28.11.2014 Views

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

JCGM 100:2008<br />

opa`anja jednak je IJK, a ukupni broj uzoraka jednak je IJ. To je primjer uravnote`enog modela s dva faktora<br />

(dvofaktorskog modela) analognog modelu s jednim faktorom iz gornjega primjera naponskog etalona. U tom<br />

slu~aju postoje dva razli~ita faktora, uzorak i laboratorij koji se mijenjaju tijekom mjerenja. Taj model je uravnote`en<br />

jer se svaki uzorak opa`a isti broj puta (K) u svakom laboratoriju, a svaki laboratorij mjeri isti broj uzoraka<br />

(J). U daljnjoj analogiji s primjerom naponskog etalona, u slu~aju RT svrha je analize podataka da se istra`i mogu}e<br />

postojanje djelovanja izme|u uzoraka i djelovanja izme|u laboratorija te odredi ispravna <strong>nesigurnost</strong> <strong>za</strong> prijedjeljivanje<br />

najbolje procjene vrijednosti svojstva koje treba potvrditi. Sukladno prethodnom stavku, prema kojem<br />

se pretpostavlja da procjena treba biti srednja vrijednost srednjih vrijednosti I laboratorija, {to je tako|er srednja<br />

vrijednost iz IJK opa`anja.<br />

H.5.3.3 Va`nost mijenjanja ulaznih veli~ina o kojima ovisi mjerni rezultat tako da se njegova <strong>nesigurnost</strong> temelji<br />

na opa`anjem dobivenim podatcima statisti~ki izra~unanim nagla{ena je u podto~ki 3.4.2. Modeli i anali<strong>za</strong> kona~nih<br />

podataka metodama analize varijancije mogu se uspje{no primjenjivati u mnogim mjernim situacijama<br />

koje se susre}u u praksi.<br />

Ipak, kako je poka<strong>za</strong>no u podto~ki 3.4.1, mijenjanje svih ulaznih veli~ina rijetko je izvodivo zbog ograni~enog<br />

vremena i izvora; u najboljem slu~aju, u ve}ini prakti~nih mjernih situacija, jedino je mogu}e odrediti nekoliko<br />

sastavnica <strong>nesigurnost</strong>i primjenom metoda analize varijancije. Kako je nagla{eno u podto~ki 4.3.1, mnoge sastavnice<br />

moraju se odrediti znanstvenom prosudbom upotrebljavaju}i sve dostupne podatke o mogu}oj promjenljivosti<br />

promatranih ulaznih veli~ina; u mnogim slu~ajevima kakva sastavnica <strong>nesigurnost</strong>i, kao npr. sastavnica <strong>nesigurnost</strong>i<br />

koja potje~e od djelovanja me|u uzorcima, djelovanja me|u laboratorijima, djelovanja me|u instrumentima<br />

ili djelovanja me|u poslu`iteljima, ne mo`e se izra~unati statisti~kom analizom ni<strong>za</strong> opa`anja, ali se<br />

mora odrediti iz skupa dostupnih podataka.<br />

H.6 Mjerenja na referentnoj ljestvici: tvrdo}a<br />

Tvrdo}a je primjer fizi~kog pojma koji se ne mo`e kvantificirati bez referencije (upu}ivanja) na mjernu metodu;<br />

ona nema jedinicu koja je neovisna o takvoj metodi. Veli~ina "tvrdo}a" razlikuje se od klasi~nih mjerljivih veli~ina<br />

po tome {to se ne mo`e uvr{tavati u algebarske jednad`be <strong>za</strong> odre|ivanje drugih mjerljivih veli~ina (premda<br />

se katkad upotrebljava u iskustvenim jednad`bama koje <strong>za</strong> kakav razred gradiva povezuju tvrdo}u s kojim drugim<br />

svojstvom gradiva). Njezina veliko}a odre|uje se dogovorenim mjerenjem, tj. mjerenjem linearne dimenzije otiska<br />

u promatranom bloku gradiva ili bloku uzorka. To se mjerenje provodi u skladu s pisanom normom, koja uklju~uje<br />

opis "utiskivala", konstrukciju stroja kojim se utiskivalo primjenjuje (na blok gradiva) i na~in na koji taj<br />

stroj treba raditi. Postoji vi{e pisanih normi tako da ima i vi{e ljestvica tvrdo}e.<br />

Iska<strong>za</strong>na je tvrdo}a funkcija (ovisno o ljestvici) mjerene linearne dimenzije. U primjeru danom u ovoj to~ki ona je<br />

linearna funkcija aritmeti~ke sredine ili prosjeka dubina pet opetovanih utiskivanja, ali <strong>za</strong> neke druge ljestvice ta<br />

je funkcija nelinearna.<br />

Ostvarenja etalonskog stroja ~uvaju se kao dr`avni etaloni (ostvarenje me|unarodnog etalona ne postoji); usporedba<br />

izme|u pojedinog stroja i dr`avnog etalonskog stroja provodi se uporabom etalonskoga prijenosnoga<br />

bloka.<br />

H.6.1 Mjerni problem<br />

U ovome se primjeru tvrdo}a bloka uzorka gradiva odre|uje prema Rockwellovoj C-ljestvici uporabom stroja koji<br />

je umjeren prema dr`avnom etalonskom stroju. Jedinica Rockwellove C-ljestvice tvrdo}e jednaka je 0,002 mm,<br />

pri ~emu se tvrdo}a na toj ljestvici odre|uje kao 100 × (0,002 mm) manje prosje~na vrijednost od pet dubina<br />

utiskivanja izmjerenih u mm. Vrijednost te veli~ine podijeljena jedinicom Rockwellove ljestvice 0,002 mm naziva<br />

se "HRC poka<strong>za</strong>teljem tvrdo}e". U ovom primjeru ta se veli~ina jednostavno naziva "tvrdo}om" (znak h Rockwell C ),<br />

a broj~ana vrijednost tvrdo}e izra`ava se u Rockwellovim jedinicama duljine i naziva "poka<strong>za</strong>teljem tvrdo}e"<br />

(znak H Rockwell C ).<br />

113

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!