EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVAhoda muslimanskih i hrvatskih snaga radi "očuvanja" suverenitetaBosne i Hercegovine" u Republici Srpskoj, veoma je neizvesnoda bi mnogo Srba, <strong>za</strong>pravo da li bi iko od njih ostao da postanepodanik pod vojnom okupacijom. Prilično je ironično da bi naj··bolji način <strong>za</strong> očuvanje "suvereniteta Bosne i Hercegovine", bilou Republici Srpskoj bilo u delovima Federacije pod vlašću Hrvata,bio da se isteraju oni ljudi koji odbijaju da budu uk~učeni u tudržavu, što bi u oba slučaja bila većina stanovništva.Kada se ovo ima na umu, Dejtonski ustav ima smisao jedinoako, <strong>za</strong>pravo, ne stvara realnu državu, vladu sa stvarnom vlašćunad celom teritorijom. Stvaranje realne države iziskivalo bi vojnopokoravanje, gotovo izvesno propraćeno izgonom pobeđenogstanovništva. Naposletku, bez saglasnosti onih nad kojima sevlada, "suverenitet Bosne i Hercegovine" može se održavati jedinosilom, čija bi posledica bila kršenja navodno ustavom <strong>za</strong>jemčenihljudskih prava, ili pak delotvornijim sredstvom <strong>za</strong> rešavanjesukoba između samooprede~enja i teritorijalnog integriteta -isterivanjem stanovništva koje bi se radije otcepilo.Prema tome, Dejtonski ustav može da "funkcioniše" samoako, u stvari, ne funkcioniše, ako <strong>za</strong>pravo ne stvara državu kojutobože stvara. U poređenju sa ovim ustavom, zen koan o "zvukupljeska jedne šake" jedva da izgleda manje metafizički no bosanska"država koja je <strong>za</strong>snovana na poštovanju ljudskog dostojanstva,slobode i jednakosti" i "posvećena miru, pravdi, tolerancijii pomirenju" (preambula), ali do koje se može doći jedino vojnimosvajanjem i okupacijom ili isterivanjem onih koji je odbacuju.Bosna posle Dejtona: protivurečnosti vlade bez saglasnostiTokom više od dve godine, otkako je međunarodna <strong>za</strong>jednica <strong>za</strong>počelasvoj projekat obnove Bosne i Hercegovine po odredbamaDejtonskog sporazuma, političke protivurečnosti dejtonskog uređenjapostaju poražavajuće. Visoki predstavnik <strong>za</strong> Bosnu i Hercegovinu,glavni izvršni funkcioner međunarodnog civilnog prisustvau zem~j, <strong>za</strong>kUučio je da je potrebno <strong>za</strong>obilaziti i<strong>za</strong>branuskupštinu u stvarima, navodno, u njenoj nadležnosti i smenjivatii<strong>za</strong>brane funkcionere. Predložio je da se <strong>za</strong>vede neposrednakontrola nad štampom. U vreme pisanja ove knjige (maj 1998)napori da se raseljeni vrate u svoje domove sve tri strane doče-kale su nasi~em, što je navelo visokog predstavnika da pošaljemeđunarodne vojne snage u neke gradove.Protivurečnosti Bosne mogu se sagledati kroz analizu simbolazemlje koje je međunarodna <strong>za</strong>jednica nametnula bez pristankanaroda čiju bi državu trebalo da simbolizuju. Metod njihovogusvajanja otkriva disfunkcionalnu prirodu dejtonskog ustavnoguređenja. Trenutak odabran <strong>za</strong> njihovo usvajanje i značenje samihsimbola pokazuju da su oni od značaja prvenstveno <strong>za</strong> onekoji su ih usvojili a sami nisu bili Bosanci. Bosna se tako otkrivakao simbolična tvorevina, ci~ međunarodne <strong>za</strong>jednice, ali ne ikao država vlastitih naroda niti država koju su oni stvorili.Simboli lažnog jedinstva: <strong>za</strong>stava, moneta i grbEter;čnu prirodu bosanske "države" dobro ilustruje istorija simbolakoji je predstavljaju. Dejtonski ustav (član 1.6) predviđa da će"Bosna imati one simbole koje utvrdi njena Parlamentarna skupštinaa odobri Predsedništvo". Osnovni simboli su <strong>za</strong>stava, grb ijedinstvena moneta (do danas jedina <strong>za</strong>jednička moneta bila jenemačka marka, s tim što su jugoslovenski dinari u upotrebi nasrpskim, hrvatska kuna na hrvatskim, a bosanski dinari na muslimanskimteritorijama).Prvi znak teškoća pojavio se sa neuspehom Predsedništva dase dogovori o nacrtu <strong>za</strong>jedničke monete, čime se manifestovalapat pozicija predska<strong>za</strong>na ranije u ovom poglav~u. Na sastankuodržanom u decembru 1997. godine u Bonu međunarodna <strong>za</strong>jednicaje odlučila da će u slučajevima kada Parlamentarna skupštinaili Predsedništvo ne budu mogli da donesu odluku, visokipredstavnik biti ovlašćen da je donese. Prema tome, kada Predsedništvonije postiglo dogovor o nacrtu nove monete, visokipredstavnik je dao svoj nacrt. Na novcu su bili likovi pesnika iromanopisaca iz svih triju nacionalnosti, ali se samo pisac lJlešaSelimović, koji se izjašnjavao kao srpski pisac iako je muslimanskogporekla, našao na novčanicama emitovanim <strong>za</strong> oba "entiteta"što čine Bosnu. Nijedan drugi pisac nije bio prihvatUi'l <strong>za</strong> svetri grupe.Ako nisu bili kadri da se slože o vrednosti pesnika i romanopisaca,kakav je bio izgled da se politička rukovodstva bosanskihnaroda dogovore o ostalim simbolima navodno <strong>za</strong>jedničke drža-
