mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
JCGM 100:2008<br />
opa`anja jednak je IJK, a ukupni broj uzoraka jednak je IJ. To je primjer uravnote`enog modela s dva faktora<br />
(dvofaktorskog modela) analognog modelu s jednim faktorom iz gornjega primjera naponskog etalona. U tom<br />
slu~aju postoje dva razli~ita faktora, uzorak i laboratorij koji se mijenjaju tijekom mjerenja. Taj model je uravnote`en<br />
jer se svaki uzorak opa`a isti broj puta (K) u svakom laboratoriju, a svaki laboratorij mjeri isti broj uzoraka<br />
(J). U daljnjoj analogiji s primjerom naponskog etalona, u slu~aju RT svrha je analize podataka da se istra`i mogu}e<br />
postojanje djelovanja izme|u uzoraka i djelovanja izme|u laboratorija te odredi ispravna <strong>nesigurnost</strong> <strong>za</strong> prijedjeljivanje<br />
najbolje procjene vrijednosti svojstva koje treba potvrditi. Sukladno prethodnom stavku, prema kojem<br />
se pretpostavlja da procjena treba biti srednja vrijednost srednjih vrijednosti I laboratorija, {to je tako|er srednja<br />
vrijednost iz IJK opa`anja.<br />
H.5.3.3 Va`nost mijenjanja ulaznih veli~ina o kojima ovisi mjerni rezultat tako da se njegova <strong>nesigurnost</strong> temelji<br />
na opa`anjem dobivenim podatcima statisti~ki izra~unanim nagla{ena je u podto~ki 3.4.2. Modeli i anali<strong>za</strong> kona~nih<br />
podataka metodama analize varijancije mogu se uspje{no primjenjivati u mnogim mjernim situacijama<br />
koje se susre}u u praksi.<br />
Ipak, kako je poka<strong>za</strong>no u podto~ki 3.4.1, mijenjanje svih ulaznih veli~ina rijetko je izvodivo zbog ograni~enog<br />
vremena i izvora; u najboljem slu~aju, u ve}ini prakti~nih mjernih situacija, jedino je mogu}e odrediti nekoliko<br />
sastavnica <strong>nesigurnost</strong>i primjenom metoda analize varijancije. Kako je nagla{eno u podto~ki 4.3.1, mnoge sastavnice<br />
moraju se odrediti znanstvenom prosudbom upotrebljavaju}i sve dostupne podatke o mogu}oj promjenljivosti<br />
promatranih ulaznih veli~ina; u mnogim slu~ajevima kakva sastavnica <strong>nesigurnost</strong>i, kao npr. sastavnica <strong>nesigurnost</strong>i<br />
koja potje~e od djelovanja me|u uzorcima, djelovanja me|u laboratorijima, djelovanja me|u instrumentima<br />
ili djelovanja me|u poslu`iteljima, ne mo`e se izra~unati statisti~kom analizom ni<strong>za</strong> opa`anja, ali se<br />
mora odrediti iz skupa dostupnih podataka.<br />
H.6 Mjerenja na referentnoj ljestvici: tvrdo}a<br />
Tvrdo}a je primjer fizi~kog pojma koji se ne mo`e kvantificirati bez referencije (upu}ivanja) na mjernu metodu;<br />
ona nema jedinicu koja je neovisna o takvoj metodi. Veli~ina "tvrdo}a" razlikuje se od klasi~nih mjerljivih veli~ina<br />
po tome {to se ne mo`e uvr{tavati u algebarske jednad`be <strong>za</strong> odre|ivanje drugih mjerljivih veli~ina (premda<br />
se katkad upotrebljava u iskustvenim jednad`bama koje <strong>za</strong> kakav razred gradiva povezuju tvrdo}u s kojim drugim<br />
svojstvom gradiva). Njezina veliko}a odre|uje se dogovorenim mjerenjem, tj. mjerenjem linearne dimenzije otiska<br />
u promatranom bloku gradiva ili bloku uzorka. To se mjerenje provodi u skladu s pisanom normom, koja uklju~uje<br />
opis "utiskivala", konstrukciju stroja kojim se utiskivalo primjenjuje (na blok gradiva) i na~in na koji taj<br />
stroj treba raditi. Postoji vi{e pisanih normi tako da ima i vi{e ljestvica tvrdo}e.<br />
Iska<strong>za</strong>na je tvrdo}a funkcija (ovisno o ljestvici) mjerene linearne dimenzije. U primjeru danom u ovoj to~ki ona je<br />
linearna funkcija aritmeti~ke sredine ili prosjeka dubina pet opetovanih utiskivanja, ali <strong>za</strong> neke druge ljestvice ta<br />
je funkcija nelinearna.<br />
Ostvarenja etalonskog stroja ~uvaju se kao dr`avni etaloni (ostvarenje me|unarodnog etalona ne postoji); usporedba<br />
izme|u pojedinog stroja i dr`avnog etalonskog stroja provodi se uporabom etalonskoga prijenosnoga<br />
bloka.<br />
H.6.1 Mjerni problem<br />
U ovome se primjeru tvrdo}a bloka uzorka gradiva odre|uje prema Rockwellovoj C-ljestvici uporabom stroja koji<br />
je umjeren prema dr`avnom etalonskom stroju. Jedinica Rockwellove C-ljestvice tvrdo}e jednaka je 0,002 mm,<br />
pri ~emu se tvrdo}a na toj ljestvici odre|uje kao 100 × (0,002 mm) manje prosje~na vrijednost od pet dubina<br />
utiskivanja izmjerenih u mm. Vrijednost te veli~ine podijeljena jedinicom Rockwellove ljestvice 0,002 mm naziva<br />
se "HRC poka<strong>za</strong>teljem tvrdo}e". U ovom primjeru ta se veli~ina jednostavno naziva "tvrdo}om" (znak h Rockwell C ),<br />
a broj~ana vrijednost tvrdo}e izra`ava se u Rockwellovim jedinicama duljine i naziva "poka<strong>za</strong>teljem tvrdo}e"<br />
(znak H Rockwell C ).<br />
113