mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
4.3.2). Nasre}u, u mnogim slu~ajevima djelovanja takvih utjecaja imaju zanemarivu me|uovisnost, te se za ulazne
veli~ine na koje ta djelovanja utje~u mo`e pretpostaviti da su nekorelirane. Me|utim, ako se ne mo`e pretpostaviti
da te veli~ine nisu nekorelirane, same korelacije mogu se izbje}i ako se zajedni~ki utjecaji uvode kao dodatne
neovisne ulazne veli~ine, kako je pokazano u podto~ki 5.2.4.
6 Odre|ivanje pove}ane nesigurnosti
6.1 Uvod
6.1.1 Preporuka INC-1 (1980) radne skupine za iskazivanje nesigurnosti na kojoj se temelje ove upute (vidi
uvod) kao i preporuke 1 (CI-1981) i 1 (CI-1986) CIPM-a, kojima se odobrava i potvr|uje preporuka INC-a (1980)
(vidi podto~ke A.2 i A.3), zastupaju uporabu sastavljene standardne nesigurnosti u c (y) kao parametra za koli~insko
izra`avanje mjernog rezultata. Doista, u drugoj od svojih preporuka CIPM zahtijeva da ono {to se sada naziva
sastavljenom standardnom nesigurno{}u u c (y) upotrebljavaju "svi sudionici koji daju rezultate u svim me|unarodnim
usporedbama ili drugim poslovima koji se provode pod pokroviteljstvom CIPM-a i savjetodavnih odbora
(Comité Consultatifs)".
6.1.2 Premda se sastavljena standardna nesigurnost u c (y) mo`e sveobuhvatno upotrebljavati za izra`avanje nesigurnosti
mjernog rezultata, u nekim trgova~kim, industrijskim i upravnim primjenama te kad je rije~ o zdravstvu
i sigurnosti ~esto je nu`no dati mjeru nesigurnosti koja odre|uje interval oko mjernog rezultata za koji se mo`e
o~ekivati da obuhva}a velik dio razdiobe vrijednosti koje se razumno mogu pridru`iti mjerenoj veli~ini. Postojanje
tog zahtjeva priznala je radna skupina i stavila ga u 5. stavak preporuke INC-1 (1980). On se tako|er odr`ava i
u preporuci 1 (CI-1986) CIPM-a.
6.2 Pove}ana nesigurnost
6.2.1 Dodatna mjera nesigurnosti koja zadovoljava zahtjev za osiguranje kojeg intervala te vrste nazna~enog u
podto~ki 6.1.2 naziva se pove}anom nesigurno{}u i ozna~uje slovom U. Pove}ana nesigurnost dobiva se
mno`enjem sastavljene standardne nesigurnosti u c (y) faktorom pokrivanja k:
U=ku c (y) (18)
Mjerni rezultat tada se dogovorno izra`ava kao Y = y ± U, ~ime se ho}e re}i da je y najbolja procjena vrijednosti
koja se mo`e pripisati mjerenoj veli~ini Y idajey – U do y + U interval za koji se mo`e o~ekivati da obuhva}a velik
udio razdiobe vrijednosti koje bi se mogle razumno pripisati veli~ini Y. Takav interval tako|er se izra`ava kao
y – U ≤ Y ≤ y + U.
6.2.2 Nazivni interval povjerenja (C.2.27, C.2.28) i razina povjerenja (C.2.29) imaju u statistici posebne definicije
i primjenjivi su na interval odre|en s pove}anom nesigurno{}u U samo kad su ispunjeni odre|eni uvjeti,
uklju~uju}i uvjet da su sve sastavnice koje doprinose sastavljenoj standardnoj nesigurnosti u c (y) dobivene odre|ivanjima
A-vrste. U ovim se uputama na engleskom jeziku rije~ "confidence (povjerenje)" ne upotrebljava za
preinaku rije~i "interval" kad se odnosi na interval definiran s pomo}u U; a tako|er se ne upotrebljava naziv "confidence
level (razina povjerljivosti)" u svezi s tim intervalom nego naziv "level of confidence (razina povjerenja)".
To~nije, tuma~i se da U odre|uje interval oko mjernog rezultata koji obuhva}a velik udio p razdiobe vjerojatnosti
koji je opisan tim rezultatom i njegovom sastavljenom standardnom nesigurno{}u, a p je vjerojatnost pokrivanja
ili razina povjerenja tog intervala.
6.2.3 Kad god je to prakti~no mogu}e, trebalo bi za interval odre|en s pove}anom nesigurno{}u U procijeniti i
navesti pridru`enu razinu povjerenja p. Trebalo bi shvatiti da mno`idba u c (y) stalnim brojem ne daje nove podatke
nego prikazuje otprije dostupne podatke u drugom obliku. Me|utim, trebalo bi tako|er shvatiti da je u ve}ini
slu~ajeva i razina povjerenja p (posebno za vrijednosti p blizu 1) prili~no nesigurna, ne samo zbog ograni~enog
36