mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
taje samo jedan va`an bit. Takvi se slu~ajevi mogu pojavljivati u odre|ivanju "lo{e kondicioniranih" algoritama i
mogu biti te{ko predvidivi. Iskustveno odre|ivanje takve nesigurnosti mo`e se dobiti pove}anjem najva`nije ulazne
veli~ine u izra~unu (postoji ~esto kakva ulazna veli~ina koja je razmjerna veliko}i izlazne veli~ine) za male iznose
dok se ne promijeni izlazna veli~ina; najmanja promjena ulazne veli~ine koja se mo`e dobiti na takav na~in mo`e se
uzeti kao mjera te nesigurnosti; ako je to dx, varijancija je jednaka u 2 =(dx) 2 /12, a nesigurnost u = 0,29dx.
NAPOMENA: Odre|ivanje nesigurnosti mo`e se provjeriti uspore|ivanjem rezultata izra~una koji se provodi na stroju s ograni~enom
duljinom rije~i s rezultatom tog istog izra~una koji se provodi na stroju sa znatno ve}om duljinom rije~i.
F.2.3
Uvedene ulazne vrijednosti
F.2.3.1 Uvedena vrijednost ulazne veli~ine vrijednost je koja nije procijenjena tijekom odre|enog mjerenja ve}
je dobivena drugdje kao rezultat neovisna izra~una. ^esto je takva uvedena vrijednost pra}ena nekom vrstom iskaza
njezine nesigurnosti. Npr., ta nesigurnost mo`e biti dana kao kakvo standardno odstupanje, kakva vi{estrukost
standardnog odstupanja ili polu{irina kojeg intervala koji ima navedenu razinu povjerenja. Alternativno se
mogu dati gornja i donja granica, ali bez podataka o nesigurnosti. U posljednjem slu~aju za primjenu te vrijednosti
mora se, na temelju prirode mjerene veli~ine, pouzdanosti izvora podataka te nesigurnosti za takve veli~ine dobivene
u praksi itd. upotrijebiti vlastito znanje o vjerojatnoj veliko}i nesigurnosti.
NAPOMENA: Rasprava o nesigurnosti uvedenih ulaznih veli~ina uklju~ena je iz prakti~nih razloga u podto~ku o odre|ivanju
nesigurnosti B-vrste; nesigurnost takve veli~ine mogla bi biti sastavljena od sastavnica dobivenih odre|ivanjem A-vrste i odre|ivanja
B-vrste. Budu}i da za izra~un sastavljene standardne nesigurnosti nije nu`no praviti razliku me|u sastavnicama odre|enim
tim dvjema metodama, nije nu`no znati ni sastav nesigurnosti uvedene veli~ine.
F.2.3.2 Neki laboratoriji koji provode umjeravanja prihvatili su praksu izra`avanja "nesigurnosti" u obliku gornje
i donje granice koje odre|uju interval koji ima "najmanju" razinu povjerenja, npr. "barem" 95 posto. To se
mo`e smatrati primjerom tzv. "sigurne" nesigurnosti (vidi podto~ku E.1.2), ona se ne mo`e pretvoriti u standardnu
nesigurnost bez znanja kako je ona izra~unana. Ako je dano dostatno podataka, ona se mo`e prera~unati u skladu s
pravilima ovih uputa; u protivnom mora se na~initi neovisna procjena te nesigurnosti na neki drugi na~in.
F.2.3.3 Neke nesigurnosti dane su jednostavno kao najve}e granice za koje se ka`e da unutar njih le`e sve vrijednosti
veli~ine. Op}enito se pretpostavlja da su sve vrijednosti unutar tih granica jednako vjerojatne (pravokutna
razdioba vjerojatnosti), me|utim, takva se razdioba ne bi trebala pretpostavljati ako ima razloga o~ekivati da su
vrijednosti unutar tih granica, ali u neposrednoj njihovoj blizini, manje vjerojatne od vrijednosti bli`ih sredi{tu intervala
ome|ena tim granicama. Pravokutna razdioba s polu{irinom a ima varijanciju jednaku a 2 /3; normalna razdioba
za koju je a polu{irina intervala koji ima razinu povjerenja od 99,73 posto ima varijanciju jednaku a 2 /9.
Mo`e biti uputno prihvatiti kompromis izme|u tih vrijednosti, npr. pretpostavljaju}i trokutnu razdiobu ~ija je varijancija
jednaka a 2 /6 (vidi podto~ke 4.3.9 i 4.4.6).
F.2.4
F.2.4.1
Mjerene ulazne veli~ine
Jedno opa`anje, umjerenim instrumentima
Ako je procjena ulazne veli~ine dobivena iz jednog opa`anja s posebnim instrumentom koji je umjeren prema etalonu
male nesigurnosti, nesigurnost te procjene uglavnom je jednaka ponovljivosti tog instrumenta. Varijancija
opetovanih mjerenja tim instrumentom mogla je biti dobivena kojom prija{njom prigodom, ne nu`no u to~no istoj
vrijednosti o~itanja, ali dostatno blizu da bi bila uporabljiva, te se mo`e pretpostaviti da je ta varijancija primjenljiva
na promatranu ulaznu veli~inu. Ako takvi podatci nisu dostupni, procjena varijancije mo`e se na~initi na temelju
naravi mjernog ure|aja ili instrumenta, na temelju poznatih varijancija drugih instrumenata sli~ne konstrukcije
itd.
F.2.4.2
Jedno opa`anje, ovjerenim instrumentima
Svi instrumenti nisu pra}eni potvrdom o umjeravanju ili krivuljom umjeravanja. Ve}ina instrumenata, me|utim,
izra|uje se prema kakvoj pisanoj normi i ovjerava od strane proizvo|a~a ili neovisne ovla{tene organizacije da je
u skladu s tom normom. Obi~no ta norma sadr`ava mjeriteljske zahtjeve, ~esto u obliku "najve}e dopu{tene pogr-
76