da stupi nasnagu "po potpisivanju Opšteg okvirnog sporazuma" (član XII).Neposredni uzor <strong>za</strong> taj ustav bio je, izgleda, ustav hrvatsko-muslimanskefederacije, analiziran u prethodnom poglavlju. Ustav(član 1.3) precizire da će se "Bosna i Hercegovina sastojati oddva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske"1 Pozivanja na Dejtonski ustav i ostale elemente Dejtonskog sporazuma <strong>za</strong>snivajuse na tekstu tog sporazuma sadržanom u dokumentu naslovljenomProximity Peace Talks, Y!right-Patterson Air Force Base, Ohio, November 1-25, 1995, podeljenom novinarima po okončanju dejtonskih pregovora, akoji tvrdi da donosi merodavne tekstove Opšteg okvirnog sporazuma i njegovihjedanaest aneksa, Sporazuma o parafiranju, Propratn~h pisama i Završneizjave. Zahvalan sam Slobodanu Pavloviću što mi je dostavio kopijuovog teksta, koji je dobio u Dejtonu na <strong>za</strong>vršetku konferencije.ZEN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA:i, čini se, predviđa neku vrstu centralnih ustanova. Međutim, ovacentralna tela imaju tako minimalnu nadležnost, a mehanizmi <strong>za</strong>blokiranje njihovog odlučivanja toliko su potpuni, da je krajnjeneverovatno da bi Bosna i Hercegovina predviđena Dejtonskimustavom ikada mogla da funkcioniše kao država. Osim toga, svakomod entiteta dozvoUeno je da <strong>za</strong>drži vlastite vojne snage, a ida uspostavUa "posebne paralelne odnose sa susednim državama",očito se pozivajuči na veze Federacije sa Hrvatskom i RepublikeSrpske sa Srbijom i Saveznom Republikom Jugoslavijom.Dejtonski ustav tako tvrdi da stvara "državu" sastavljenu oddva nepove<strong>za</strong>na dela, naoružana jedan protiv drugog, od kojih jesvaki u savezu sa susednim zemljama, državu bez funkcionalnecentralne vlade. Ovo je ustav dostojan nekog zen učitelja, <strong>za</strong>misaoo tako podeUenoj jedinstvenoj "državi" po svojoj suptilnostiuporediva je sa zvukom pljeska jedne šake. Ali, teško je videti unjemu ozbiljan ustavni dokument, ukoliko bi ustav trebalo daobezbedi mehanizme <strong>za</strong> delovanje države.Dejtonski ustav je, takođe, parodija demokratije, ukoliko bi"demokratija" trebalo da se <strong>za</strong>sniva na saglasnosti onih kojima seupravUa. lako preambula ističe -da "Bošnjaci [Muslimani], Hrvatii Srbi, kao konstitutivni narcd~ (<strong>za</strong>jedno sa drugima) i građaniBosne i Hercegovine ovim utvrđuju da je Ustav Bosne i Hercegovinekao što sledi", ovaj ustav stupio je na snagu tek pošto suDejtonski sporazurn potpisale dve strane, Hrvatska i Savezna RepublikaJugoslavija, koje se po definiciji ne ubrajaju u "građaneBosne i Hercegovine". Odredbe u Aneksu 4 uz Okvirni sporazumu pogledu potpisa predstavnika Republike Bosne i Hercegovine,Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske bile su besmislenepo odredbama samog Ustava, koje nisu uslovile njegovostupanje na snagu time da ga prihvate oni koje bi on trebalo daobavezuje. Građani Bosne i Hercegovine, u stvari, nisu imali nikakvuulogu u donošenju ovog ustava koji nikada nije bio iznetpred njih da bi ga ratifikovali.Kao konačni udarac racionalnosti, čak i pojmu ustavnosti,Dejtonski "ustav" može biti izmenjen običnim <strong>za</strong>konom. Po logicipoznatoj američkim pravnicima od slučaja Marberi protiv Medisonaiz 1803. godine, ovakva snaga amandmana obesnažuje tobožnjiustav, logički ga pOliištavajuči. Kao što je rekao vrhovnisudija 1'v1aršal u slučaju Marben: "Ili je ustav vrhovni, najviši pravniakt koji se ne može menjati uobičajenim sredstvima, ili je ra--14-7-
II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVAvan običnim <strong>za</strong>konskim aktima pa je, kao i drugi akti, podložanpromeni kada to poželi <strong>za</strong>konodavno telo ... ukoliko bi ovo potonjebilo tačno, onda pisani ustavi postaju besmislen pokušaj ... dase ograniči vlast koja se po samoj svojoj prirodi ne može ograničiti."2Po ovom klasičnom američkom mišljenju, dejtonski nacrtje besmislen.Ovi nedostaci Dejtonskog ustava nisu nastali zbog manjkavostiu pisanju, ili bar ne u potpunosti zbog njih. Umesto toga, Dejtonmanifestuje krajnju protivurečnost između pretpostavljenihnormi demokratije kao <strong>za</strong>jednice ravnopravnih građana i državnogšovinizma kojim je <strong>za</strong>menjen državni socijali<strong>za</strong>m širom bivšeJugoslavije. Ova protivurečnost biće istražena nakon analize zensklopa uređenja po Dejtonskom ustavu.Podela navodno jedinstvene državeMada se u svim zvaničnim američkim izjavama povodom Dejtonagovorilo da će Bosna nastaviti da postoji kao jedinstvena država,ona je u Dejtonu bila definisana kao država koja se sastoji od dvaentiteta, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.Ustav Republike Srpske (član 1) definiše tu državu kao "Državusrpskog naroda", a njenu teritoriju kao "teritorije srpskog etničkogentiteta". U vreme dejtonskih pregovora, Federaciju je njenustav definisao kao državu koja se sastoji od teritorija s većinskimhrvatskim ili muslimanskim stanovništvom, u kojoj Hrvati iMuslimani ostvaruju svoja "suverena prava". Ova definicija izmenjenaje u junu 1996. godine kako bi se preciziralo da je teritorijaFederacije ona koja je "definisana u Aneksu 2 Opšteg okvirnogsporazuma" potpisanog u Dejtonu. Budući da se taj Aneksbavio zvaničnom definicijom i u<strong>za</strong>jamnim prihvatanjem graniceizmeđu dvaju postojećih entiteta, karakter nijednog od njih nijebio promenjen: Republika Srpska ostaje entitet Srba, a Federacijaentitet p/1uslimana i Hrvata. Štaviše, Aneks 2 predvideo je daće u područjima koja je trebalo da pređu iz jednog u drugi entitetpostojati "prelazno razdoblje" kako bi se "obezbedio miranprenos vlasti". Ovo je u praksi značilo odla<strong>za</strong>k, obično pod pritiskom,onih koji su iznenada stavljeni pod vlast drugog entiteta,2 Marbury v. Madison, 5 Cranch 137, at 177 (1803),Srba iz Federacije, Muslimana i Hrvata iz Republike Srpske. 