mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
JCGM 100:2008<br />
PRIMJER: Uzmimo da je Y = f (X 1 , X 2 , X 3 )=bX 1 X 2 X 3 i da su procjene x 1 ,x 2 ,x 3 normalno raspodijeljenih ulaznih<br />
veli~ina X 1 , X 2 , X 3 aritmeti~ke sredine redom dobivene iz n 1 = 10,n 2 =5in 3 = 15 neovisnih opetovanih opa`anja s<br />
relativnim standardnim <strong>nesigurnost</strong>ima u(x 1 )/x 1 = 0,25 posto, u(x 2 )/x 2 = 0,57 posto i u(x 3 )/x 3 = 0,82 posto. U tom<br />
slu~aju je c i =∂f/∂X i = Y/X i (trebaju se odrediti u vrijednostima procjena x 1 , x 2 , x 3 – vidi podto~ku 5.13, napomenu<br />
1.), [u c (y)/y] 2 3<br />
2<br />
= ∑ [ ux (<br />
i)/<br />
xi]<br />
= (1,03 posto) 2 (vidi napomenu 2. iz podto~ke 5.1.6) i jednad`ba (G.2b) postaje:<br />
i = 1<br />
4<br />
[ uc ()/ y y]<br />
n eff =<br />
(G.2b)<br />
3<br />
4<br />
[ ux ( )/ x]<br />
Na taj je na~in:<br />
∑<br />
i=<br />
1<br />
i<br />
n<br />
i<br />
4<br />
103 ,<br />
n eff =<br />
=19<br />
4 4 4<br />
025 , 057 , 082 ,<br />
10 − 1<br />
+ 5− 1<br />
+ 15 −1<br />
i<br />
Vrijednost kvantila t p <strong>za</strong> p = 95 posto i n = 19 jednaka je, iz tablice G.2, t 95 (19) = 2,09; prema tomu, relativna pove}ana<br />
<strong>nesigurnost</strong> <strong>za</strong> tu razinu povjerenja jednaka je U 95 = 2,09 × (1,03 posto) = 2,2 posto. Mo`e se dakle tvrditi<br />
da je Y = y ± U 95 = y(1 ± 0,022) (y treba odrediti iz izra<strong>za</strong> y = bx 1 x 2 x 3 ) ili da je 0,978y ≤ Y ≤ 1,022y te da je razina<br />
povjerenja koju treba pridru`iti tom intervalu pribli`no jednaka 95 posto.<br />
G.4.2 U praksi u c (y) ovisi o standardnim <strong>nesigurnost</strong>ima u(x i ) procjena normalno i nenormalno raspodijeljenih<br />
ulaznih veli~ina, a <strong>nesigurnost</strong>i u(x i ) dobivaju se iz razdioba vjerojatnosti utemeljenih na ~esto}i i apriornih razdioba<br />
vjerojatnosti (tj. odre|ivanjem A-vrste i odre|ivanja B-vrste). Sli~na se tvrdnja primjenjuje na procjenu y i<br />
procjene x i ulaznih veli~ina o kojima y ovisi. Ipak se razdioba vjerojatnosti funkcije t =(y – Y)/u c (y) mo`e aproksimirati<br />
t-razdiobom ako se ona razvije u Taylorov red oko svojega o~ekivanja. U biti, to je ono {to se postiglo aproksimacijom<br />
najni`eg reda s pomo}u Welch-Satterhwaiteove formule, jednad`ba (G.2a) ili jednad`ba (G.2b).<br />
Postavlja se pitanje broja stupnjeva slobode koji treba pripisati standardnoj <strong>nesigurnost</strong>i dobivenoj odre|ivanjem<br />
B-vrste kad se n eff izra~unava iz jednad`be (G.2b). Budu}i da odgovaraju}a definicija broja stupnjeva slobode<br />
pretpostavlja da je n, kako se pojavljuje u t-razdiobi, mjera <strong>nesigurnost</strong>i varijancije s 2 (z), jednad`ba (E.7) u podto~ki<br />
E.4.3 mo`e se upotrijebiti <strong>za</strong> definiciju broja stupnjeva slobode n i :<br />
n i ≈ 1 2<br />
u ( xi<br />
)<br />
2<br />
2 s [ ux (<br />
i<br />
)] ≈ 1 ⎡Du( xi<br />
) ⎤<br />
2<br />
⎢<br />
⎣ ux (<br />
i<br />
)<br />
⎥<br />
⎦<br />
−2<br />
(G.3)<br />
Veli~ina u velikim <strong>za</strong>gradama relativna je <strong>nesigurnost</strong> <strong>nesigurnost</strong>i u(x i ); <strong>za</strong> odre|ivanje standardne <strong>nesigurnost</strong>i<br />
B-vrste to je subjektivna veli~ina ~ija se vrijednost dobiva znanstvenom prosudbom koja se temelji na skupu dostupnih<br />
podataka.<br />
PRIMJERI: Uzmimo da znanje o tome kako je procjena x i ulazne veli~ine odre|ena i kako je odre|ena njezina standardna <strong>nesigurnost</strong><br />
u(x i ) dovodi do procjene da je vrijednost standardne <strong>nesigurnost</strong>i u(x i ) pouzdana oko 25 posto. To mo`e zna~iti da je<br />
relativna <strong>nesigurnost</strong> jednaka Du(x i )/u(x i ) = 0,25, pa je prema tomu iz jednad`be (G.3) n i = (0,25) –2 /2 = 8. Ako se umjesto toga<br />
procijenilo da je vrijednost u(x i ) pouzdana samo oko 50 posto, tada je n i = 2. (vidi tako|er tablicu E.1 u dodatku E).<br />
G.4.3 U raspravi u podto~kama 4.3 i 4.4 o odre|ivanju standardne <strong>nesigurnost</strong>i B-vrste iz apriorne razdiobe vjerojatnosti<br />
neizravno se pretpostavljalo da je vrijednost <strong>nesigurnost</strong>i u(x i ) koja proizlazi i takvoga odre|ivanja<br />
to~no poznata. Npr., kad se standardna <strong>nesigurnost</strong> u(x i ), kao u podto~kama 4.3.7 i 4.4.5, dobiva iz pravokutne<br />
razdiobe vjerojatnosti pretpostavljene polu{irine a =(a + – a – )/2, <strong>nesigurnost</strong> u(x i )=a/ 3 smatra se stalnicom bez<br />
<strong>nesigurnost</strong>i jer se a + i a – , a, prema tomu, i a smatraju veli~inama bez <strong>nesigurnost</strong>i (ali vidi podto~ku 4.3.9, napomenu<br />
2.). To preko izra<strong>za</strong> (G.3) povla~i da n i →∞ili 1/n i → 0, ali to ne uzrokuje pote{ko}e u izra~unu izra<strong>za</strong><br />
(G.2b). Nadalje, nije nu`no nerealno pretpostavljati da n i →∞; op}a je praksa da se a – i a + biraju tako da vjerojatnost<br />
da promatrana veli~ina le`i izvan intervala od a – do a + bude <strong>za</strong>nemarivo mala.<br />
85