I:USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEvlasti u navodnoj zemlji, "<strong>za</strong>konodavnim telom" bez realnih sredstavada donosi konačne odluke o spornim problemima, i sudovimakoji imaju veoma široku vlast u oblasti <strong>za</strong>štite Uudskih pravai sloboda, spojenu sa pomanjkanjem sredstava <strong>za</strong> obavUanje tevlasti. "Entitet" nema jedinstvenu vojsku, nego postoje posebnehrvatske i muslimanske vojne snage. I napokon, uprkos nadahnjujućimizjavama o demokratskoj prirodi federacije, ustav svuvlast daje Muslimanima i Hrvatima, uspešno obespravUujući ostale.Ustav na taj način institucionalizuje nacionali<strong>za</strong>m i trajnu diskriminacijumanjina, manifestujući strukturu vladavine koju samja nazvao "ustavnim nacionalizmom"."Ustav Federacije Bosne i Hercegovine", uprkos američkompokroviteljstvu, teško da je primer demokratske izgradnje države.Pošto obezbeđuje neizvodUivu državu, više je iluzoran nego realanustav, dok je "federacija" koju, kako tvrdi, stvara imaginarnaa ne realna. Iako su u početku možda sve države imaginarne, ovajnavodni ustav obezbeđuje vrlo malo strukture da bi se imaginarnafederacija mogla ostvariti.Ali priča biva još čudnija. Ustav "federacije" uglavnom su pisaliAmerikanci a ne bivši Jugosloveni, i to Amerikanci koji nisuobavezno bili upoznati sa jugoslovenskim ustavima. 3 I pored toga,čini se da njegove strukture preuzimaju najneizvodljivijeaspekte jugoslovenskog ustava iz 1974, spajaju ih sa najneizvodUivijimaspektima hrvatsko-slovenačkog konfederalnog modela<strong>za</strong> Jugoslaviju, a da celo zdanje koncepcijski temelje na etničkojdefiniciji države prema kojoj je američka diplomatija izražavalagnušanje. I naj<strong>za</strong>d, iako je ustav izražavao poštovanje prema teritorijalnomintegritetu Republike Bosne i Hercegovine, on federacijusvodi na podelu republike, u najmanju ruku koliko i UstavRepublike Srpske.Stoga je ustav "federacije" <strong>za</strong>nimljiv iz nekoliko razloga. Prvo,u vreme pisanja ove knjige (maj 1998), "federacija" je postojalana papiru duže od četiri godine a u praksi ni jedan jedinidan. Nefunkcionisanje federacije, međutim, predska<strong>za</strong>lo je njenonefunkcionalno uređenje. Ali, pošto je ustav federacije, kako iz-3 Krajem 1994. godine duže od jednog sata vodio sam preko telefona fascinantanrazgovor sa pravnikom Stejt departmenta koji je bio jedan od glavnihautora ustava Federacije. Potvrdio je da sam ja bio prvi struenjak <strong>za</strong>jugoslovenske ustave sa kojim je ikada razgovarao.gleda, poslužio kao uzor ustava uključ.enog u Dejtonski sporazum,neostvarivost uređenja federacije nije samo od akademskog interesa.Ukoliko bi Dejton, kao što insistiraju sve ličnosti izmeđunarodne diplornatije, trebalo da dovede do očuvanja Bosnekao jedinstvene države, iskustvo federacije nije ohrabrujući predznak.tiedoslednost na početku: preambula j član 1Izvorna ustavna preambula izjavljivala je: "Na temeUu suverenitetai teritorijalne celovitosti Republike Bosne i Hercegovine,narodi i građani Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju pununacionalnu jednakost oo' ovim stvaraju Federaciju." Ova preambulakasnije je izmenjena kako bi glasila: "Narodi i građaniFederacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni deo suverenedržave Bosne i Hercegovine oo. ovim donose Ustav Federacije Bosnei Hercegovine." Međutim, član 1.14 prvobitno je predviđaoda "Bošnjaci 5 i Hrvati oo. ostvarujući svoja suverena prava, preoblikujuunutrašnje ustrojstvo teritorija s većinskim bošnjačkimi hrvatskim stanovništvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciju",koja se sastoji od kantona. U svojoj prvobitnoj formulaciji,dakle, član 1.1 bio je u suprotnosti sa preambulom, jer nisu"narodi i građani Bosne i Hercegovine" bili ti koji su navodnostvorili federaciju nego su to bili samo bošnjački i hrvatskinarodi i građani, i to samo na teritorijama na kojima su u većinibili Muslimani ili Hrvati. Ovo teritorijalno ograničenje protivurečiloje ideji o teritorijalnoj celovitosti Bosne i Hercegovine.Time što je predvideo poseban oblik uprave <strong>za</strong> deo teritorije republike,ustav federacije de facto je podelio Bosnu i Hercegovinu.Prema tome, u meri u kojoj Federacija realno postojala, republikaje bila iluzorna.Član Ll izmenjen je amandmanima kako bi teritorije federacijedefinisao kao one "definisane Aneksom II" uz Dejtonski spo-4 Ustav je podeljen u poglavlja numerisana rimskim brojevima, dok su Clanovinumerisani arapskim brojevima u svakom poglavlju. Otuda Ll označavaI poglavlje, L član.5 Ustav dosledno pominje "Bošnjake" umesto ~luslimana, ali je označitey"Bošnjak" čisto muslimanski.134
