• iBOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993.da u čijem sastavu je trebalo da budu, "najmanje na pet godina",po "jedan član iz svake konstitutivne jedinice, povrh toga istibroj plus jedan "članova koji ne bi mogli da budu iz Bosne i Hercegovineili iz bilo koje od susednih zemalja. Predviđalo se osnivanjeposebne radne grupe koja bi definisala konstitutivne jedinicei predložila "mapu <strong>za</strong>snovanu na apsolutnoj ili relativnoj većiniu svakoj od opština", s tim što bi izmene takve mape bile dozvoljene"samo na osnovu privrednih, geografskih ili drugih kriterijuma";štaviše, primerak te mape bio je priložen uz obaveštenjeo dogovoru koje je izdao EZ. Mada je bilo protivurečnih vestio torne da li je dogovor zbiUa bio potpisan, ubrzo su ga odbacilinajpre Hrvati (Borba, 25. mart 1992, str. 2), a potom Muslimani(Borba, 26. mart 1992, str. 2).Ova načela sadržavala su nekoliko elemenata koji će se iznovapojavUivati u svim kasnijim pokušajima pisanja ustava <strong>za</strong> Bosnu.Prvo, 19. marta 1992. godine u dogovorenim načelima pominjalase <strong>za</strong>štita Uudskih prava "prema najvišim standardima"uspostavUenim međunarodnim konvencijama; a ipak, malo je mestakoja su videla manje poštovanja Uudskih prava od Bosne. Drugo,teritorijalna podela Bosne trebalo je da bude izvršena u velikojmeri duž nacionalnih linija. Treće, uprkos pozivanju na ljudskaprava, ravnopravnost i druge političke ideale, strane nisu verovalejedna drugoj: odredba o rešavanju sporova između nacionalnodefinisanih entiteta i bilo koje centralne vlade pred sudomu čijem sastavu bi u većini bili stranci predstavljala je priznanjete činjenice. Ova odredba je, u stvari, pominjanje "ne<strong>za</strong>visnosti"Bosne i Hercegovine načinila krajnje sumnjivim.Ta načela bila su poslednji ustavni dokumenti <strong>za</strong> bosanskudržavu čiji su nacrt, izvorno napisan na srpskohrvatskom, prevashodnosame pripremile i sa kojim su se saglasile, iako samo nakratko,sve strane. Nakon ovog datuma, nacrte svih ustavnihpredloga uglavnom su pisali autsajderi, uključujući i ustav koji ječinio deo Dejtonskog sporazuma, a sada je zvanično na snazi uBosni i Hercegovini. Tako Bosna i Hercegovina predstavlja jedanod vrlo malobrojnih primera u svetu države kojoj su spoUne silenametnule osnovni <strong>za</strong>kon (Cvetkovski 1996), a primer sa kojim bise on najviše mogao uporediti, ustav Kipra iz 1960, jedva daohrabruje. Ostatak ovog poglavUa analizira nekoliko ozbiljnijhpokušaja tokom 1992-1993. godine da se izmisli ustavno uređenje<strong>za</strong> Bosnu i Hercegovinu nakon raspada države i izbijanja ra-122ta <strong>za</strong> nasilnu podelu teritorije, koju je međunarodna <strong>za</strong>jednicapriznala kao "državu" uprkos tome što je tako veliki broj njenihnavodnih podanika odbio da bude uključen u nju.Upravo to što su najveća srpska i najveća hrvatska stranka uBosni odbijale stvarno ukUučenje u bosansku državu predstavU akritičnu odliku svih navodnih ustavnih uređenja. To je konstantaod otpočinjanja umiranja Jugoslavije do potpisivanja Dejtonskogsporazuma, pa čak i godinu dana nakon njegove primene. Čak nizvanično prihvatanje ukUučivanja u svojevrsnu tobožnju bosanskudržavu <strong>za</strong> hrvatska i srpska rukovodstva nikada nije značiloda se prihvata stvarno ukUučivanje u <strong>za</strong>jedničku državu bilo kojevrste. U tom pogledu hrvatski stav bio je uvek potpuno u skladusa idejom o nacionalnom suverenitetu kojom su se rukovodili Hrvatiu odbacivanju jugoslovenske federacije i usvajanju sistemaustavnog nacionalizma otelotvorenog u hrvatskom ustavu iz1990, čak i kada su se pretvarali da prihvataju "federaciju" saMuslimanima 1994. (vidi 7. poglavUe) ili Dejtonski sporazum (vidi8. poglavlje). Srpski stav u pogledu Bosne takođe se <strong>za</strong>snivaona idejama nacionalnog suvereniteta i ustavnog nacionalizma.S obzirom na to da su Srbi i Hrvati odbijali da budu ukUučeniu bosansku državu, svi ustavni predlozi, od 1992. godine doDejtona, svodili su se na proglašavanje podeUene kuće <strong>za</strong> kuću sastanovima u svojini stanara, uprkos tome što su dvojica od trojicenavodnih suvlasnika bila spremna da to zdanje sruše. Ne iznenađuješto su ovi predlozi propali.Diplomatska podela i: Vens-uvenov plan<strong>za</strong> Bosnu i HercegovinuNa Londonskoj konferenciji u avg ustu 1992. godine EZ je naimenovalalorda Dejvida Ovena <strong>za</strong> posrednika koji će sarađivati saSajrusom Vensom, ličnim i<strong>za</strong>slanikom generalnog sekretara UN-a(vidi Ove n 1996). Ova dvojica diplomata okupili su u Ženevi radipregovora Srbe, Hrvate i Muslimane iz Bosne i Hercegovine, kojimasu se povremeno pridruživali predstavnici vlada Hrvatske,Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, koja se tada već sastojalasamo od Srbije i Crne Gore. Početni rezultat njihovih aktivnostibio je "Izveštaj o odvijanju rada na ustavu Bosne i Hercegovine",koji je bio propraćen prilogom pod naslovom "Predlog-123-
iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993.!ustavnog uređenja <strong>za</strong> Bosnu i Hercegovinu".l Izveštaj pokazujestepen neslaganja izrneđu strana u pogledu budućnosti Bosne iHercegovine:Jedna od strana u početku se <strong>za</strong>lagala <strong>za</strong> centralizovanu, jedinstvenudržavu, organizovanu u više regija koje bi irnalesarno adrninistrativne funkcije. Druga strana srnatrala je dazernlja treba da bude podeljena na tri ne<strong>za</strong>visne države, <strong>za</strong>muslirnanski, srpski odnosno hrvatski narod, s tim što bi svakaod tih država irnala svoj pravni subjektivitet, a koje bi rnogleda obrazuju labavu konfederaciju radi koordinisanja nekihod njihovih delatnosti. Treća strana je podržavala stavkoji je predstavljao neku sredinu. [4]2On je, takođe, naporni njao da bi, s obzirorn na izrnešanost stanovništvaBosne i Hercegovine, plan <strong>za</strong> stvaranje etnički <strong>za</strong>snovanihdržava iziskivao prisilnu seobu stanovništva, što je bio korakkoji su osudile Londonska konferencija, Savet bezbednosti UNi Generalna skupština UN-a. Kopredsednici su, osirn toga, predviđalida bi "konfederacija" takvih država "bila suštinski nestabilna,jer bi bar dve od njih sigurno srnesta izgradile čvršće veze sasusednirn država rna iz bivše Jugoslavije nego sa ostalirn dvernajedinicirna u Bosni i Hercegovini [5]".3 S druge strane, napornenulisu "da centralizovanu državu ne bi prihvatile bar dve odglavnih etničkih/konfesionalnih grupa u Bosni i Hercegovini, jerona ne bi štitila njihove interese nakon krvavog građanskog ratakoji danas razdire zernUu [5]".4Rešenje koje su predložiLi kopredsednici bilo je sledeće:... decentralizovana država ... u kojoj bi rnnoge od njenihglavnih funkcija, a naročito one koje bi se neposredno ticaleljudi, vršio izvestan broj autonornnih pokrajina. Centralnavlada bi, pak, imala samo one minimalne nadležnosti koje su1 r,1edunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, dokument ST(-2-2, 27. oktobar1992. Brojevi relevantnih strana navedeni su u tekstu.2 Strane su, naravno, bili /
- Page 1 and 2:
3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4:
Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6:
i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8:
iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10:
Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12: ~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14: :UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16: \UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18: ;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20: !UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22: szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24: porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26: iII/
- Page 27 and 28: _Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 29 and 30: ,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988
- Page 31 and 32: --Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34: ...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36: KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38: KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40: KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42: (,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44: 4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46: USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48: iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50: STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52: T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55 and 56: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 57 and 58: ;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko re
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67 and 68: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 69 and 70: azum. Naravno, sam Dejtonski sporaz
- Page 71 and 72: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 73 and 74: iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCE
- Page 75 and 76: II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARST
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79 and 80: ~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 81 and 82: Robert M J:iejlien..5KICE ZA POOELl
- Page 83 and 84: 9.O kvadraturj začaranog kruga:od
- Page 85 and 86: l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88: KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90: F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92: l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94: I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96: ~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97 and 98: Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 99 and 100: iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će vel
- Page 101 and 102: lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103 and 104: ;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 105 and 106: lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Go
- Page 107 and 108: ~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110: RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112: AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167