3 Tonije bila neočekivana posledica; u govoru održanom u maju 1997.godine u Vašingtonu, Karl Bilt, visoki predstavnik <strong>za</strong> Bosnu i Her·cegovinu, primetio je da je ona "u osnovi bila unapred planiranau Dejtonu".4 Prema tome, Dejtonski sporazum <strong>za</strong>snovan je na etničkojili nacionalnoj podeli Bosne i Hercegovine, uprkos svim<strong>za</strong>klinjanjima u suprotno.Ovlašćenja centralnih vlasti:ili nepostojeća ili neograničenaRaspodela <strong>za</strong>konodavne i izvršne vlasti po Dejtonskom ustavuzbunjuje. Član III.3(a) predviđa: "Sve vladine funkcije i ovlašćenjakoja nisu izričito data <strong>za</strong>jedničkim ustanovama Bosne i Hercegovinebiće funkcije i ovlašćenja entiteta". "Ustanove" su Parlamentarnaskupština, Predsedništvo i Ustavni sud, te se stogamoramo osvrnuti na nadležnosti koje su im izričito prenete. Spisaksadržan u članu IlLi glasi:spoljna politikaspoUnotrgovinska politikacarinska politikamonetarna politika u skladu sa članom VIIfinansiranje ustanova i međunarodnih obave<strong>za</strong> Bosne i Hercegovinepolitika i propisi u vezi sa useljavanjem, izbeglicama i azilomprimena međunarodnih i međuentitetskih krivičnih <strong>za</strong>kona,ukUučujući i odnose sa Interpolomuspostavljanje i funkcionisanje <strong>za</strong>jedničkih i međunarodnihkomunikacijaregulisanje međuentitetskog transportakontrola vazdušnog saobraćaja3 Vidi Human Rights Watch, Helsinki, Bosnia-Hercegovina, Update: Non-Compliancewith the Dayton Accords-Ongoing Ethnically-Motivated Expulsionsand Harassement ill Bosnia (New York, a'lgust 1996).4 Opaske visokog predstavnika Karla Bilta izrečene u Nacionalnom pres-klubu,Vašington, D,C., L maja 1997.-149--
- Page 1 and 2:
3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4:
Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6:
i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8:
iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10:
Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12:
~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14:
:UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16:
\UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18:
;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20:
!UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22:
szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24: porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26: iII/
- Page 27 and 28: _Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 29 and 30: ,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988
- Page 31 and 32: --Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34: ...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36: KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38: KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40: KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42: (,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44: 4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46: USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48: iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50: STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52: T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55 and 56: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 57 and 58: ;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko re
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61 and 62: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 63 and 64: iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-19
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67 and 68: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 69 and 70: azum. Naravno, sam Dejtonski sporaz
- Page 71 and 72: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 73: iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCE
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79 and 80: ~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 81 and 82: Robert M J:iejlien..5KICE ZA POOELl
- Page 83 and 84: 9.O kvadraturj začaranog kruga:od
- Page 85 and 86: l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88: KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90: F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92: l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94: I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96: ~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97 and 98: Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 99 and 100: iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će vel
- Page 101 and 102: lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103 and 104: ;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 105 and 106: lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Go
- Page 107 and 108: ~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110: RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112: AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167