mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
JCGM 100:2008<br />
Dodatak H<br />
Primjeri<br />
U ovom dodatku dano je {est primjera (H.1 do H.6) koji su izra|eni veoma iscrpno kako bi zorno prika<strong>za</strong>li temeljna<br />
na~ela izlo`ena u ovim uputama <strong>za</strong> odre|ivanje i izra`avanje mjerne <strong>nesigurnost</strong>i. Zajedno s primjerima uklju~enim<br />
u glavni dio teksta i u neke druge dodatke oni bi trebali omogu}iti korisnicima ovih uputa da ta na~ela<br />
unesu u svoj vlastiti rad.<br />
Budu}i da ti primjeri slu`e <strong>za</strong> ilustraciju, nu`no su pojednostavljeni. Osim toga, budu}i da su ti primjeri i u njima<br />
upotrijebljeni broj~ani podatci odabrani uglavnom radi pokazivanja na~ela ovih uputa, ne bi se trebalo nu`no tuma~iti<br />
da ti primjeri i podatci u njima opisuju stvarna mjerenja. Premda se podatci upotrebljavaju kako su dani, da<br />
bi se izbjegle pogrje{ke <strong>za</strong>okru`ivanja, u me|uizra~unima se <strong>za</strong>dr`ava vi{e znamenaka nego {to se obi~no prikazuje.<br />
Na taj se na~in navedeni rezultat izra~una, uklju~uju}i vi{e veli~ina, mo`e pone{to razlikovati od rezultata<br />
koji potje~e iz broj~anih vrijednosti danih u tekstu <strong>za</strong> te veli~ine.<br />
U prethodnim dijelovima ovih uputa istaknuto je da razvrstavanje metoda koje se primjenjuju <strong>za</strong> odre|ivanje sastavnica<br />
<strong>nesigurnost</strong>i na sastavnice A- ili B-vrste slu`i samo <strong>za</strong> prikladnost opisa; ono se ne <strong>za</strong>htijeva <strong>za</strong> odre|ivanje<br />
sastavljene standardne <strong>nesigurnost</strong>i ili pove}ane standardne <strong>nesigurnost</strong>i mjernog rezultata jer se sve sastavnice<br />
<strong>nesigurnost</strong>i, bez obzira na to kako su odre|ene, obra|uju na isti na~in (vidi podto~ke 3.3.4, 5.1.2 i E.3.7). Na<br />
taj na~in u tim primjerima metoda upotrijebljena <strong>za</strong> odre|ivanje posebne sastavnice <strong>nesigurnost</strong>i ne identificira<br />
sastavnicu posebno prema njezinoj vrsti. Me|utim, iz rasprave }e biti jasno je li sastavnica dobivena odre|ivanjem<br />
A-vrste ili odre|ivanjem B-vrste.<br />
H.1 Umjeravanje grani~ne mjerke<br />
Ovaj primjer pokazuje da ~ak i o~igledno jednostavno mjerenje mo`e uklju~ivati istan~ane aspekte odre|ivanja<br />
<strong>nesigurnost</strong>i.<br />
H.1.1 Mjerni <strong>za</strong>datak<br />
Duljina grani~ne mjerke nazivne duljine 50 mm odre|uje se njezinom usporedbom s poznatim etalonom iste nazivne<br />
duljine. Izravni rezultat usporedbe dviju grani~nih mjerka razlika je njihovih duljina:<br />
d = l(1 + aè) –l S (1 + a S è S )<br />
(H.1)<br />
gdje znakovi u jednad`bi (H.1) imaju ova zna~enja:<br />
l je mjerena veli~ina, tj. duljina grani~ne mjerke koja se umjerava kod 20 °C<br />
l S je duljina etalona kod 20 °C kako je dana u njegovoj potvrdi o umjeravanju<br />
a i a S su koeficijenti toplinskog {irenja, redom grani~ne mjerke koja se umjerava i etalona<br />
è i è S su odstupanja temperature od referentne temperature od 20 °C, redom grani~ne mjerke i etalona.<br />
H.1.2 Matemati~ki model<br />
Mjerena je veli~ina na temelju jednad`be (H.1) dana izrazom:<br />
l = l<br />
d<br />
S( 1 + aq<br />
S S)<br />
+<br />
= l S + d + l S (a S q S – aq) + ... (H.2)<br />
( 1 + aq )<br />
Ako se razlika temperature izme|u grani~ne mjerke koja se umjerava i etalona napi{e kao dè = è – è S , a razlika njihovih<br />
koeficijenata toplinskog {irenja kod da = a – a S , jednad`ba (H.2) postaje:<br />
90