!;USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEisudova". Osim toga, član IV.C8 nalaže osnivanje "Sudske policijekoja će pomagati svakom sudu u Federaciji u pribavljanju informacija,obezbeđivanju prisustva svedoka i prevozu optuženihlica, održavanju reda u sudnici i bezbednosti sudskih prostorija,i izvršavanju sudskih naloga". Sudska policija može, na osnovupravilnika koji bude doneo predsednik Vrhovnog suda, pomagatiombudsmanima (član IV.C.8[4]).S obzirom na izvanredan opseg očigledno prenetih ovlašćenjana ombudsmane i Sud <strong>za</strong> ljudska prava, deluje ohrabrujućešto sve sudije u federaciji moraju biti "istaknuti pravnici najvišegmoralnog ugleda" (član IV.C.5).Pretpostavlja se, očigledno,da je moralni ugled lako utvrditi i da je on neosporan, možda poput"moralno-političke podobnosti" koja se tražila od sudija u socijalističkomrežimu. Sudska policija, koja je ovlašćena da dejstvujeu celoj Federaciji, mogla bi biti kadra da obezbedi funkcionisanjeSuda <strong>za</strong> ~udska prava i da izvrši njegove presude. Ali,možda bi se mogla oprostiti sumnjičavost: šta ukoliko kantonalnavlast odbije <strong>za</strong>htev suda, pa bude poslata sudska policija?Sudska policija bi se tada verovatno sukobila sa kantonalnom policijom,što je sukob u kojem će sudska policija biti poražena,osim ukoliko vojska ne bi mogla da joj da podršku- ali vojskenema! Ovo jedva da je čisto hipotetički scenario. Čak i u va~anouređenoj federaciji kakve su Sjedinjene Države, predsednici Ajzenhaueri Kenedi morali su da upotrebe federalne jedinice da bisavladali lokalnu policiju u južnim državama pedesetih i početkomšezdesetih godina, zbog pitanja koja bi, čini se, svakakospadala u domen Suda <strong>za</strong> ljudska prava u Bosni. 1·1eđutim, <strong>za</strong> razlikuod amerićkih predsednika, Sud <strong>za</strong> ~udska prava neće imativojsku koja bi sprovela njegove odluke.U pogledu <strong>za</strong>štite ~udskih prava i sloboda Ustav FederacijeBosne i Hercegovine mogao bi se smatrati inverzijom konstitucionalizma.Osnovni cilj ustava je da uredi funkcionalnu državu, sakontrolnim mehanizmima <strong>za</strong>rad <strong>za</strong>štite od zloupotrebe vlasti. Kaošto su tvrdili američki Federalisti 1787. godine: "Obrazujući vladu... ozbi~nu teškoću pričinjava to što se vladi mora omogućitida kontroliše one vlada, a potom je obave<strong>za</strong>ti i da samusebe kontroliše." (t,1edison [Hamilton] Federa/istički spis br.5l,str. 348 ). Ustav Federacije Bosne i Hercegovine prvenstveno sebavi drugom funkcijom i ne obraća pažnju na prvi <strong>za</strong>htev. Ali, bezfunkcionalnog oblika vlasti ne može biti organizovane <strong>za</strong>štite~udskih prava i sloboda. Budući da federalni ustav ne uspostav~auređenje <strong>za</strong> funkcionalnu vlast, svaka <strong>za</strong>štita prava i slobodakoju on obećava u najboljem slučaju je slaba.Ustavna šarađa?Otuda "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine" više liči na nekakvušaradu nego na pokušaj da se obezbedi uređenje <strong>za</strong> realnu državu.To ne znači da stvaranje "federacije" nije dalo neke pozitivnerezultate. Legalne fikcije često su korisne, a proglašenje"federacije" dovelo je do okončanja borbi u širokim razmeramaizmeđu hrvatskih i muslimanskih snaga u srednjoj Bosni, a pogotovou Mostaru. S druge strane, hrvatske vlasti poka<strong>za</strong>le su malospremnosti da dopuste muslimanskim izbeglicama da se vrate usvoje domove iz kojih ih je isterala hrvatska vojska, a neke od hrvatskihsnaga su i nakon osnivanja federacije nastavile da isterujuMuslimane iz oblasti pod njihovom kontrolom. Na sličan način,Hrvatima nije bilo dozvo~eno da se vrate u domove iz kojihsu ih isterali Muslimani ni odmah po potpisivanju VašingtonskogsporazumalO ni tri godine kasnije (New York Times, 12. februar1997, A9). Ovakav razvoj događaja čini malo verovatnim da ćedva etnički mešovita kantona, o kojima su se Hrvati i Muslimanidogovorili u sporazumu potpisanom 14. maja 1994. u Američkojambasadi u Beču,l1 biti u stanju da opstanu.S obzirom na to da nema realnih mehani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu manjinskihprava, <strong>za</strong> izbeglice je verovatno uputno da se ne vraćajuu svoje domove. U ovom pogledu "federacija" u stvari predviđamehani<strong>za</strong>m <strong>za</strong> organizovaniju seobu stanovništava između teritorijapod hrvatskom kontrolom i onih pod muslimanskom. poštoje jasno da njihova prava neće biti <strong>za</strong>štićena, manjine ćeshvatiti da će u njihovom najboljem interesu biti ise~enje, moždaputem razmene kuća i posed a sa manjinama na drugoj strani.Tačne linije podele između dva prethodno pomenuta "mešovitakantona" mogu se povući vojnim putem a da ih zvanično neprihvati jedna ili druga strana, što bi konačno dovelo do "stvar-10 Vidi Globus (Zagreb), 22. jul 1994, str. 5-6 (preštampano u beogradskomTelegrofu 27. jula 1994, str. 30-31).II Vidi Oslobođenje, evropsko nedeljno izdanje, 4. maj 1994, str. 20-27.
iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEne linije vlasti" kao de facto državne granice, analogno onoj izmeđuIndije i Pakistana u Kašmiru još od 1948. godine. I poredtoga, ponovo kao i u Indiji i Pakistanu, glavnina podele Bosne iHercegovine između Hrvata i Muslimana izvan ova dva kantonaneće biti osporena.Osnivanje "federacije" imalo je još jedan značajan rezultatolakšalo je vojnu saradnju između Muslimana i Hrvata protiv Srba,bar u drugoj polovini 1995. godine. Ta saradnja olakšala je iisporuku oružja ~1uslimanima, mada su izvori iz američke vladenagovestili da su Hrvati tokom 1995. godine veliki deo tog naoružanjauzimali <strong>za</strong> sebe, i da nisu dozvoUavali da najsofisticiranijenaoružanje dopre do Muslimana.su prisustvovali sed nici Zastupničkog doma Federacije sazvanojradi usvajanja budžetaY Poslanici iz HDZ-a pismom su se požalilida ih "nadglasavaju", a da su <strong>za</strong>koni bili usvajani u njihovomodsustvu. HDZ-ov bojkot doveo je do neodržavanja sednica jer nijebilo kvoruma.S obzirom na to da bi "federacija" trebalo da bude ključ <strong>za</strong>uspeh plana <strong>za</strong> Bosnu sadržanog u Dejtonskom sporazumu, nefunkcionisanjeovog "entiteta" po njegovom disfunkcionalnomustavu jedva da je ohrabrujuće <strong>za</strong> budućnost <strong>za</strong>mišUene bosanskedržave.Olakšavanje konačne podeJe Bosne i HercegovineStrukturni nedostaci u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine tolikosu ozbiUni da je krajnje neizvesno da li će federacija moći daopstane vrlo dugo, bar u svom izvornom ustrojstvu. Moguće je dabi se ustav mogao izmeniti kako bi se postiglo da federacija višeliči na državu, poput načina na koji su američke Odredbe o konfederacijii trajnom savezu (1783) bile <strong>za</strong>menjene saveznim ustavom(1787). S druge strane, mnogo je verovatnije da će hrvatskideo "federacije" nastaviti da se oglušuje o federalne propise, <strong>za</strong>konei strukture, čineći na taj način "Federaciju Bosne i Hercegovine"održivom koliko je to bila bivša jugoslovenska federacija,a što su i do sada radili. Tako fvlostar, čija je integracija trebaloda bude kUuč <strong>za</strong> "federaciju", ostaje podeUen, sa Hrvatimakoji u prvoj polovini 1997. godine nastavUaju sa isterivanjemfv1uslimana iz <strong>za</strong>padnog Mostara, i sa dva univerziteta <strong>za</strong>to štoHrvati ne žele da prihvate studente ili fakultet iz istočnog Mostara,i što odbijaju da priznaju "bosanski" jezik (c. Woodward. Kao što je <strong>za</strong>beležila Su<strong>za</strong>n Vudvord "HDZ bosanskihHrvata, koji nema nikakvu političku opoziciju na teritorijikoju kontroliše, nema nameru da napusti ono što smatra svojimnacionalnim pravima na teritorijalni suverenitet .oo On ujedinjenjesa bosanskim Muslimanima smatra pretnjom po ta prava, dokobavezu federacije na jedinstvo smatra fasadom koja se može odbacitisa okončanjem neprijateUstava." Hrvati su, takođe, blokiraliparlament. Na primer, krajem maja 1997. poslanici HDZ-a ni-12 Sažetak vesti Televizije Bosne i Hercegovine od 28. maja 1997 (preko BOSNET-a).144
- Page 1 and 2:
3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4:
Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6:
i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8:
iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10:
Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12:
~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14:
:UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16:
\UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18:
;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20:
!UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22: szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24: porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26: iII/
- Page 27 and 28: _Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 29 and 30: ,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988
- Page 31 and 32: --Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34: ...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36: KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38: KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40: KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42: (,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44: 4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46: USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48: iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50: STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52: T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55 and 56: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 57 and 58: ;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko re
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61 and 62: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 63 and 64: iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-19
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67 and 68: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 69 and 70: azum. Naravno, sam Dejtonski sporaz
- Page 71: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 75 and 76: II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARST
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79 and 80: ~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 81 and 82: Robert M J:iejlien..5KICE ZA POOELl
- Page 83 and 84: 9.O kvadraturj začaranog kruga:od
- Page 85 and 86: l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88: KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90: F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92: l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94: I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96: ~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97 and 98: Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 99 and 100: iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će vel
- Page 101 and 102: lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103 and 104: ;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 105 and 106: lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Go
- Page 107 and 108: ~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110: RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112: AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167