28.11.2014 Views

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

JCGM 100:2008<br />

Dodatak H<br />

Primjeri<br />

U ovom dodatku dano je {est primjera (H.1 do H.6) koji su izra|eni veoma iscrpno kako bi zorno prika<strong>za</strong>li temeljna<br />

na~ela izlo`ena u ovim uputama <strong>za</strong> odre|ivanje i izra`avanje mjerne <strong>nesigurnost</strong>i. Zajedno s primjerima uklju~enim<br />

u glavni dio teksta i u neke druge dodatke oni bi trebali omogu}iti korisnicima ovih uputa da ta na~ela<br />

unesu u svoj vlastiti rad.<br />

Budu}i da ti primjeri slu`e <strong>za</strong> ilustraciju, nu`no su pojednostavljeni. Osim toga, budu}i da su ti primjeri i u njima<br />

upotrijebljeni broj~ani podatci odabrani uglavnom radi pokazivanja na~ela ovih uputa, ne bi se trebalo nu`no tuma~iti<br />

da ti primjeri i podatci u njima opisuju stvarna mjerenja. Premda se podatci upotrebljavaju kako su dani, da<br />

bi se izbjegle pogrje{ke <strong>za</strong>okru`ivanja, u me|uizra~unima se <strong>za</strong>dr`ava vi{e znamenaka nego {to se obi~no prikazuje.<br />

Na taj se na~in navedeni rezultat izra~una, uklju~uju}i vi{e veli~ina, mo`e pone{to razlikovati od rezultata<br />

koji potje~e iz broj~anih vrijednosti danih u tekstu <strong>za</strong> te veli~ine.<br />

U prethodnim dijelovima ovih uputa istaknuto je da razvrstavanje metoda koje se primjenjuju <strong>za</strong> odre|ivanje sastavnica<br />

<strong>nesigurnost</strong>i na sastavnice A- ili B-vrste slu`i samo <strong>za</strong> prikladnost opisa; ono se ne <strong>za</strong>htijeva <strong>za</strong> odre|ivanje<br />

sastavljene standardne <strong>nesigurnost</strong>i ili pove}ane standardne <strong>nesigurnost</strong>i mjernog rezultata jer se sve sastavnice<br />

<strong>nesigurnost</strong>i, bez obzira na to kako su odre|ene, obra|uju na isti na~in (vidi podto~ke 3.3.4, 5.1.2 i E.3.7). Na<br />

taj na~in u tim primjerima metoda upotrijebljena <strong>za</strong> odre|ivanje posebne sastavnice <strong>nesigurnost</strong>i ne identificira<br />

sastavnicu posebno prema njezinoj vrsti. Me|utim, iz rasprave }e biti jasno je li sastavnica dobivena odre|ivanjem<br />

A-vrste ili odre|ivanjem B-vrste.<br />

H.1 Umjeravanje grani~ne mjerke<br />

Ovaj primjer pokazuje da ~ak i o~igledno jednostavno mjerenje mo`e uklju~ivati istan~ane aspekte odre|ivanja<br />

<strong>nesigurnost</strong>i.<br />

H.1.1 Mjerni <strong>za</strong>datak<br />

Duljina grani~ne mjerke nazivne duljine 50 mm odre|uje se njezinom usporedbom s poznatim etalonom iste nazivne<br />

duljine. Izravni rezultat usporedbe dviju grani~nih mjerka razlika je njihovih duljina:<br />

d = l(1 + aè) –l S (1 + a S è S )<br />

(H.1)<br />

gdje znakovi u jednad`bi (H.1) imaju ova zna~enja:<br />

l je mjerena veli~ina, tj. duljina grani~ne mjerke koja se umjerava kod 20 °C<br />

l S je duljina etalona kod 20 °C kako je dana u njegovoj potvrdi o umjeravanju<br />

a i a S su koeficijenti toplinskog {irenja, redom grani~ne mjerke koja se umjerava i etalona<br />

è i è S su odstupanja temperature od referentne temperature od 20 °C, redom grani~ne mjerke i etalona.<br />

H.1.2 Matemati~ki model<br />

Mjerena je veli~ina na temelju jednad`be (H.1) dana izrazom:<br />

l = l<br />

d<br />

S( 1 + aq<br />

S S)<br />

+<br />

= l S + d + l S (a S q S – aq) + ... (H.2)<br />

( 1 + aq )<br />

Ako se razlika temperature izme|u grani~ne mjerke koja se umjerava i etalona napi{e kao dè = è – è S , a razlika njihovih<br />

koeficijenata toplinskog {irenja kod da = a – a S , jednad`ba (H.2) postaje:<br />

90

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!