mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
Dodatak D
"Istinita" vrijednost, pogrje{ka i nesigurnost
Naziv istinita vrijednost (B.2.3) tradicionalno se upotrebljava u publikacijama o nesigurnosti, ali, iz razloga izlo`enih
u ovom dodatku, ne i u ovim uputama. Budu}i da se nazivi "mjerena veli~ina", "pogrje{ka" i "nesigurnost"
~esto pogrje{no razumijevaju, u ovom se dodatku, kao dopunu onomu {to je re~eno u to~ki 3, dodatno raspravlja
o pojmovima koji ~ine njihovu pozadinu. Za ilustraciju toga za{to se u ovim uputama prihva}eni pojam nesigurnosti
temelji na mjernim rezultatima i njihovoj procijenjenoj nesigurnosti, a ne na neutvrdivim veli~inama kao
{to su "istinita" vrijednost i pogrje{ka, prikazane su dvije slike.
D.1 Mjerena veli~ina
D.1.1 Prvi korak u obavljanju mjerenja to~no je definicija mjerene veli~ine – veli~ine koju treba mjeriti; mjerena
se veli~ina ne mo`e specificirati jednom vrijedno{}u nego samo opisom veli~ine. Me|utim, na~elno se mjerena
veli~ina ne mo`e potpuno opisati kona~nim brojem podataka. Dakle, u mjeri u kojoj se ostavlja prostora za tuma~enje,
nepotpuna definicija mjerene veli~ine unosi u nesigurnost mjernog rezultata sastavnicu nesigurnosti koja
mo`e, ali ne mora biti zna~ajna u odnosu na to~nost koja se zahtijeva od tog mjerenja.
D.1.2
Op}enito, definicija mjerene veli~ine to~no utvr|uje odre|ena fizi~ka stanja i uvjete.
PRIMJER: Brzina zvuka u suhom zraku sastava (molni udio) N 2 = 0,780 8, O 2 = 0,209 5, Ar = 0,009 35 i CO 2 = 0,000 35 na
temperaturi T = 273,15 K i tlaku p = 101 325 Pa.
D.2 Ostvarena veli~ina
D.2.1 Veli~ina ostvarena za mjerenje trebala bi u najboljem slu~aju biti potpuno spojiva s definicijom mjerene
veli~ine. ^esto se, me|utim, takva veli~ina ne mo`e ostvariti, pa se mjerenje provodi na veli~ini koja je aproksimacija
mjerene veli~ine.
D.3 "Istinita" vrijednost i ispravljena vrijednost
D.3.1 Da bi se predvidjelo {to bi bio mjerni rezultat kad bi ostvarena veli~ina stvarno potpuno zadovoljavala definiciju
mjerene veli~ine, mjerni se rezultat ostvarene veli~ine ispravlja za razliku izme|u te veli~ine i mjerene veli~ine.
Mjerni rezultat ostvarene veli~ine tako|er se ispravlja i za sva druga opa`ena zna~ajna sustavna djelovanja.
Premda se kona~ni ispravljeni rezultat katkad smatra najboljom procjenom "istinite" vrijednosti mjerene veli~ine,
u stvarnosti taj je rezultat jednostavno najbolja procjena vrijednosti veli~ine koju se namjeravalo mjeriti.
D.3.2 Pretpostavimo npr. da je mjerena veli~ina debljina plo~e odre|enoga gradiva kod specificirane temperature.
Taj uzorak dovodi se na temperaturu blisku specificiranoj, a njegova se debljina na posebnom mjestu mjeri
mikrometrom. Ostvarena je veli~ina debljina gradiva na tom mjestu pri toj temperaturi pod tlakom koji proizvodi
mikrometar.
D.3.3 Za vrijeme mjerenja odre|uju se temperatura gradiva i primijenjeni tlak. Uzimanjem u ra~un krivulje umjeravanja
mikrometra, neispravljeni rezultat mjerenja ostvarene veli~ine tada se ispravlja za odstupanje temperature
uzorka od specificirane temperature i blago stiskanje uzorka pod primijenjenim tlakom.
60