<strong>Robert</strong> M J:iejlien..5KICE ZA POOELllilU KUĆUve? OVO pitanje je isplivalo prilikom rasprava o <strong>za</strong>stavi, poka<strong>za</strong>teljukoji možda najviše razotkriva izmišljotinu o jedinstvu Bosne.Nije čudo što Srbi, Hrvati i Muslimani nisu mogli da se dogovoreo <strong>za</strong>jedničkim simbolima <strong>za</strong> državu kojoj, na prvom mestu,rukovodstva prvih dveju grupa nikada nisu imala iskrenog interesada se pridruže. Rešenje visokog predstavnika bilo je daobrazuje posebnu komisiju <strong>za</strong> <strong>za</strong>stavu koja je predložila tri varijante"neutralne <strong>za</strong>stave". Nacrt koji je odabrao visoki predstavnikpokazivao je zlatni trougao na plavom polju sa nizom belihzvezdica, gde "trougao predstavlja tri konstitutivna naroda Bosnei Hercegovine, zlatna boja predstav~a sunce kao simbol nade,dok plava boja i zvezde simbolizuju Evropu".7 Drugim rečima,visoki predstavnik namerno je odabrao nacrt koji nema nikakvuemocionalnu vezu sa bilo kim u Bosni i Hercegovini. Kada su <strong>za</strong>stavuprvi put otkrili na konferenciji <strong>za</strong> štampu, čak su se i samipredstavnici <strong>za</strong> štampu visokog predstavnika nasmejali kada jejedan reporter skrenuo pažnju da <strong>za</strong>stava "liči na kutiju <strong>za</strong> kukuruznepahu~ice".U stvari, glavni razlog koji nagnao na izbor <strong>za</strong>stave bile suZimske olimpijske igre u Naganu u Japanu: rok <strong>za</strong> izbor bio je određenimajući na umu te Igre. 8 Zastava je svakako lepršala u Naganu,a vije se i na Ist Riveru i u predvorju Stejt departmenta,ali se u samoj Bosni retko viđala, osim kada je visoki predstavniki nsistirao da se istakne. Malo je znakova da praktično bilo ko uBosni ko nije <strong>za</strong>poslen kod međunarodne <strong>za</strong>jednice oseća ikakvunaklonost prema ovoj <strong>za</strong>stavi - ali, naj<strong>za</strong>d, tamo <strong>za</strong> odlučivanjenije mnogo ni bitna saglasnost i<strong>za</strong>branih predstavnika bosanskihnaroda, o čemu se raspravlja i u nastavku.Pošto je nametnuo <strong>za</strong>stavu, visoki predstavnik pove;io je istojkomisiji <strong>za</strong> nacrt simbola da izradi grb koji će sadržati "vizuelneelemente i univer<strong>za</strong>lne simbole sa <strong>za</strong>stave", koji bi služiokao "državni grb kojim će BiH biti međunarodno predstavljana, abi se koristio na pasošima te zemlje, u zvaničnim dokumentima... a i u ambasadama i konzulatima". Ponovo je tri nacrtatrebalo da budu podneta Parlamentarnoj skupštini i Predsedništvus tim da odluku donesu do 15. maja. Kada oni to nisu učinili,visoki predstavnik je odabrao nacrt. koji "sledi nacrt i teme~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA<strong>za</strong>stave ... plavo polje sa trouglom u žutoj boji u gornjem desnomuglu i nizom od pet belih zvezdica što se proteže paralelno sa levomstranom trougla" . 9Tako je simbole bosanske državnosti odabrala međunarodna<strong>za</strong>jednica umesto samih Bosanaca, po nacrtima koji imaju smisao<strong>za</strong> međunarodnu <strong>za</strong>jednicu a ne <strong>za</strong> same Bosance, prema rokovimautvrđenim kalendarom publiciteta međunarodne <strong>za</strong>jednice ane prema željama samih Bosanaca. Verovatno nehotično, visokipredstavnik je na taj način simbolizovao bosansku državnost kaodaleko značajniju <strong>za</strong> međunarodnu <strong>za</strong>jednicu no što je ona to <strong>za</strong>same Bosance, istovremeno pokazujući da državne strukturestvorene u Dejtonu neće funkcionisati ukoliko se prepuste vlastisamih Bosanaca.Simuliranje demokratije:nevažnost bosanskih političkih ustanovaČlan 1.2 Dejtonskog ustava predviđa da će "Bosna i Hercegovinabiti demokratska država sa vladavinom prava i slobodnim i demokratskimizborima". Iako su izbori zbilja održani posle Dejtona,stranke koje su na njima pobedile bile su one iste koje su 1992.godine