28.11.2014 Views

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

JCGM 100:2008<br />

3. "Eksperimentalno standardno odstupanje srednje vrijednosti" katkad se pogrje{no naziva standardnom pogrje{kom<br />

srednje vrijednosti.<br />

4. Prilago|eno iz VIM-a:1993, definicija 3.8.<br />

Obja{njenje uputa: Neki znakovi koji se upotrebljavaju u VIM-u izmijenjeni su da bi se postiglo slaganje s<br />

na~inom pisanja koji se upotrebljava u podto~ki 4.2 ovih uputa.<br />

B.2.18<br />

<strong>mjerna</strong> <strong>nesigurnost</strong><br />

parametar pridru`en rezultatu kojeg mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se razumno moglo pripisati<br />

mjerenoj veli~ini<br />

NAPOMENE:<br />

1. Taj parametar mo`e biti primjerice kakvo standardno odstupanje (ili njegova vi{estrukost) ili polu{irina kojeg intervala s<br />

navedenom razinom povjerenja.<br />

2. Mjerna <strong>nesigurnost</strong> sastoji se op}enito od vi{e sastavnica. Neke od tih sastavnica mogu se odrediti na temelju statisti~ke razdiobe<br />

ni<strong>za</strong> mjerenja i mogu se opisati eksperimentalnim standardnim odstupanjima. Druge sastavnice, koje se tako|er mogu opisati<br />

standardnim odstupanjima, odre|uju se iz pretpostavljenih razdioba vjerojatnosti na temelju iskustva ili drugih podataka.<br />

3. Podrazumijeva se da je mjerni rezultat najbolja procjena vrijednosti mjerene veli~ine i da sve sastavnice <strong>nesigurnost</strong>i (uklju~uju}i<br />

i one koje nastaju od sustavnih djelovanja, kao {to su sastavnice pridru`ene ispravcima i referentnim etalonima) doprinose<br />

rasipanju.<br />

[VIM:1993, definicija 3.9]<br />

Obja{njenje uputa: U VIM-u se nagla{ava da su te definicije i napomene istovjetni odre|enjima i napomenama<br />

danim u ovim uputama (vidi podto~ku 2.2.3).<br />

B.2.19<br />

<strong>mjerna</strong> pogrje{ka<br />

mjerni rezultat manje istinita vrijednost mjerene veli~ine<br />

NAPOMENE:<br />

1. Kako se istinita vrijednost ne mo`e odrediti, u praksi se upotrebljava dogovorena istinita vrijednost [vidi VIM:1993, definicije<br />

1.19 (B.2.3) i 1.20 (B.2.4)].<br />

2. Kad je potrebno razlikovati "pogrje{ku" od "relativne pogrje{ke", prva se katkad naziva apsolutnom mjernom pogrje{kom;<br />

ne treba je brkati s apsolutnom vrijedno{}u pogrje{ke koja je modul pogrje{ke.<br />

[VIM:1993, definicija 3.10]<br />

Obja{njenje uputa: Ako mjerni rezultat ovisi o vrijednostima veli~ina koje su razli~ite od mjerene veli~ine, pogrje{ke<br />

izmjerenih vrijednosti tih veli~ina doprinose pogrje{ci mjernog rezultata. Vidi tako|er obja{njenje uputa uz<br />

definicije B.2.22 i B.2.3.<br />

B.2.20<br />

raz<strong>mjerna</strong> pogrje{ka<br />

<strong>mjerna</strong> pogrje{ka podijeljena s istinitom vrijedno{}u mjerene veli~ine<br />

NAPOMENA:<br />

Kako se istinita vrijednost ne mo`e odrediti, u praksi se upotrebljava dogovorena istinita vrijednost [vidi VIM: definicije 1.1.9<br />

(B.2.3) i 1.20 (B.2.4)].<br />

[VIM:1993, definicija 3.12]<br />

Obja{njenje uputa: Vidi obja{njenje uputa uz definiciju B.2.3.<br />

48

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!