;KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-1990.zemUe kada ih je u prevodu na srpskohrvatski jezik 7. avgusta objavilaBorba. 1Z U osnovi, nova verzija (u nastavku Predlog teksta)obuhvatala je niz novih odredbi i menjala neke od već postojećihu nacrtu, s tim što je svrha obeju vrsta promena bila da preusmeresmisao dokumenta kao celine.Neke od promena predstavUale su novinu u posleratnom jugoslovenskompolitičkom životu, mada ne naročito kontroverznu, budućida je trebalo da liberalizuju politiku u skladu sa načelima proklamovanimu raznim međunarodnim dokumentima o Uudskim pravima.Tako je novi Amandman 41a jemčio pravo na slobodno, mirnookupUanje; Amandman 42 je <strong>za</strong>branjivao smrtnu kaznu i mučenje,a garantovao dugački spisak sloboda proisteklih iz međunarodnihsporazuma o Uudskim pravima poput slobode kretanja, prava nasudski postupak pre izricanja presude i prava na privatnost. Amandman43 predviđao je slobodu veroispovesti i jemčio prava deci. Nijednaod ovih odredbi nije bila osporena na nivou cele države.Međutim, ostali amandmani sadržavali su neke potencijalnouznemiravajuće implikacije. Novi Amandman 8a, o pravu na slobodnoučešće u politici, menjao je "Osnovna načela" republičkogustava izjavom da je "Socijalistička Republika Slovenija državasuverenog slovenačkog naroda i građana SR Slovenije"; da je"društveni poredak SR Slovenije <strong>za</strong>snovan na poštovanju prava isloboda čoveka i građanina" ; da su "društvena, kolektivna i privatnaimovina ravnopravne"; a i izbrisao je mnoge standardnefraze iz komunističkog žargona. Amandman 8a utvrđivao je da:... sve organi<strong>za</strong>cije i pokreti mogu slobodno učestvovati upolitičkom životu, pod uslovom da podržavaju humane odnosemeđu ljudima, poštuju prava i osnovne slobode čoveka,demokratiju i viši kvalitet života, načela pravnog poretka[pravnu državu ili rechtsstaat], suverenitet slovenačke nacije inaroda Slovenije, i njihov ravnopravan položaj u ostvarivanju<strong>za</strong>jedničkih interesa naroda i narodnosti Jugoslavije. (kurzivpisca ove knjige).t'1ada veći deo ovog amandmana ima liberalni smisao, prethodnerečenice u kurzivu izvesni pojednici ili grupe lako bi mogli is-12 "Amandmani na Ustav SR Slovenije" (poseban dodatak), Borba, 7, avgust1989,54koristiti <strong>za</strong> gušenje političkog učešća. Uglavnom zbog ovog potencijalnogproblema, a i zbog njegovog naglaska na "suverenitetu"slovenačkog naroda, amandman je bio ukUučen u grupuamandmana koji će postati poznati kao "sporni" u političkom diskursuu ostatku Jugoslavije krajem leta i početkom jeseni 1989.godine.U Predlogu teksta nov je bio i Amandman 41b, koji je proglašavaoobavezu saveznih vlasti da poštuju jezike u Jugoslavijii da koriste slovenački jezik u Sloveniji, S jedne strane, ova odredbabila je u skladu sa članom 246 saveznog ustava kojim segarantovala ravnopravnost jezika jugoslovenskih naroda; ali slovenačkiamandman je u nastavku predviđao da "odluke [saveznihorgana] koje krše ovu odredbu nemaju pravno dejstvo", Ovaj očiglednipokušaj da se omogući republičkom ustavu da stavi vansnage savezne odluke predstavUao je dokazivanje prava republičkevlasti koje se nije moglo naći u saveznom ustavu, Novo dokazivanjerepubličkog suvereniteta do iskU učenja federacije predstavljaoje novi Amandman 48, proglašavajući, prvo, da ukolikosavezni organi naruše ili prekrše prava Slovenije, republički organi"moraju da preduzmu mere <strong>za</strong> odbranu položaja i prava republike"(Amandman 48a) i, drugo, da samo republičke vlasti moguda proglase vanredno stanje u Sloveniji,Još jedan sporan amandman, naizgled liberalan, ali implicitnomožda ne i takav, priznavao je italijanskom i mađarskom manjinskomstanovništvu u Sloveniji, kao "autohtonim manjinama",pravo na upotrebu svog jezika i druga kulturna prava (Amandman43c). Potencijalne teškoće nastale su sa dodavanjem odrednice"autohtona" koja je bila nova u ustavnom diskursu. Precizirajućida samo "autohtone manjine" imaju kulturna prava, amandmanje potencijalno oduzimao takva prava najvećim manjinskim populacijamau Sloveniji, ostalim jugoslovenskim nacionalnosti ma, kršećičlanove 154, 246 i 247 saveznog ustava,1313 U kLimi nacionalnog žara 1990. godille čak su i o'/e izričito <strong>za</strong>štićene nacionalnemanjine napadane, U intervjuu u listu Delo u junu 1990, godinenavedene su reci novog sLo'ienačkog ministra spoljnih poslovatrija Rupela da je <strong>za</strong>brinut zbog ponašanja italijanske etničke manjine uSloveniji, mada nije precizirano kakvog ponašanja, kao l da ih je upozorioda ne nastaVljaju s tim, Ovo "upozorenje" podstaklo je protest slovenačkihItalijana poslanika u novoi<strong>za</strong>branoj slovenačkoj skupštini (Borba,B" jun 1990, str, 6)"55-
