mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
Dodatak E
Povod i temelj za Preporuku INC-1 (1980)
U ovom se dodatku ukratko raspravlja o poticajnom razlogu i statisti~kim osnovama za izradbu Preporuke INC-1
(1980) radne skupine za iskazivanje nesigurnosti na kojoj po~ivaju ove upute. Za dodatne obavijesti vidi uputnice
[1, 2, 11, 12].
E.1 "Siguran", "slu~ajan" i "sustavan"
E.1.1 Ove upute izla`u {iroko primjenjivu metodu za odre|ivanje i izra`avanje mjerne nesigurnosti. Na temelju
shva}anja da ne postoji bitna razlika izme|u sastavnice nesigurnosti koja potje~e od slu~ajnih djelovanja i sastavnice
nesigurnosti koja potje~e od ispravaka zbog sustavnih djelovanja (vidi podto~ke 3.2.2 i 3.2.3), ta metoda daje
ostvarivu, a ne "sigurnu" vrijednost nesigurnosti. Ta je metoda, prema tomu, u suprotnosti s odre|enim starijim
metodama jer ima ove dvije zamisli u zajedni~koj uporabi:
E.1.2 Prva se zamisao sastoji u tome da iskazana nesigurnost treba biti "sigurna" ili "konzervativna", {to zna~i
da se ona nikad ne smije sni`avati. U stvari, zbog neizvjesnosti odre|ivanja nesigurnosti mjernog rezultata ona se
~esto namjerno pove}ava.
E.1.3 Druga se zamisao sastoji u tome da utjecaji koji uzrokuju mjernu nesigurnost budu uvijek prepoznatljivi
kao "slu~ajni" ili "sustavni" zbog razli~ite naravi njihova nastanka; nesigurnosti pridru`ene svakom od njih trebale
bi se sastavljati posebno i odvojeno iskazivati (ili kad se zahtijeva jedna broj~ana vrijednost, sastavljati na
specificiran na~in). U stvari, metoda sastavljanja nesigurnosti ~esto se birala tako da zadovoljava taj zahtjev sigurnosti.
E.2 Opravdanje za realisti~na odre|ivanja nesigurnosti
E.2.1 Kad se iskazuje vrijednost mjerene veli~ine, moraju se dati najbolja procjena njezine vrijednosti i najbolja
procjena nesigurnosti te procjene, jer ako je ta nesigurnost pogrje{na normalno bi bilo nemogu}e odabrati u kojem
bi smislu ona trebala biti pogrje{na "bez {tetnih posljedica". Umanjen iskaz nesigurnosti mogao bi izazvati previ{e
povjerenja u iskazane vrijednosti, s katkad neprili~nim ili ~ak katastrofalnim posljedicama. Namjerno preuveli~an
iskaz nesigurnosti mogao bi tako|er imati ne`eljene posljedice. Mogao bi navesti korisnike mjerne opreme
da kupuju mnogo skuplje mjerne instrumente nego {to je potrebno ili dati povod da se skupi proizvodi nepotrebno
odbace ili odbiju usluge kojeg laboratorija za umjeravanje.
E.2.2 Time se ne `eli re}i da oni koji upotrebljavaju mjerne rezultate ne mogu primjenjivati vlastiti mno`idbeni
faktor na svoju iskazanu nesigurnost kako bi dobili pove}anu nesigurnost koja odre|uje interval koji ima specificiranu
razinu povjerenja i koja zadovoljava njihove vlastite potrebe ili da u odre|enim okolnostima ustanove koje
daju mjerne rezultate ne mogu na uobi~ajen na~in primjenjivati faktor koji daje sli~nu pove}anu nesigurnost koja
zadovoljava potrebe posebnog razreda korisnika njihovih rezultata. Me|utim, takvi faktori (koji se uvijek trebaju
navoditi) moraju se primjenjivati na nesigurnost odre|enu realisti~nom metodom, i to samo nakon {to je nesigurnost
tako odre|ena, tako da interval odre|en pove}anom nesigurno{}u ima zahtijevanu razinu povjerenja, te da se
taj postupak mo`e lako provesti obrnutim redom.
E.2.3 Oni koji se bave mjerenjem ~esto moraju u svoje analize uklju~iti i mjerne rezultate drugih mjeritelja,
gdje svaki od tih drugih rezultata ima svoju vlastitu nesigurnost. U izra~unu svojih vlastitih mjernih rezultata oni
moraju imati kakvu najbolju vrijednost, a ne "sigurnu" vrijednost nesigurnosti svakog od rezultata uklju~enih iz
65