RIŽELJKIVANA LEGALNOSTUstavnost i suverenost u Bosni i Hercegovini, 1974-1990.U svim ostalim jugoslovenskim republikama jedan većinski narodmogao je naizgled osnovano polagati pravo na suverenitet. Bosnai Hercegovina, međutim, nije imala jedan većinski "narod".U slučaju Bosne i Hercegovine, dvojni suverenitet pomenut uprethodnom poglavlju, "radničke klase i svih radnih ljudi", s jednestrane, i "naroda i narodnosti Jugoslavije", s druge strane, bioje proglašen u članu 1 Ustava Socijalističke Republike Bosne iHercegovine (1974) na sledeći način:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je socijalističkademokratska država i socijalistička samoupravna demokratska<strong>za</strong>jednica radničke klase i građana, naroda Bosne i Hercegovine- Muslimana, Srba i Hrvata, pripadnika drugih narodai narodnosti koji žive u njoj, a <strong>za</strong>snovana je na vlasti isamoupravUanju radničke klase i svih radnih Uudi, kao i nasuverenosti i ravnopravnosti naroda Bosne i Hercegovine ipripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive.Mada je član 3 ovog ustava jemčio "srazmernu <strong>za</strong>stupUenost u skupštinamadruštveno-političkih tela narodima Bosne i Hercegovine -Hrvatima, Muslimanima i Srbima, kao i pripadnicima drugih narodai narodnosti", organi vlasti ustanovljeni tim ustavom pažnju su prvenstvenoposvećivali <strong>za</strong>stupljenosti "radničke klase i svih radnihljudi" pod vođstvom Save<strong>za</strong> komunista Bosne i Hercegovine.Amandmani iz 1990. godine na Ustav Socijalističke RepublikeBosne i Hercegovine ukinuli su tu dvojnu suverenost izbrisavšipozivanje na "radničku klasu i sve radne ljude" iz ustavne definicijedržave. Tako je po Amandmanu 59 prethodno navedenadefinicija države i suverenosti <strong>za</strong>menjena sledećom:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je demokratska,suverena država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine- Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih narodai narodnosti koji žive u njop3 Amandman LlX na Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, Službeniglasnik Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, XLVI (21), str.590, (31. jul1990).Povrh toga, Amandmanom 61 "dopunjena je" odredba u članu 3na sledeći način: "U skupštinama društveno-političkih organi<strong>za</strong>cija,organima koje one imenuju, Predsedništvu Socijalističke RepublikeBosne i Hercegovine i drugim državnim organima, <strong>za</strong>jemčenaje srazmerna <strong>za</strong>stupljenost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine."4Ostalim amandmanima istovremeno je izbrisana većinapredstavničkih struktura "radničke klase i svih radnih ljudi", a isvako pozivanje na njih, kao i odredbe iz "Uvodnih načela" Ustavaiz 1974. koje su bodrile i davale ideološko obrazloženje <strong>za</strong> socijalističkosamoupravljanje pod vođstvom Save<strong>za</strong> komunista,Odredbe Amandmana 61 bile su primenjene i preciznije razrađeneu članovima 19 do 22 "Ustavnog <strong>za</strong>kona <strong>za</strong> primenuAmandmana 59-79 na Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine",5 predviđajući, na primer, da je odstupanje od strogeproporcionalnosti dozvoljeno pod uslovom da ne premaši 15 odsto(član 19).DaUa <strong>za</strong>štita ravnopravnosti "naroda i narodnosti Bosne iHercegovine" bila je obezbeđena članom 10 Amandmana 70, kojije predviđao osnivanje "Saveta <strong>za</strong> pitanja uspostavUanja ravnopravnostinaroda i narodnosti Bosne i Hercegovine" u republičkojskupšti ni. 6 Ovaj savet, koji je trebalo da se sastoji odpodjednakog broja Muslimana, Srba i Hrvata, kao i odgovarajućegbroja pripadnika drugih skupina, odlučivao bi o pitanjima"na osnovu saglasnosti članova iz redova svih naroda i narodnosti".Od saveta se tražilo da razmatra svako pitanje koje prednjega iznese najmanje dvadeset skupštinskih poslanika, a moraoje da se saglasi sa iznošenjem pitanja pred skupštinu radi razmatranja.Osim toga, čim bi se savet saglasio da se pitanje iznesepred skupštinu, ona je mogla da ga usvoji samo posebnimpostupkom koji je iziskivao dvotrećinsku većinu od ukupnog brojaposlanika u skupštini.4 Amandman LXI na Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, Službeniglasnik Socijalističke Republike Basne i Hercegovine, XLVI (21), str,590 (31, jul 1990),5 Ustavni <strong>za</strong>kon <strong>za</strong> sprovođenje Amandmana LIX-LXXIX na Ustav SocijatističkeRepublike Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik Socijalističke RepublikeBosne i Hercegovine, XLVI (21), str, 594-595 (31, jul1990).6 Amandman LXX(10) na Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine,Službeni glasnik Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, XLVI (21),str. 591 (31, jul1990).110
