mjerna nesigurnost - DrÅ¾avni zavod za mjeriteljstvo

More documents

Recommendations

Info

JCGM 100:2008 0 Uvod 0.1 Kad se iskazuje rezultat mjerenja koje fizi~ke veli~ine, obvezatno se daje neki koli~inski pokazatelj kakvo}e tog rezultata, tako da oni koji ga upotrebljavaju mogu procijeniti njegovu pouzdanost. Bez takva se pokazatelja mjerni rezultati ne mogu uspore|ivati ni me|usobno ni s referentnim vrijednostima danim u specifikaciji ili u normi. Kako bi se lak{e primjenjivali, razumjeli i uop}e prihva}ali postupci za opis kakvo}e mjernog rezultata, nu`no je prema tomu da se izra~unava i izraàva njegova nesigurnost. 0.2 Pojam nesigurnosti kao koli~inskog atributa razmjerno je nov u povijesti mjerenja, premda su pogrje{ke i analiza pogrje{aka ve} dugo dio prakse znanosti o mjerenju ili mjeriteljstva. Danas je {iroko prihva}eno da kad se izra~unaju sve poznate ili sumnjive sastavnice pogrje{ke i primijene svi primjereni ispravci, jo{ uvijek ostane nesigurnost oko ispravnosti navedenog rezultata, tj. sumnja koliko dobro mjerni rezultat prikazuje vrijednost veli~ine koja se mjeri. 0.3 Ba{ kao {to je sveop}a uporaba me|unarodnog sustava jedinica (SI) unijela suvislost u sva znanstvena i tehni~ka mjerenja, tako i svjetski dogovor o izra~unavanju i izraàvanju mjerne nesigurnosti dopu{ta da se lako razumije i ispravno tuma~i zna~enje {irokoga spektra mjernih rezultata u znanosti, tehnici, trgovini, industriji i propisima. U doba svjetskoga trì{ta prijeko je potrebno da u cijelom svijetu bude ujedna~ena metoda za izra~un i izraàvanje mjerne nesigurnosti kako bi se mjerenja provedena u razli~itim zemljama mogla lako uspore|ivati. 0.4 Najbolja metoda za izra~un i izraàvanje nesigurnosti mjernog rezultata trebala bi biti: – sveobuhvatna: trebala bi biti primjenjiva na sve vrste mjerenja i sve vrste ulaznih podataka koji se upotrebljavaju pri mjerenju. Stvarna veli~ina koja se upotrebljava za izraàvanje nesigurnosti trebala bi biti: – unutarnje povezana: izravno izvodiva iz sastavnica koje joj doprinose i neovisna o tome kako su te sastavnice razvrstane u skupine i o ra{~lanjivanju tih sastavnica u podsastavnice; – prenosiva: trebalo bi biti mogu}e izravno upotrijebiti nesigurnost izra~unanu za jedan rezultat kao sastavnicu u izra~unu nesigurnosti drugog mjerenja u kojem se upotrebljava taj prvi rezultat. Nadalje, u mnogim industrijskim i trgova~kim primjenama kao i u podru~ju zdravstva i sigurnosti ~esto je nu`no dati kakav interval oko mjernog rezultata za koji se moè o~ekivati da obuhva}a velik udio razdiobe vrijednosti koje bi se razumno mogle pripisati veli~ini podvrgnutoj mjerenju. Prema tomu, najbolja bi metoda za izra~un i izraàvanje mjerne nesigurnosti trebala omogu}iti lako dobivanje takvog intervala, posebno intervala s vjerojatno{}u pokrivanja ili razinom povjerenja koja doista odgovara zahtijevanom intervalu. 