mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
od slu~ajnih djelovanja i zbog nesavr{enosti ispravka rezultata zbog sustavnih djelovanja jo{ uvijek samo procjena
vrijednosti mjerene veli~ine.
NAPOMENA: Mjerni rezultat (nakon ispravka) mo`e biti neodredivo blizu mjerene veli~ine (i prema tomu imati zanemarivu
pogrje{ku) premda mo`e imati veliku nesigurnost. Dakle, nesigurnost mjernog rezultata ne smije se brkati s preostalom nepoznatom
pogrje{kom.
3.3.2 U praksi postoji mnogo mogu}ih izvora nesigurnosti u mjerenju, uklju~uju}i:
a) nepotpunu definiciju mjerene veli~ine
b) nesavr{eno ostvarenje definicije mjerene veli~ine
c) nereprezentativno uzorkovanje, izmjereni uzorak ne mora predstavljati to~no definiranu mjerenu veli~inu
d) nedostatno poznavanje djelovanja uvjeta okoli{a na mjerenje ili nesavr{eno mjerenje uvjeta okoli{a
e) osobnu pristranost u o~itanju analognih instrumenata
f) kona~no razlu~ivanje instrumenata ili prag pokretljivosti
g) neto~ne vrijednosti mjernih etalona i referentnih tvari
h) neto~ne vrijednosti stalnica i drugih parametara dobivenih iz vanjskih izvora i upotrebljavanih u algoritmu za
obradbu podataka
i) aproksimacije i pretpostavke uklju~ene u mjernu metodu i postupak
j) promjene opetovanih opa`anja mjerene veli~ine u o~igledno istovjetnim uvjetima.
Ti izvori nisu nu`no neovisni, pa neki od izvora od a) do i) mogu doprinositi izvoru j). Naravno, u izra~unu nesigurnosti
mjernog rezultata neutvr|ena sustavna djelovanja ne mogu se uzeti u obzir, ali doprinose njegovoj
pogrje{ci.
3.3.3 Preporuka INC-1 (1980) radne skupine za iskazivanje nesigurnosti razvrstava sastavnice nesigurnosti na
temelju metode njihova izra~una u dva razreda, "A" i "B" (vidi 0.7, 2.3.2 i 2.3.3). Ti se razredi primjenjuju na nesigurnost
i ne zamjenjuju rije~i "slu~ajna" i "sustavna". Nesigurnost ispravka zbog poznatog sustava djelovanja
mo`e se u nekim slu~ajevima dobiti odre|ivanjem A-vrste, dok se u drugim slu~ajevima mo`e dobiti odre|ivanjem
B-vrste, kao i nesigurnost koja opisuje slu~ajno djelovanje.
NAPOMENA: U nekim publikacijama sastavnice nesigurnosti razvrstavaju se na "slu~ajne" i "sustavne", a pridru`uju se pogrje{kama
koje nastaju redom zbog slu~ajnih djelovanja i poznatih sustavnih djelovanja. Takvo razvrstavanje sastavnica nesigurnosti
mo`e biti nejasno kad se op}enito primjenjuje. Npr. "slu~ajna" sastavnica nesigurnosti u jednom mjerenju mo`e postati
"sustavnom" sastavnicom nesigurnosti u drugom mjerenju u kojem se rezultat prvog mjerenja rabi kao ulazni podatak.
Razvrstavanjem u razrede metoda odre|ivanja sastavnica nesigurnosti, a ne samih sastavnica nesigurnosti, izbjegava se takva
nejasno}a. Istodobno to unaprijed ne isklju~uje zdru`ivanje pojedinih sastavnica koje su odre|ene dvjema razli~itim metodama
u odre|ene skupine kako bi se upotrebljavale za posebne svrhe (vidi podto~ku 3.4.3).
3.3.4 Svrha je razvrstavanja na sastavnice A-vrste i B-vrste da se poka`u dva razli~ita na~ina odre|ivanja sastavnica
nesigurnosti i slu`i samo za olak{anje rasprave; ne treba shvatiti da to razvrstavanje pokazuje da postoji
ikakva razlika u naravi sastavnica koje proizlaze iz tih dviju vrsta odre|ivanja. Obje vrste odre|ivanja temelje se
na razdiobama vjerojatnosti (C.2.3), a sastavnice nesigurnosti, koje proizlaze iz ovih vrsta odre|ivanja, koli~inski
se iskazuju varijancijama ili standardnim odstupanjima.
3.3.5 Procijenjena varijancija u 2 koja opisuje sastavnicu nesigurnosti dobivenu odre|ivanjem A-vrste izra~unava
se iz niza opetovanih opa`anja i to je poznata statisti~ka procijenjena varijancija s 2 (vidi podto~ku 4.2).
Procijenjeno standardno odstupanje (C.2.12, C.2.21, C.3.3) u, pozitivni drugi korijen iz u 2 , jednako je prema tomu
s = u, a zbog pogodnosti katkad se naziva standardnom nesigurno{}u A-vrste. Za sastavnicu nesigurnosti dobivenu
odre|ivanjem B-vrste procijenjena varijancija u 2 odre|uje se iz dostupnog znanja (vidi podto~ku 4.3), a
procijenjeno standardno odstupanje u katkad se naziva standardnom nesigurno{}u B-vrste.
Prema tomu, standardna nesigurnost B-vrste dobiva se iz funkcije gusto}e vjerojatnosti (C.2.5) izvedene iz
opa`anjem dobivene razdiobe ~esto}a (C.2.18), dok se standardna nesigurnost B-vrste dobiva iz pretpostavljene
19