;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko rečeno, promena u ustavnim stanovištima o državi isuverenitetu u Bosni i Hercegovini nakon pada državnog socijalizmai u ustavnim odredbama <strong>za</strong> primenu tih viđenja, bila je sledeća:"dvojni suverenitet" radničke klase i "etničkih" naroda izrazdoblja državnog socijalizma koncepcijski je <strong>za</strong>menjen jednimsuverenom, "narodima i narodnostima Bosne i Hercegovine". Međutim,taj jedini suveren bio je podeUen na segmente, od kojihje svakome bila <strong>za</strong>jemčena ravnopravnost. Izmenjeni ustav iustavni <strong>za</strong>kon <strong>za</strong> njegovo primenu, nakon 31. jula 1990, tražili suučešće predstavnika "naroda i narodnosti" u državnim organimana svim nivoima srazmerno njihovom učešću u stanovništvu, a iziskivanaje, takođe, posebna, dvotrećinska većina <strong>za</strong> usvajanje<strong>za</strong>konskih odredbi koje bi bile osporene zbog narušavanja načelanacionalne ravnopravnosti, čak i nakon što bi takav <strong>za</strong>kon dobiojednoglasnu saglasnost Saveta <strong>za</strong> pitanja uspostavUanja ravnopravnostinaroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u republičkojskupštini.Podela bosanskog biračkog tela, 1990.Na slobodnim izborima koji su obeležili kraj komunizma u novembru1990, bosansko biračko telo izdelilo se na Muslimane, Srbe iHrvate. Samo jedna muslimanska stranka SDA (Stranka demokratskeakcije) osvojila je 86 od ukupno 240 mesta (35,8%); jednasrpska stranka SDS (Srpska demokratska stranka) osvojila je 72mesta (30%), i jedna hrvatska stranka HDZ (Hrvatska demokratska<strong>za</strong>jednica) 44 mesta (18,35%).1 Postoci muslimanskog, srpskogi hrvatskog stanovništva u 1991. godini iznosili su: 43,7%;31,3%; odnosno 17,5%.8 Tako su "demokratski" izbori u suštinibili etnički popis. Iako im je bila pružena prilika da glasaju kaoBosanci, stanovnici Bosne i Hercegovine su umesto toga pretežnoodabrali da glasaju kao '·luslimani, Srbi i Hrvati. Ovaj biračkiobra<strong>za</strong>c iz 1990. godine bio je u skladu sa rezultatima nekolikodrugih relativno slobodnih izbora u Bosni i Hercegovini u dvadesetomveku (1910. i dvadesetih godina), kada su Bosanci "pretežnoglasali <strong>za</strong> etnički utemeljene stranke, pa je po jedna strankaosvajala ubedUivu većinu među biračima svake nacionalnosti".(Donia i Fine 1944, str. 211; vidi, takođe, Arnautović 1996, str.25-38) Sličan rezultat bio je ostvaren i na prilično slobodnim, aliipak manje poštenim izborima 1996. godine.Pobedničke nacionalističke stranke su isprva obrazovale1990. godine koalicionu vladu raspodelivši ključna mesta u vlastii ministarstvima. Tako je Musliman postao predsednik sedmočlanogpredsedništva, Srbin predsednik skupštine, Hrvat predsednikvlade. Na čelu ministarstava bilo je deset članova SDA,sedam članova SDS-a i pet članova HDZ-a. (Goati 1992) Na timpoložajima trebalo je da usledi smena nakon dve godine tako štobi, na primer, Hrvat postao predsednik predsedništva u novembru1992. Međutim, smene nikada nije bilo. Ova etnička raspodeladržavnih položaja bila je u skladu sa načelom etničke ravnotežeproglašenim u ustavu. Međutim, u republičkim upravnimtelima i u mnogim lokalnim upravama, stranka na vlasti sprovodilaje etničke čistke ne samo Uudi koji nisu iz iste stranke, negoni iz iste etničke grupe. (Gaati 1992; Đilas i Gaće 1994, str.187-188)Raspad političkog konsenzusaZbivanja koja će dovesti do sloma ustavnog uređenja Bosne iHercegovine <strong>za</strong>počela su 14. oktobra 1991. godine skupštinskomraspravom o "memorandumu" o suverenosti Bosne i Hercegovinekoji je predložila