mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
2 Definicije
2.1 Op}i mjeriteljski nazivi
Definicije niza naziva op}ih mjeriteljskih pojmova bitnih za ove upute, kao {to su "mjerljiva veli~ina", "mjerena
veli~ina" i "mjerna pogrje{ka", dane su u dodatku B. Te su definicije preuzete iz Me|unarodnog rje~nika osnovnih
i op}ih pojmova u metrologiji (skra}eno VIM)* [6]. Osim toga, dodatak C daje definicije niza osnovnih statisti~kih
naziva koje su uglavnom preuzete iz me|unarodne norme ISO 3534-1 [7]. Kad je jedan od tih mjeriteljskih
ili statisti~kih (ili njima srodnih) naziva, po~ev{i od to~ke 3. prvi put upotrijebljen u tekstu, tiskan je masno, a broj
to~ke u kojoj je definiran dan je u zagradama.
Zbog va`nosti za ove upute, definicija op}eg mjeriteljskog pojma "mjerna nesigurnost" dana je i u dodatkuBiu
podto~ki 2.2.3. Definicije najva`nijih pojmova bitnih za ove upute daju se u podto~kama od 2.3.1 do 2.3.6. U svim
tim to~kama i dodatcimaBiCuporaba zagrada oko nekih naziva zna~i da se te rije~i mogu ispustiti ako je vjerojatno
da to ne}e izazvati zabunu.
2.2 Naziv "nesigurnost"
O pojmu nesigurnosti raspravljat }e se nadalje u to~ki 3. i dodatku D.
2.2.1 Rije~ "nesigurnost" zna~i sumnju i, prema tomu, u naj{irem smislu "mjerna nesigurnost" zna~i sumnju u
valjanost mjernog rezultata. Zbog pomanjkanja razli~itih rije~i za taj op}i pojam nesigurnosti i za posebne veli~ine
koje daju koli~inske mjere toga pojma, npr. standardno odstupanje, potrebno je rije~ "nesigurnost" upotrebljavati
u ta dva razli~ita smisla.
2.2.2 U ovim uputama rije~ "nesigurnost" bez pridjeva odnosi se i na op}i pojam nesigurnosti i na neku ili na
sve koli~inske mjere tog pojma. Kad se `eli iskazati koja posebna mjera nesigurnosti, upotrebljavaju se prikladni
pridjevi.
2.2.3 Formalno je definicija naziva "mjerna nesigurnost" razvijena za uporabu u ovim uputama i u VIM-u [6]
(VIM:1993, definicija 3.9) ovo:
(mjerna) nesigurnost
parametar pridru`en rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se razumno moglo pripisati mjerenoj
veli~ini.
NAPOMENE:
1. Taj parametar mo`e biti npr. standardno odstupanje (ili njegova vi{estrukost) ili polu{irina intervala s navedenom razinom
povjerenja.
2. Mjerna nesigurnost sastoji se op}enito od vi{e sastavnica. Neke od tih sastavnica mogu se odrediti na temelju statisti~ke
razdiobe niza mjerenja i opisati eksperimentalnim standardnim odstupanjima. Druge sastavnice, koje se tako|er mogu opisati
standardnim odstupanjima, odre|uju se iz pretpostavljenih razdioba vjerojatnosti na temelju iskustva ili drugih podataka.
3. Podrazumijeva se da je mjerni rezultat najbolja procjena vrijednosti mjerene veli~ine i da sve sastavnice nesigurnosti (uklju~uju}i
i one koje potje~u od sustavnih djelovanja, kao {to su sastavnice pridru`ene ispravcima i referentnim etalonima)
doprinose rasipanju.
2.2.4 Definicija mjerne nesigurnosti dana u podto~ki 2.2.3 radna je definicija koja je usmjerena na mjerni rezultat
i njegovu izra~unanu nesigurnost. Me|utim, ona nije nespojiva s drugim pojmovima mjerne nesigurnosti kao
{to su:
* Fusnota uz verziju iz 2008. godine:
Tre}e izdanje toga rje~nika objavljeno je 2008. godine pod naslovom JCGM 200:2008, Me|unarodni mjeriteljski rje~nik – Osnovni i
op}i pojmovi i pridru`eni nazivi (VIM)
15