azum. Naravno, sam Dejtonski sporazum predvideo je gašenjeRepublike Bosne i Hercegovine i prenošenje njenih ovlašćenja nafederaciju, te je koncepcijska nedoslednost bila rešena na načinopisan u muslimanskom vicu sa početka ovog poglav~a: nestankomrepublike.U svakom slučaju, tvrdnja da "Bošnjaci i H rvati" mogu daostvaruju svoja suverena prava oduzima takva prava ostalima nadelu teritorije Bosne i Hercegovine, čime se ra<strong>za</strong>ra svaka koncepcija"pune nacionalne jednakosti" navedena u preambuli. Ovaustavna nedoslednost, naravno, potiče od nerešivog ustavnogproblema koji je na prvom mestu i doveo do rata, a to je bilo nepristajanjebosanskih Srba da Hrvati i Muslimani imaju jače pravoda proglase Bosnu koja bi ih uključila protiv njihove volje. Uosnovi, član Ll tvrdi da Muslimani i Hrvati mogu da ostvare suverenostuprkos željama Srba i ostalih, pretvarajući time potonjeu podređene. Ponovo je vidUiva nedoslednost preambule i člana1.1. Ustav federacije proglašava da je deo stanovništva suverenna delu teritorije, u suprotnosti sa načelima jednakosti i teritorijalnecelovitosti.Načelo jednakosti prekršeno je i u ustavnim paragrafima kojiuređuju <strong>za</strong>konodavnu vlast. Član IV.A.6 ustanovUuje Dom narodakoji jemči da će većinu njegovih poslanika činiti Hrvati i Muslimani.Osim toga, član IVA.18 predviđa da usvajanje <strong>za</strong>konamogu <strong>za</strong>ustaviti hrvatska ili bošnjačka poslanička grupa, ali dadrugi to ne mogu da urade. Prema tome, po ustavu federacije Srbii "ostali", koji nisu ni Hrvati ni Muslimani, građani su drugogreda kada je reč o <strong>za</strong>stupUenosti u skupštini i drugim državnimtelj ma. Slična neravnopravnost postoji i u nacionalnoj strukturisudova.Međutim, glavna nedoslednost je u <strong>za</strong>misli o jedinstvenoj RepubliciBosni i Hercegovini. U vreme stvaranja federacije, čak jei predsednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine smatrao da jeistovremeno postojanje federacije i republike "veštačka situacija".6Ali, iz njegovih izjava se vidi da je dalje postojanje republikedonekle trebalo da bude legalna fikcija, korisna <strong>za</strong> očuvanjestatusa Bosne II okviru njenih priznatih granica sve dok ne postanemoguće posti<strong>za</strong>nje trajnije nagodbe.6 Oslobođenje (evropsko nedeUno izdanje), 20-27. maj 1994, str. 5.:USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEINadležnost centralne vlade: skoro prazna kategorijaNa osnovu člana IlI.4 kantoni, od kojih se sastoji federacija,imaće "sve odgovornosti koje nisu izričito dodeljene federalnojvlasti". Isključiva vlast federalne vlade prvobitno je bila ograničenana spoljne poslove, odbranu federacije, državUanstvo, ekonomskupolitiku, trgovinu, finansije i finansijske ustanove, suzbijanjemeđunarodnog ili međukantonalnog kriminala, raspodeluelektronskih frekvencija, energetsku politiku, i finansiranjeprethodno navedenih funkcija (član IIU); posle Dejtona "spoUniposlovi" izostavUeni su iz njene nadležnosti, Federalna vlada ikantonalne vlade dele nadležnost u oblasti Uudskih prava, zdravstva,ekološke politike, komunikacija i saobraćaja, socijalne politike,primene <strong>za</strong>kona o državljanstvu, useljavanja, turizma i prirodnihbogatstava (član lII.2),Ovo poveravanje nadležnosti federalnim vlastima uspostavljafederaciju u suštini kao ekonomsku <strong>za</strong>jednicu sa odbrambenimsnagama i, prvobitno, ministarstvom spoljnih poslova. U pogleduodbrane, preciziranje da će federacija braniti svoje teritorije 7pokazuje da ona, ponovo u suprotnosti sa preambulom, nije posvećenateritorijalnoj celovitosti Republike Bosne i Hercegovine.