mjerna nesigurnost - Državni zavod za mjeriteljstvo

JCGM 100:2008
D.5 Nesigurnost
D.5.1 Bez obzira na to {to su to~ne vrijednosti tih doprinosa pogrje{ci mjernog rezultata nepoznate i neutvrdive,
mogu se odrediti nesigurnosti pridru`ene slu~ajnim i sustavnim djelovanjima koja uzrokuju pogrje{ku. Ali, ~ak i
ako su procijenjene nesigurnosti malene, jo{ uvijek ne postoji jamstvo da je i pogrje{ka mjernog rezultata malena;
pri odre|ivanju ispravka ili procjenjivanju nepotpunog poznavanja mo`e se previdjeti sustavno djelovanje jer nije
otkriveno. Prema tomu, nesigurnost mjernog rezultata nije nu`no pokazatelj vjerojatnosti da je taj mjerni rezultat
blizu vrijednosti mjerene veli~ine, ona je jednostavno procjena vjerojatnosti blizine najbolje vrijednosti koja je u
skladu sa sada raspolo`ivim znanjem.
D.5.2 Mjerna je nesigurnost dakle izraz ~injenice da za odre|enu mjerenu veli~inu ili njezin mjerni rezultat ne
postoji jedna vrijednost nego beskona~an broj vrijednosti raspr{enih oko tog rezultata, koje su sukladne sa svim
opa`anjima i podatcima i opa`ateljevim poznavanjem fizi~kog svijeta te da se one s promjenljivim stupnjevima
uvjerljivosti mogu pridijeliti toj mjerenoj veli~ini.
D.5.3 Nasre}u, u mnogim prakti~nim mjernim situacijama ne primjenjuje se ve}i dio teksta ovog dodatka.
Slu~ajevi kad su etaloni i instrumenti umjereni uporabom dobro poznatih referentnih etalona koji su sljedivi prema
dr`avnim etalonima i kad su nesigurnosti ispravaka umjeravanja etalona neva`ne u odnosu na nesigurnosti
koje nastaju zbog slu~ajnih djelovanja na pokazivanja instrumenata ili zbog ograni~enog broja opa`anja primjeri
su gdje je mjerena veli~ina na primjeren na~in odre|ena (vidi podto~ku E.4.3). Ipak, nepotpuno poznavanje utjecajnih
veli~ina i njihovih djelovanja mo`e ~esto znatno doprinositi nesigurnosti mjernih rezultata.
D.6 Grafi~ki prikaz
D.6.1 Slika D.1 ocrtava neke od ideja o kojima se raspravljalo u to~ki 3 ovih uputa i u ovom dodatku. Ona pokazuje
za{to je te`i{te ovih uputa na nesigurnosti, a ne na pogrje{ci. To~na pogrje{ka mjernog rezultata op}enito je
nepoznata i neutvrdiva. Sve {to se mo`e u~initi jest iz nepoznatih razdioba vjerojatnosti iz kojih se uzimaju uzorci
opetovanim opa`anjima ili iz subjektivnih ili apriornih razdioba koje se temelje na sveukupnim raspolo`ivim podatcima
procijeniti vrijednosti ulaznih veli~ina, uklju~uju}i ispravke zbog utvr|enih sustavnih djelovanja zajedno
s njihovim standardnim nesigurnostima (procijenjenim standardnim odstupanjima) i nakon toga izra~unati mjerni
rezultat iz procijenjenih vrijednosti ulaznih veli~ina i sastavljenu standardnu nesigurnost tog rezultata iz standardnih
nesigurnosti tih procijenjenih vrijednosti. Samo ako postoji ~vrst temelj za vjerovanje da je sve to ispravno
napravljeno, bez predvi|enih znatnih sustavnih djelovanja, mo`e se pretpostaviti da je mjerni rezultat pouzdana
procjena dobivene vrijednosti mjerene veli~ine te da je njegova sastavljena standardna nesigurnost pouzdana mjera
njegove mogu}e pogrje{ke.
NAPOMENE:
1. Na slici D.1a opa`anja su zbog zornosti prikazana histogramom (vidi podto~ku 4.4.3 i sliku 1b).
2. Ispravak pogrje{ke jednak je negativnoj procjeni pogrje{ke. Prema tomu, na slici D.1, a tako|er i na slici D.2 strelica koja
prikazuje ispravak zbog pogrje{ke jednaka je po duljini strelici koja bi prikazivala samu pogrje{ku, ali ima suprotan smjer od
nje i obrnuto. Tekstualna obja{njenja uz sliku obja{njavaju pokazuje li pojedina strelica ispravak pogrje{ke.
D.6.2 Slika D.2 zorno prikazuje neke od pojmova prikazanih na slici D.1, ali na razli~it na~in. Osim toga, ona tako|er
zorno prikazuje ideju da mo`e postojati mnogo vrijednosti mjerene veli~ine ako je definicija mjerene veli~ine
nepotpuna [natuknica g) uz sliku D.2]. Nesigurnost koja potje~e od nepotpunosti definicije mjerene varijancijom
odre|uje se iz mjerenja mnogih ostvarenja te mjerene veli~ne uporabom iste metode, istog instrumenta itd.
(vidi podto~ku D.3.4).
NAPOMENA: U stupcu pod naslovom "varijancija" pod varijancijama se razumijevaju varijancije u i 2 (y) definirane u jednad`bi
(11a) u podto~ki 5.1.3; prema tomu, one se pribrajaju linearno, kako je prikazano.
62