mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
D.3.4 Ispravljeni rezultat mo`e se nazvati najboljom procjenom "istinite" vrijednosti, "istinite" u smislu da je to
vrijednost veli~ine za koju se vjeruje da potpuno zadovoljava definiciju mjerene veli~ine. Ali kad bi se mikrometar
primijenio na razli~ite dijelove plo~e, ostvarena bi veli~ina bila druk~ija, s druk~ijom "istinitom" vrijedno{}u.
Me|utim, ta "istinita" vrijednost bila bi podudarna s definicijam mjerene veli~ine jer se njome ne specificira da bi
ta debljina trebala biti izmjerena na nekom posebnom mjestu na plo~i. Dakle, u ovom slu~aju, zbog nepotpune definicije
mjerene veli~ine, "istinita" vrijednost ima nesigurnost koja se mo`e odrediti iz mjerenja provedenih na
razli~itim mjestima na plo~i. Na nekoj razini svaka mjerena veli~ina ima takvu "svojstvenu" nesigurnost koja se
na~elno na odre|eni na~in mo`e procijeniti. To je najmanja nesigurnost s kojom se mo`e odrediti mjerena veli~ina,
pa se svako mjerenje kojim se posti`e takva nesigurnost mo`e smatrati najboljim mogu}im mjerenjem te
mjerene veli~ine. Da bi se dobila vrijednost veli~ine o kojoj je rije~ s manjom mjernom nesigurno{}u, zahtijeva se
da ta mjerena veli~ina bude potpunije definirana.
NAPOMENE:
1. Npr., specifikacija mjerene veli~ine ostavlja mnogo drugih spornih pitanja za koje bi se moglo smatrati da utje~u na debljinu:
barometarski tlak, vla`nost, polo`aj plo~e u gravitacijskom polju, na~in na koji je oslonjena itd.
2. Premda bi se mjerena veli~ina trebala definirati dostatno iscrpno da svaka nesigurnost koja potje~e od njezine nepotpune
definicije bude zanemariva, mora se priznati da to nije uvijek prakti~no mogu}e. Ta definicija mo`e npr. biti nepotpuna jer ne
specificira parametre za koje se neopravdano mo`e pretpostavljati da imaju zanemarivo djelovanje; ili se mogu podrazumijevati
uvjeti koji nikad ne mogu biti potpuno ispunjeni i ~ije je nesavr{eno ostvarenje te{ko uzeti u obzir. Npr. u primjeru iz podto~ke
D.1.2, brzina zvuka podrazumijeva beskona~ne ravninske valove i{~ezavaju}e male amplitude. U opsegu u kojem mjerenje
ne zadovoljava te uvjete trebaju se uzeti u obzir ogib i djelovanje nelinearnosti.
3. Neprikladna specifikacija mjerene veli~ine mo`e dovesti do razlika me|u rezultatima mjerenja dokazivo iste kakvo}e
provedenih u razli~itim laboratorijima.
D.3.5 Naziv "istinita vrijednost mjerene veli~ine" ili veli~ine (~esto se kratko izgovara "istinita vrijednost") izbjegava
se u ovim uputama jer se rije~ "istinita" smatra suvi{nom. "Mjerena veli~ina" (vidi definiciju B.2.9) ozna~uje
"posebnu veli~inu podvrgnutu mjerenju", prema tomu, "vrijednost mjerene veli~ine" zna~i "vrijednost koje
posebne veli~ine podvrgnute mjerenju". Budu}i da se op}enito smatra da "posebna veli~ina" zna~i kona~nu ili
specificiranu veli~inu (vidi definiciju B.2.1, napomenu 1.), pridjev je "istinita" u izrazu "istinita vrijednost mjerene
veli~ine" (ili u izrazu "istinita vrijednost veli~ine") nepotreban – "istinita" vrijednost mjerene veli~ine (ili veli~ine)
jednostavno je vrijednost te mjerene veli~ine (ili veli~ine). Osim toga, kako je naprijed pokazano, nedosti`na
"istinita" vrijednost samo je idealiziran pojam.
D.4 Pogrje{ka
Ispravljeni mjerni rezultat nije vrijednost mjerene veli~ine, tj. u njem je sadr`ana pogrje{ka zbog nesavr{enog
mjerenja ostvarene veli~ine izazvanog slu~ajnim promjenama opa`anja (slu~ajnim djelovanjima), neodgovaraju}im
odre|ivanjem ispravaka zbog sustavnih djelovanja i nepotpunim poznavanjem odre|enih fizi~kih pojava
(tako|er sustavna djelovanja). Ni vrijednost ostvarene veli~ine ni vrijednost mjerene veli~ine ne mogu se nikad
to~no znati; sve {to se mo`e znati njihove su procijenjene vrijednosti. U navedenom primjeru mjerena debljina
plo~e mo`e biti pogrje{na, tj. mo`e se razlikovati od vrijednosti mjerene veli~ine (debljina plo~e) budu}i da svako
od ovih djelovanja mo`e doprinijeti nepoznatoj pogrje{ci mjernog rezultata:
a) male razlike izme|u pokazivanja mikrometra kad se on opetovano primjenjuje na istu ostvarenu veli~inu
b) nesavr{eno umjeravanje mikrometra
c) nesavr{eno mjerenje temperature i primijenjena tlaka
d) nepotpuno poznavanje djelovanja temperature, barometarskoga tlaka i vla`nosti na uzorak ili mikrometar, ili i
jedno i drugo.
61