muslimanska stranka SDA uz podršku hrvatskestranke HDZ.9 Memorandum je izjavUivao da poslanici iz Bosnei Hercegovine, i pored toga što će podržati daUe postojanjejugoslovenske federalne države, neće učestvovati u bilo kojimaktivnostima savezne skupštine i predsedništva, osim ukoliko u7 Broje'!l potiču 1Z z'/anlčnog izveštaja RepubUcke ~1z'Doine Komisije objavLjenogu Službenom listu SR BiH, 19. decembar 1990, str. 1242-1263.8 S. BogosavUević. Bosna i Hercegovina u ogledalu statistike uBogosavljevići drugi 1992, str. 27. Brojevi iz popisa od 1981. kojima se služila izbornakomisija u svom izveštaju bili su: t~uslimani 39,52%; Srbi 32,02%; Hrvati18,38% (Službeni list SR BiH, 19 decembar 1990, str. 1262-1263).9 Opis ovog skupštinskog događaja koji sledi <strong>za</strong>snovan je na izveštavanjune<strong>za</strong>visnog dnevnika Borba od 14, 15, 16. i 18. oktobra 1991. Tekstovi"memoranduma" SDA i HDZ-a i tekstovi protiv njega koje su odvojeno izložilesrpska stranka SDS i ujedinjena opozicija štampani su u Borbi 16.oktobra 1991, str. 2.112 .
- Page 1 and 2:
3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4:
Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6: i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8: iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10: Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12: ~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14: :UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16: \UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18: ;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20: !UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22: szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24: porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26: iII/
- Page 27 and 28: _Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 29 and 30: ,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988
- Page 31 and 32: --Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34: ...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36: KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38: KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40: KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42: (,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44: 4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46: USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48: iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50: STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52: T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61 and 62: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 63 and 64: iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-19
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67 and 68: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 69 and 70: azum. Naravno, sam Dejtonski sporaz
- Page 71 and 72: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 73 and 74: iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCE
- Page 75 and 76: II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARST
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79 and 80: ~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 81 and 82: Robert M J:iejlien..5KICE ZA POOELl
- Page 83 and 84: 9.O kvadraturj začaranog kruga:od
- Page 85 and 86: l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88: KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90: F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92: l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94: I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96: ~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97 and 98: Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 99 and 100: iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će vel
- Page 101 and 102: lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103 and 104: ;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 105 and 106: lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Go
- Page 107 and 108:
~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110:
RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112:
AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167