,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988-1990.Jedan od spornih amandmana predviđao je da će SkupštinaSlovenije, ukoliko od Republike Slovenije bude <strong>za</strong>traženo da ispunifinansijske obaveze u vezi sa funkcionisanjem Federacije,poštovati "materijalne mogućnosti Republike i potrebe njenograzvoja" (Predlog teksta, Amandman 56). Implikacija ove odredbebila je da će republika sama odlučivati koje će savezne funkcijepodržati, čak i kada su te funkcije bile propisno usaglašeneili naložene na saveznom nivou.Glavna tema koja je spajala ove dopune Nacrta amandmanabio je slovenački suverenitet, kao što je bilo izloženo u dopunama"Osnovnih načela" slovenačkog ustava predviđenim u predloguAmandmana 8a. Ali, odredbe mnogih od ovih amandmana moglesu se osporavati na osnovu člana 206 saveznog ustava, što jepriznavao i sam Nacrt. Odgovor političkih ličnosti u Sloveniji naovu moguću slabost amandmana bio je da se <strong>za</strong>lažu <strong>za</strong> novo tumačenjeosnove saveznog ustavnog uređenja, koje bi u stvari ukonfederaciju pretvorilo ono što su čak i one uproleće 1989. godinesmatrale federacijom.N.ova doktrina o republičkoj suprematijiPokušaj promene federalnog uređenja delimično je koristio dvosmislenostiu saveznom ustavu kako bi se porekla svaka nadležnostsaveznih sudskih ili upravnih ustanova <strong>za</strong> utvrđivanje pravovaljanostirepubličkih ustava u odnosu na savezni ustav. Istovremenose koristila nova teorija o osnovnom uređenju federacije<strong>za</strong> izvrtanje tumačenja svih odredbi, uključujući i one <strong>za</strong> kojese ranije nije smatralo da su dvosmislene niti da podstiču konfederaciju.U svakom slučaju, nije bilo teško da se u tekstu Ustava iz1974. pronađu dvosmislenosti. Taj instrument, odavno kritikovanzbog svoje dužine. složenosti i preopširnosti. poka<strong>za</strong>o se prilikompažljivog razmatranja čak i više zbunjujućim nego što se ranijemislilo. Za potrebe ove knjige, kao primer najbolje mogu da poslužekomplikacije u vezi sa članom 206. Na pogled izgledada u iskazu "republički ustav i pokrajinski ustav ne mogu biti usuprotnosti sa Ustavom SFRJ" ima malo nedvosmislenosti. Teškoćesu se pojavile kada su bili pažljivo razmotreni mehanizmi <strong>za</strong>primenu ove nedvosmislene odredbe. Prvo, ko je trebalo da odlu-či da li je republički/pokrajinski ustav stvarno u suprotnosti saUstavom SFRJ? Član 378 saveznog ustava predvideo je nešto štoje ličilo na odgovor: "Ustavni sud Jugoslavije daje Skupštini SFRJmišljenje o tome da li je republički ustav, odnosno pokrajinskiustav, u suprotnosti sa Ustavom SFRJ." Međutim, odredba je dvo··smislena zbog reči "mišljenje", upotrebljene u vezi sa Ustavnimsudorn sarno u ovorn članu i jedino povodorn ovog pitanja. U slučajevirnadruge vrste, sud je bio ovlašćen da donosi "odluke" i"rešenja" većinorn glasova svih svojih članova (član 391), ali"rnišljenja" i način na koji se dolazi do njih nikada nisu bili pornenuti.Jedno rešenje <strong>za</strong> ovaj problern moglo je biti da "rnišljenje",budući da je Sud jedino bio ovlašćen da donosi odluke i rešenja,rnora poprirniti jedan od tih oblika; a pošto "rešenje" nije obaveznoi izvršno a "odluka" jeste, to "rnišljenje" rnora uzeti oblik"odluke" i rnora odražavati, najrnanje, većinu glasova članova Suda.14 Čak i tada ostaje nejasna snaga "rnišljenja" Suda. Dok je"odluka" Suda bila obavezna i izvršna (član 394), "rnišljenje" Sudau pogledu suprotnosti izrneđu saveznog i republičkih/pokrajinskihustava rnoralo se saopštiti Saveznoj skupštini, koja jebila obavezna sarno da "pretresa mišljenja i predloge Ustavnogsuda Jugoslavije o ostvarivanju <strong>za</strong>štite ustavnosti i <strong>za</strong>konitostipred tim sudorn" (član 285, tačka 