mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
0 Uvod
0.1 Kad se iskazuje rezultat mjerenja koje fizi~ke veli~ine, obvezatno se daje neki koli~inski pokazatelj kakvo}e
tog rezultata, tako da oni koji ga upotrebljavaju mogu procijeniti njegovu pouzdanost. Bez takva se pokazatelja
mjerni rezultati ne mogu uspore|ivati ni me|usobno ni s referentnim vrijednostima danim u specifikaciji ili u
normi. Kako bi se lak{e primjenjivali, razumjeli i uop}e prihva}ali postupci za opis kakvo}e mjernog rezultata,
nu`no je prema tomu da se izra~unava i izra`ava njegova nesigurnost.
0.2 Pojam nesigurnosti kao koli~inskog atributa razmjerno je nov u povijesti mjerenja, premda su pogrje{ke i
analiza pogrje{aka ve} dugo dio prakse znanosti o mjerenju ili mjeriteljstva. Danas je {iroko prihva}eno da kad se
izra~unaju sve poznate ili sumnjive sastavnice pogrje{ke i primijene svi primjereni ispravci, jo{ uvijek ostane nesigurnost
oko ispravnosti navedenog rezultata, tj. sumnja koliko dobro mjerni rezultat prikazuje vrijednost veli~ine
koja se mjeri.
0.3 Ba{ kao {to je sveop}a uporaba me|unarodnog sustava jedinica (SI) unijela suvislost u sva znanstvena i tehni~ka
mjerenja, tako i svjetski dogovor o izra~unavanju i izra`avanju mjerne nesigurnosti dopu{ta da se lako razumije
i ispravno tuma~i zna~enje {irokoga spektra mjernih rezultata u znanosti, tehnici, trgovini, industriji i propisima.
U doba svjetskoga tr`i{ta prijeko je potrebno da u cijelom svijetu bude ujedna~ena metoda za izra~un i izra`avanje
mjerne nesigurnosti kako bi se mjerenja provedena u razli~itim zemljama mogla lako uspore|ivati.
0.4 Najbolja metoda za izra~un i izra`avanje nesigurnosti mjernog rezultata trebala bi biti:
– sveobuhvatna: trebala bi biti primjenjiva na sve vrste mjerenja i sve vrste ulaznih podataka koji se upotrebljavaju
pri mjerenju.
Stvarna veli~ina koja se upotrebljava za izra`avanje nesigurnosti trebala bi biti:
– unutarnje povezana: izravno izvodiva iz sastavnica koje joj doprinose i neovisna o tome kako su te sastavnice
razvrstane u skupine i o ra{~lanjivanju tih sastavnica u podsastavnice;
– prenosiva: trebalo bi biti mogu}e izravno upotrijebiti nesigurnost izra~unanu za jedan rezultat kao sastavnicu
u izra~unu nesigurnosti drugog mjerenja u kojem se upotrebljava taj prvi rezultat.
Nadalje, u mnogim industrijskim i trgova~kim primjenama kao i u podru~ju zdravstva i sigurnosti ~esto je nu`no
dati kakav interval oko mjernog rezultata za koji se mo`e o~ekivati da obuhva}a velik udio razdiobe vrijednosti
koje bi se razumno mogle pripisati veli~ini podvrgnutoj mjerenju. Prema tomu, najbolja bi metoda za izra~un i izra`avanje
mjerne nesigurnosti trebala omogu}iti lako dobivanje takvog intervala, posebno intervala s vjerojatno{}u
pokrivanja ili razinom povjerenja koja doista odgovara zahtijevanom intervalu.
0.5 Pristup na kojem se temelje ove upute u op}im je crtama izlo`en u preporuci INC-1 (1980) [2] radne
skupine za iskazivanje nesigurnosti koju je BIPM sazvao kao odgovor na zahtjev CIMP-a (vidi predgovor). Taj
pristup, o ~ijoj se opravdanosti raspravlja u dodatku E, zadovoljava sve prije izlo`ene zahtjeve. To nije slu~aj za
ve}inu drugih metoda koje su sada u uporabi. Preporuku INC-1 (1980) odobrio je i ponovno potvrdio CIPM u svojoj
preporuci 1 (CI-1981) [3] i preporuci 1 (CI-1986) [4]; hrvatski prijevodi tih preporuka CIPM-a dani su u dodatku
A(vidi redom podto~ke A.2 i A.3). Budu}i da je preporuka INC-1 (1980) temelj na kojem po~iva ovaj dokument,
u to~ki 0.7 donosi se hrvatski prijevod, a slu`beni francuski tekst dan je u podto~ki A.1.
0.6 Jezgrovit sa`etak postupka za izra~un i izra`avanje mjerne nesigurnosti opisanog u ovim uputama dan je u
to~ki 8., a u dodatku H potanko je prikazano vi{e primjera. Ostali dodatci obra|uju: op}e pojmove u mjeriteljstvu
(dodatak B); osnovne statisti~ke nazive i pojmove (dodatak C); "istinitu" vrijednost, pogrje{ku i nesigurnost (dodatak
D); prakti~ne savjete za izra~un sastavnica nesigurnosti (dodatak F); stupnjeve slobode i razinu povjerenja
(dodatak G); glavne matemati~ke znakove koji se upotrebljavaju u ovom dokumentu (dodatak J) i bibliografske
uputnice (dodatak K). Dokument zavr{ava abecednim kazalom.
12