zemlju dovele do građanskog rata. Kao što pokazuje sagao državnim simbolima, te stranke nisu bile ništa više kadre da sarađujujedna sa drugom posle januara 1996. godine nego što suto bile pre aprila 1992, stoga izgleda prilično logično to što jevisoki predstavnik u Bonu dobio ovlašćenje da ih <strong>za</strong>obilazi, a štoje on, u stvari, i radio. Ali jamačno, čudna je to neka demokratijau kojoj nei<strong>za</strong>brani predstavnik stranih sila može da ignorišei<strong>za</strong>brane predstavnike naroda te zemlje.Kao primer nevažnosti parlamentarne saglasnosti može daposluži preambula Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine,koji je u decembru 1997. godine doneo visoki predstavnik "naprivremenoj osnovi dok Skupština ne usvoji ovaj <strong>za</strong>kon u odgovarajućemobliku, bez izmena i dodatnih uslova". Mada ova formulacijaostavlja malo prostora <strong>za</strong> sumnju u pogledu odgovarajućihovlašćenja parlamenta i visokog predstavnika, njegov drugi7 OHR Bulletin 65, 6. februar 1998.8 Ibid.9 Saopštenje <strong>za</strong> štampu Ureda visokog predstavnika: "(oat of Arms of BiH",Sarajevo, 20. maj 1998.160
- Page 1 and 2:
3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4:
Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6:
i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8:
iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10:
Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12:
~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14:
:UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16:
\UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18:
;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20:
!UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22:
szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24:
porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26:
iII/
- Page 27 and 28:
_Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 29 and 30: ,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988
- Page 31 and 32: --Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34: ...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36: KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38: KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40: KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42: (,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44: 4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46: USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48: iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50: STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52: T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55 and 56: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 57 and 58: ;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko re
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61 and 62: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 63 and 64: iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-19
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67 and 68: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 69 and 70: azum. Naravno, sam Dejtonski sporaz
- Page 71 and 72: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 73 and 74: iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCE
- Page 75 and 76: II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARST
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79: ~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 83 and 84: 9.O kvadraturj začaranog kruga:od
- Page 85 and 86: l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88: KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90: F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92: l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94: I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96: ~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97 and 98: Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 99 and 100: iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će vel
- Page 101 and 102: lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103 and 104: ;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 105 and 106: lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Go
- Page 107 and 108: ~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110: RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112: AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167