0.5 Pristup na kojem se temelje ove upute u op}im je crtama izloèn u preporuci INC-1 (1980) [2] radne skupine za iskazivanje nesigurnosti koju je BIPM sazvao kao odgovor na zahtjev CIMP-a (vidi predgovor). Taj pristup, o ~ijoj se opravdanosti raspravlja u dodatku E, zadovoljava sve prije izloène zahtjeve. To nije slu~aj za ve}inu drugih metoda koje su sada u uporabi. Preporuku INC-1 (1980) odobrio je i ponovno potvrdio CIPM u svojoj preporuci 1 (CI-1981) [3] i preporuci 1 (CI-1986) [4]; hrvatski prijevodi tih preporuka CIPM-a dani su u dodatku A(vidi redom podto~ke A.2 i A.3). Budu}i da je preporuka INC-1 (1980) temelj na kojem po~iva ovaj dokument, u to~ki 0.7 donosi se hrvatski prijevod, a slu`beni francuski tekst dan je u podto~ki A.1. 0.6 Jezgrovit saètak postupka za izra~un i izraàvanje mjerne nesigurnosti opisanog u ovim uputama dan je u to~ki 8., a u dodatku H potanko je prikazano vi{e primjera. Ostali dodatci obra|uju: op}e pojmove u mjeriteljstvu (dodatak B); osnovne statisti~ke nazive i pojmove (dodatak C); "istinitu" vrijednost, pogrje{ku i nesigurnost (dodatak D); prakti~ne savjete za izra~un sastavnica nesigurnosti (dodatak F); stupnjeve slobode i razinu povjerenja (dodatak G); glavne matemati~ke znakove koji se upotrebljavaju u ovom dokumentu (dodatak J) i bibliografske uputnice (dodatak K). Dokument zavr{ava abecednim kazalom. 12
JCGM 100:2008 0.7 Preporuka INC-1 (1980), Izraàvanje eksperimentalnih nesigurnosti 1. Nesigurnost mjernog rezultata sastoji se op}enito od nekoliko sastavnica koje se prema na~inu na koji se procjenjuje njihova broj~ana vrijednost mogu razvrstati u dva razreda: A sastavnice koje se izra~unavaju statisti~kim metodama B sastavnice koje se izra~unavaju na drugi na~in. Ne postoji uvijek jednostavno podudaranje izme|u razvrstavanja u razred A ili B i prije upotrebljavana razvrstavanja u "slu~ajne" i "sustavne" sastavnice nesigurnosti. Naziv "sustavna nesigurnost" moè navoditi na pogrje{no mi{ljenje i trebalo bi ga izbjegavati. Svaki iscrpan izvje{taj o nesigurnosti trebao bi sadràvati potpun popis tih sastavnica, navode}i za svaku sastavnicu metodu upotrijebljenu za dobivanje njezine broj~ane vrijednosti. 2. Sastavnice razreda A opisuju se procijenjenim varijancijama s 2 i (ili procijenjenim "standardnim odstupanjima" s i ) i brojem stupnjeva slobode n i . Gdje je to prikladno, trebalo bi dati i kovarijancije. 3. Sastavnice razreda B trebale bi se opisivati veli~inama u 2 j , koje se mogu smatrati pribli`nim vrijednostima odgovaraju}ih varijancija, ~ije se postojanje pretpostavlja. Veli~ine u 2 j mogu se obra|ivati kao varijancije, a veli~ine u j kao standardna odstupanja. Gdje je to prikladno, kovarijancije bi se trebale obra|ivati na isti na~in. 4. Sastavljena nesigurnost trebala bi se opisivati broj~anom vrijedno{}u dobivenom primjenom uobi~ajene metode sastavljanja varijancija. Sastavljena nesigurnost i njezine sastavnice trebale bi se izraàvati u obliku "standardnih odstupanja". 5. Ako je za posebne primjene potrebno sastavljenu nesigurnost mnoìti kojim faktorom da bi se dobila ukupna nesigurnost, upotrijebljeni mnoìdbeni faktor uvijek se mora navesti. 13
Page 1: JCGM 100:2008 Vrednovanje mjernih p
Page 5 and 6: JCGM 100:2008 GUM 1995 s manjim isp
Page 7: JCGM 100:2008 JCGM 100:2008 Pravo u
Page 10 and 11: JCGM 100:2008 Dodatci .............
Page 12 and 13: JCGM 100:2008 Ove upute utvr|uju op
Page 16 and 17: JCGM 100:2008 Vrednovanje mjernih p