Štaviše, ovaj ustav ne daje pravo odbrambenim snagama federacijeda brane granice Republike Bosne i Hercegovine već samogranice federacije, a nakon usvajanja ustava predviđenog Dejtonskimustavom, vojska federacije ne može da uđe u Republiku Srpsku.Formulacija dodele ovlašćenja <strong>za</strong> osnivanje odbrambenihsnaga ilustruje iluzornu prirodu federacije. Za razliku od optimističkeprve verzije Vens-Ovenovog plana, 8 koja je predviđala ArmijuBosne i Hercegovine, ustav federacije umesto toga pominjeosnivanje "<strong>za</strong>jedničke komande svih vojnih snaga u Federaciji ...i <strong>za</strong>kUučivanje <strong>za</strong>jedničkih vojnih sporazuma". Reč "<strong>za</strong>jednički"upotrebljena je <strong>za</strong>to što f'luslimani i Hrvati imaju odvojene oru-7 Izvorni član HL Lb davao je federaciji nadležnost <strong>za</strong> odbranu njenih granica,<strong>za</strong>datek koji je kasnije 1zmenjen ra odbranu njenih ten·ton)·[L8 tt,edunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, dokument STe/2/2, 27.oktobar 1991, član VA2. Ali. drugi Vens-Ovenov plan izostavio je odbranuiz nadležnosti centralne vlade, <strong>za</strong>tražl'/ši umesto toga razoružanje Bosnei Hercegovine i <strong>za</strong>branu oružanih snaga, izuzev pokrajinske policije saograničenim naoružanjem.
- Page 1 and 2:
3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4:
Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6:
i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8:
iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10:
Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12:
~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14:
:UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16:
\UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18: ;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20: !UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22: szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24: porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26: iII/
- Page 27 and 28: _Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 29 and 30: ,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988
- Page 31 and 32: --Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34: ...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36: KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38: KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40: KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42: (,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44: 4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46: USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48: iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50: STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52: T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55 and 56: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 57 and 58: ;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko re
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61 and 62: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 63 and 64: iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-19
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 71 and 72: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 73 and 74: iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCE
- Page 75 and 76: II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARST
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79 and 80: ~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 81 and 82: Robert M J:iejlien..5KICE ZA POOELl
- Page 83 and 84: 9.O kvadraturj začaranog kruga:od
- Page 85 and 86: l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88: KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90: F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92: l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94: I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96: ~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97 and 98: Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 99 and 100: iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će vel
- Page 101 and 102: lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103 and 104: ;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 105 and 106: lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Go
- Page 107 and 108: ~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110: RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112: AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167