28.11.2014 Views

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

JCGM 100:2008<br />

PRIMJER: Uzmimo da je Y = f (X 1 , X 2 , X 3 )=bX 1 X 2 X 3 i da su procjene x 1 ,x 2 ,x 3 normalno raspodijeljenih ulaznih<br />

veli~ina X 1 , X 2 , X 3 aritmeti~ke sredine redom dobivene iz n 1 = 10,n 2 =5in 3 = 15 neovisnih opetovanih opa`anja s<br />

relativnim standardnim <strong>nesigurnost</strong>ima u(x 1 )/x 1 = 0,25 posto, u(x 2 )/x 2 = 0,57 posto i u(x 3 )/x 3 = 0,82 posto. U tom<br />

slu~aju je c i =∂f/∂X i = Y/X i (trebaju se odrediti u vrijednostima procjena x 1 , x 2 , x 3 – vidi podto~ku 5.13, napomenu<br />

1.), [u c (y)/y] 2 3<br />

2<br />

= ∑ [ ux (<br />

i)/<br />

xi]<br />

= (1,03 posto) 2 (vidi napomenu 2. iz podto~ke 5.1.6) i jednad`ba (G.2b) postaje:<br />

i = 1<br />

4<br />

[ uc ()/ y y]<br />

n eff =<br />

(G.2b)<br />

3<br />

4<br />

[ ux ( )/ x]<br />

Na taj je na~in:<br />

∑<br />

i=<br />

1<br />

i<br />

n<br />

i<br />

4<br />

103 ,<br />

n eff =<br />

=19<br />

4 4 4<br />

025 , 057 , 082 ,<br />

10 − 1<br />

+ 5− 1<br />

+ 15 −1<br />

i<br />

Vrijednost kvantila t p <strong>za</strong> p = 95 posto i n = 19 jednaka je, iz tablice G.2, t 95 (19) = 2,09; prema tomu, relativna pove}ana<br />

<strong>nesigurnost</strong> <strong>za</strong> tu razinu povjerenja jednaka je U 95 = 2,09 × (1,03 posto) = 2,2 posto. Mo`e se dakle tvrditi<br />

da je Y = y ± U 95 = y(1 ± 0,022) (y treba odrediti iz izra<strong>za</strong> y = bx 1 x 2 x 3 ) ili da je 0,978y ≤ Y ≤ 1,022y te da je razina<br />

povjerenja koju treba pridru`iti tom intervalu pribli`no jednaka 95 posto.<br />

G.4.2 U praksi u c (y) ovisi o standardnim <strong>nesigurnost</strong>ima u(x i ) procjena normalno i nenormalno raspodijeljenih<br />

ulaznih veli~ina, a <strong>nesigurnost</strong>i u(x i ) dobivaju se iz razdioba vjerojatnosti utemeljenih na ~esto}i i apriornih razdioba<br />

vjerojatnosti (tj. odre|ivanjem A-vrste i odre|ivanja B-vrste). Sli~na se tvrdnja primjenjuje na procjenu y i<br />

procjene x i ulaznih veli~ina o kojima y ovisi. Ipak se razdioba vjerojatnosti funkcije t =(y – Y)/u c (y) mo`e aproksimirati<br />

t-razdiobom ako se ona razvije u Taylorov red oko svojega o~ekivanja. U biti, to je ono {to se postiglo aproksimacijom<br />

najni`eg reda s pomo}u Welch-Satterhwaiteove formule, jednad`ba (G.2a) ili jednad`ba (G.2b).<br />

Postavlja se pitanje broja stupnjeva slobode koji treba pripisati standardnoj <strong>nesigurnost</strong>i dobivenoj odre|ivanjem<br />

B-vrste kad se n eff izra~unava iz jednad`be (G.2b). Budu}i da odgovaraju}a definicija broja stupnjeva slobode<br />

pretpostavlja da je n, kako se pojavljuje u t-razdiobi, mjera <strong>nesigurnost</strong>i varijancije s 2 (z), jednad`ba (E.7) u podto~ki<br />

E.4.3 mo`e se upotrijebiti <strong>za</strong> definiciju broja stupnjeva slobode n i :<br />

n i ≈ 1 2<br />

u ( xi<br />

)<br />

2<br />

2 s [ ux (<br />

i<br />

)] ≈ 1 ⎡Du( xi<br />

) ⎤<br />

2<br />

⎢<br />

⎣ ux (<br />

i<br />

)<br />

⎥<br />

⎦<br />

−2<br />

(G.3)<br />

Veli~ina u velikim <strong>za</strong>gradama relativna je <strong>nesigurnost</strong> <strong>nesigurnost</strong>i u(x i ); <strong>za</strong> odre|ivanje standardne <strong>nesigurnost</strong>i<br />

B-vrste to je subjektivna veli~ina ~ija se vrijednost dobiva znanstvenom prosudbom koja se temelji na skupu dostupnih<br />

podataka.<br />

PRIMJERI: Uzmimo da znanje o tome kako je procjena x i ulazne veli~ine odre|ena i kako je odre|ena njezina standardna <strong>nesigurnost</strong><br />

u(x i ) dovodi do procjene da je vrijednost standardne <strong>nesigurnost</strong>i u(x i ) pouzdana oko 25 posto. To mo`e zna~iti da je<br />

relativna <strong>nesigurnost</strong> jednaka Du(x i )/u(x i ) = 0,25, pa je prema tomu iz jednad`be (G.3) n i = (0,25) –2 /2 = 8. Ako se umjesto toga<br />

procijenilo da je vrijednost u(x i ) pouzdana samo oko 50 posto, tada je n i = 2. (vidi tako|er tablicu E.1 u dodatku E).<br />

G.4.3 U raspravi u podto~kama 4.3 i 4.4 o odre|ivanju standardne <strong>nesigurnost</strong>i B-vrste iz apriorne razdiobe vjerojatnosti<br />

neizravno se pretpostavljalo da je vrijednost <strong>nesigurnost</strong>i u(x i ) koja proizlazi i takvoga odre|ivanja<br />

to~no poznata. Npr., kad se standardna <strong>nesigurnost</strong> u(x i ), kao u podto~kama 4.3.7 i 4.4.5, dobiva iz pravokutne<br />

razdiobe vjerojatnosti pretpostavljene polu{irine a =(a + – a – )/2, <strong>nesigurnost</strong> u(x i )=a/ 3 smatra se stalnicom bez<br />

<strong>nesigurnost</strong>i jer se a + i a – , a, prema tomu, i a smatraju veli~inama bez <strong>nesigurnost</strong>i (ali vidi podto~ku 4.3.9, napomenu<br />

2.). To preko izra<strong>za</strong> (G.3) povla~i da n i →∞ili 1/n i → 0, ali to ne uzrokuje pote{ko}e u izra~unu izra<strong>za</strong><br />

(G.2b). Nadalje, nije nu`no nerealno pretpostavljati da n i →∞; op}a je praksa da se a – i a + biraju tako da vjerojatnost<br />

da promatrana veli~ina le`i izvan intervala od a – do a + bude <strong>za</strong>nemarivo mala.<br />

85

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!