mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
JCGM 100:2008<br />
H.1.3.4<br />
Nesigurnost odstupanja temperature grani~ne mjerke, u(è)<br />
Za temperaturu ispitne podloge navodi se da je jednaka (19,9 ± 0,5) °C; temperatura u vrijeme opa`anja nije se bilje`ila.<br />
Za navedeno najve}e odstupanje D = 0,5 °C, ka`e se da prikazuje amplitudu pribli`no cikli~kih promjena<br />
temperature u termostatski reguliranom sustavu, a ne <strong>nesigurnost</strong> srednje vrijednosti temperature. Za vrijednost<br />
srednjeg odstupanja temperature jednaku:<br />
è = 19,9 °C – 20 °C = – 0,1 °C<br />
navodi se da sama ima standardnu <strong>nesigurnost</strong> koja potje~e od <strong>nesigurnost</strong>i srednje temperature ispitne podloge,<br />
jednaku:<br />
u(è) = 0,2 °C<br />
dok vremenske cikli~ke promjene proizvode razdiobu U-oblika (arcussinus) temperatura koja daje standardnu <strong>nesigurnost</strong>:<br />
u(D) = (0,5 °C)/ 2 = 0,35 °C<br />
Za odstupanje temperature è mo`e se uzeti da je jednako srednjoj vrijednosti è, a standardna <strong>nesigurnost</strong> odstupanja<br />
temperature è dobiva se iz izra<strong>za</strong>:<br />
u 2 (è) =u 2 (è) +u 2 (D) = 0,165 °C 2<br />
{to daje:<br />
u(è) = 0,41 °C<br />
Budu}i da je c è = ∂f/∂è =–l S da = 0, kako je poka<strong>za</strong>no u podto~ki H.1.3, ta <strong>nesigurnost</strong> tako|er ni{ta ne doprinosi<br />
<strong>nesigurnost</strong>i veli~ine l u ~lanovima prvog reda razvoja u red potencija, ali daje doprinos u ~lanovima drugog reda<br />
razvoja u red potencija o ~emu se raspravlja u podto~ki H.1.7.<br />
H.1.3.5<br />
Nesigurnost razlike koeficijenata toplinskog {irenja, u(da)<br />
Procijenjene granice promjene koeficijenta toplinskog {irenja da jednake su ±1×10 –6 °C –1 ; svaka vrijednost koeficijenta<br />
toplinskog {irenja da unutar tih granica ima istu vjerojatnost. Standardna <strong>nesigurnost</strong> tada je jednaka:<br />
u(da) =(1×10 –6 °C –1 )/ 3 =0,58×10 –6 °C –1<br />
H.1.3.6<br />
Nesigurnost razlike temperatura mjerke, u(dè)<br />
Pretpostavlja se da su etalonska i ispitna mjerka na istoj temperaturi, ali bi razlika temperature mogla s istom vjerojatno{}u<br />
le`ati bilo gdje u procijenjenom intervalu od –0,05 °C do + 0,05 °C. Standardna <strong>nesigurnost</strong> te razlike<br />
jednaka je:<br />
u(dq) = (0,05 °C)/ 3 = 0,029 °C<br />
H.1.4 Sastavljena standardna <strong>nesigurnost</strong><br />
Sastavljena standardna <strong>nesigurnost</strong> u c (l) izra~unava se iz jednad`be (H.5). Pojedina~ni se ~lanovi uvr{}uju u taj<br />
izraz te se dobiva:<br />
u 2 c (l) = (25 nm) 2 + (9,7 nm) 2 + (0,05 m) 2 (–0,1 °C) 2 (0,58 × 10 –6 °C –1 ) 2 +<br />
+ (0,05 m) 2 (11,5 × 10 –6 °C –1 ) 2 (0,029 °C) 2 (H.6a)<br />
= (25 nm) 2 + (9,7 nm) 2 + (2,9 nm) 2 + (16,6 nm) 2 = 1002 nm 2 (H.6b)<br />
ili<br />
u c (l) = 32 nm<br />
(H.6c)<br />
Najistaknutija sastavnica <strong>nesigurnost</strong>i o~ito je sastavnica <strong>nesigurnost</strong>i koja potje~e od etalona u(l S )=25nm.<br />
93