11).Ali, i pored dvosmislenosti ustavnog teksta, ovaj problemmogao bi se rešiti ukoliko bi bila uzeta u obzir nužna logika federalnogsisterna. To jest, da odredbe saveznog ustava rnoraju daukinu odredbe koje su suprotnosti sa njim, a nalaze se u ustavirnakonstitutivnih jedinica Federacije. Ukoliko ovo pravilo ne bivažilo. savezni ustav postao bi doslovno besrnislen, jer bi prekonjegovih odredbi mogao da pređe bilo koji konstitutivni deo federacije,te da ih tako, u stvari, ukine. Osim toga, ukoliko savezniustav ne bi bio najviši pravni akt, mogao bi se u stvari promenitijednostranirn činom članica federacije, oglušivanjem o izričiteodredbe sadržane u njernu u pogledU njegove izme ne. Suštinaove logike bila je izložena u čuvenoj američkoj ustavnoj odlucislučaja j/iarberi i"ledisona V. Madison1803), taj slučaj bio je predstavljen u jugoslovenskoj raspravi14 Zahvalan sam profesoru Stevanu Liliču <strong>za</strong> ovu formulaciju rešenja <strong>za</strong> problemdefinisanja.
- Page 1 and 2: 3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4: Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6: i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8: iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10: Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12: ~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14: :UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16: \UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18: ;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20: !UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22: szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24: porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26: iII/
- Page 27: _Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 31 and 32: --Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34: ...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36: KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38: KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40: KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42: (,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44: 4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46: USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48: iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50: STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52: T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55 and 56: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 57 and 58: ;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko re
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61 and 62: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 63 and 64: iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-19
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67 and 68: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 69 and 70: azum. Naravno, sam Dejtonski sporaz
- Page 71 and 72: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 73 and 74: iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCE
- Page 75 and 76: II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARST
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79 and 80:
~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 81 and 82:
Robert M J:iejlien..5KICE ZA POOELl
- Page 83 and 84:
9.O kvadraturj začaranog kruga:od
- Page 85 and 86:
l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88:
KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90:
F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92:
l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94:
I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96:
~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97 and 98:
Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 99 and 100:
iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će vel
- Page 101 and 102:
lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103 and 104:
;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 105 and 106:
lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Go
- Page 107 and 108:
~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110:
RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112:
AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167