mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
3 Osnovni pojmovi
Dodatna rasprava o osnovnim pojmovima mo`e se na}i u dodatku D koji je usmjeren na pojmove kao {to su "istinita"
vrijednost, pogrje{ka i nesigurnost, a sadr`i i grafi~ke prikaze tih pojmova, i u dodatku E u kojem se istra`uju
razlozi i statisti~ki temelji za preporuku INC-1 (1980) na kojoj po~ivaju ove upute. Dodatak J abecedni je popis
matemati~kih znakova koji se upotrebljavaju u ovim putama.
3.1 Mjerenje
3.1.1 Svrha je mjerenja (B.2.5) odre|ivanje vrijednosti (B.2.2) mjerene veli~ine (B.2.9), tj. vrijednosti posebne
veli~ine (B.2.1, napomena 1.) koju treba mjeriti. Mjerenje, prema tomu, po~inje s odgovaraju}im to~nim
opisom mjerene veli~ine, mjerne metode (B.2.7) i mjernog postupka (B.2.8).
NAPOMENA: Naziv "istinita vrijednost" (vidi dodatak D) ne upotrebljava se u ovim uputama iz razloga navedenih u podto~ki
D.3.5; nazivi "vrijednost mjerene veli~ine" (ili veli~ine) i "istinita vrijednost mjerene veli~ine" (ili veli~ine) smatraju se
istozna~nima.
3.1.2 Op}enito, mjerni rezultat (B.2.11) samo je aproksimacija ili procjena (C.2.26) vrijednosti mjerene veli~ine,
pa je prema tomu potpun samo kad je pra}en iskazom nesigurnosti (B.2.18) te procjene.
3.1.3 U praksi se zahtijevana specifikacija ili definicija mjerene veli~ine propisuje zahtijevanom mjernom
to~no{}u (B.2.14). Mjerena veli~ina trebala bi se u odnosu na zahtijevanu to~nost odrediti s dostatnom potpuno{}u,
tako da njezina vrijednost za sve prakti~ne svrhe u svezi s mjerenjem bude jedinstvena. U tom se smislu izraz
"vrijednost mjerene veli~ine" upotrebljava u ovim uputama.
PRIMJER: Ako treba mikrometarskom to~no{}u odrediti duljinu ~eli~noga {tapa nazivne duljine jedan metar, njezin opis
(specifikacija) trebao bi uklju~ivati temperaturu i tlak pri kojima je ona odre|ena. Prema tomu, mjerena bi se veli~ina trebala
opisati kao npr. duljina {tapa kod 25,00 °C* i 101 325 Pa (uz dodatak svih drugih definicijskih parametara koji se smatraju
nu`nima, kao {to je na~in na koji je oslonjen {tap). Me|utim, kad bi se ta duljina trebala odrediti samo milimetarskom
to~no{}u, njezin opis ne bi zahtijevao odre|ivanje temperature ili tlaka ili vrijednosti kojega drugog definicijskog parametra.
NAPOMENA: Nepotpuna definicija mjerene veli~ine mo`e izazvati tako veliku sastavnicu nesigurnosti da se ona mora uklju~iti
u odre|ivanje nesigurnosti mjernog rezultata (vidi podto~ke D.1.1., D.3.4. i D. 6.2).
3.1.4 U mnogim slu~ajevima mjerni se rezultat odre|uje na temelju niza opa`anja dobivenih u uvjetima ponovljivosti
(B.2.15, napomena 1.).
3.1.5 Smatra se da promjene u opetovanim opa`anjima nastaju zbog utjecajnih veli~ina (B.2.10) koje mogu
djelovati na mjerni rezultat, a ne odr`avaju se u potpunosti stalnim.
3.1.6 Matemati~ki model mjerenja kojim se skup opetovanih opa`anja pretvara u mjerni rezultat od odlu~ne je
va`nosti jer osim tih opa`anja on op}enito uklju~uje i razli~ite utjecajne veli~ine koje nisu to~no poznate. Taj nedostatak
znanja doprinosi nesigurnosti mjernog rezultata, kao i promjene u opetovanim opa`anjima te svaka nesigurnost
pridru`ena samom matemati~kom modelu.
3.1.7 Ove upute obra|uju mjerenu veli~inu kao skalarnu vrijednost (pojedine veli~ine). Pro{irenje na skup
srodnih mjerenih veli~ina koje se odre|uju istodobno istim mjerenjem zahtijeva zamjenu skalarne mjerene veli~ine
i njezine varijancije (C.2.11, C.2.20, C.3.2) vektorskom mjerenom veli~inom i kovarijancijskom matricom
(C.3.5). Takva se zamjena razmatra u ovim uputama samo u primjerima (vidi podto~ke H.2, H.3 i H.4).
* Fusnota uz verziju iz 2008. godine:
U skladu s 10. odlukom 22. CGPM-a " … deseti~ni znak mora biti to~ka ili zarez na liniji …". JCGM je odlu~io da u svojim dokumentima
na engleskom jeziku prihvati to~ku na liniji. Me|utim, u ovome dokumentu zadr`an je deseti~ni zarez zbog sukladnosti s
verzijom tiskanom 1995. godine.
17