Page 18 and 19: JCGM 100:2008 - mjera mogu}e pogrje
Page 20 and 21: JCGM 100:2008 3.2 Pogrje{ke, djelov
Page 22 and 23: JCGM 100:2008 funkcije gusto}e vjer
Page 24 and 25: JCGM 100:2008 P=f(V, R 0 , a, t) =V
Page 26 and 27: JCGM 100:2008 ti~ke sredine q tih o
Page 28 and 29: JCGM 100:2008 za normalnu razdiobu
Page 30 and 31: JCGM 100:2008 4.4 Grafi~ki prikaz o
Page 32 and 33: JCGM 100:2008 Slika 2.: Grafi~ki pr
Page 34 and 35: JCGM 100:2008 u c 2 (y) = N ∑ i=
Page 36 and 37: JCGM 100:2008 2. Ako je p i jednako
Page 38 and 39: JCGM 100:2008 4.3.2). Nasre}u, u mn
Page 40 and 41: JCGM 100:2008 umjeravanju, prijeko
Page 42 and 43: JCGM 100:2008 NAPOMENA: Budu}i da f
Page 44 and 45: JCGM 100:2008 A.2 Preporuka 1 (CI-1
Page 46 and 47: JCGM 100:2008 3. Veli~ine iste vrst
Page 48 and 49: JCGM 100:2008 B.2.10 utjecajna veli
Page 50 and 51: JCGM 100:2008 3. "Eksperimentalno s
Page 52 and 53: JCGM 100:2008 Dodatak C Temeljni st
Page 54 and 55: JCGM 100:2008 C.2.9 o~ekivanje (slu
Page 56 and 57: JCGM 100:2008 C.2.20 varijancija mj
Page 58 and 59: JCGM 100:2008 C.2.30 statisti~ki in
Page 60 and 61: JCGM 100:2008 C.3.5 Kovarijancijska
Page 62 and 63: JCGM 100:2008 Dodatak D "Istinita"
Page 64 and 65:
JCGM 100:2008 D.5 Nesigurnost D.5.1
Page 66 and 67:
JCGM 100:2008 Slika D.2: Grafi~ki p
Page 68 and 69:
JCGM 100:2008 drugih izvora. Osim t
Page 70 and 71:
JCGM 100:2008 E.3.5 U tradicionalno
Page 72 and 73:
JCGM 100:2008 Tablica E.1: s[s(q)]/
Page 74 and 75:
JCGM 100:2008 Dodatak F Prakti~ne u
Page 76 and 77:
JCGM 100:2008 15 °C ≤t ≤30 °C
Page 78 and 79:
JCGM 100:2008 taje samo jedan vaàn
Page 80 and 81:
JCGM 100:2008 pretpostavlja da kret
Page 82 and 83:
JCGM 100:2008 tada je jedina vrijed
Page 84 and 85:
JCGM 100:2008 G.1.4 Ako su poznate
Page 86 and 87:
JCGM 100:2008 G.3.4 U tablici G.2 n
Page 88 and 89:
JCGM 100:2008 G.5 Druga razmatranja
Page 90 and 91:
JCGM 100:2008 G.6.5 U odre|enim sit
Page 92 and 93:
JCGM 100:2008 Dodatak H Primjeri U
Page 94 and 95:
JCGM 100:2008 na~in opetovanih mjer
Page 96 and 97:
JCGM 100:2008 H.1.5 Kona~ni rezulta
Page 98 and 99:
JCGM 100:2008 lako se dobivaju iz j
Page 100 and 101:
JCGM 100:2008 Tablica H.4: Izra~una
Page 102 and 103:
JCGM 100:2008 ∑ ∑ ∑ ∑ ( )(
Page 104 and 105:
JCGM 100:2008 H.3.5 Uklanjanje kore
Page 106 and 107:
JCGM 100:2008 gdje je: e djelotvorn
Page 108 and 109:
JCGM 100:2008 A S = 0,136 8 Bq/g u(
Page 110 and 111:
JCGM 100:2008 tvari vidi podto~ku H
Page 112 and 113:
JCGM 100:2008 Tablica H.9: Saètak
Page 114 and 115:
JCGM 100:2008 to vodi na: s 2 B = K
Page 116 and 117:
JCGM 100:2008 H.6.2 Matemati~ki mod
Page 118 and 119:
JCGM 100:2008 Tablica H.10: Saèti
Page 120 and 121:
JCGM 100:2008 r(x i , x j ) r(X i ,
Page 122 and 123:
JCGM 100:2008 x i procjena ulazne v
Page 124 and 125:
JCGM 100:2008 [7] ISO 3534-1:1993,
Page 126 and 127:
JCGM 101:2008 F-razdioba. .........
Page 128 and 129:
JCGM 101:2008 mjernog rezultata i n
Page 130 and 131:
JCGM 101:2008 procjenjiva~ ........
Page 132:
JCGM 101:2008 varijancije, zbirna p
show all

mjerna nesigurnost - DrÅ¾avni zavod za mjeriteljstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?