Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

p [N/mm 2 ] površinski

p [N/mm 2 ] površinski pritisak između klina i glavine T [Nmm] okretni moment d [mm] promjer vratila t 2 [mm] dubina žlijeba u glavini, tabela 5.3 l t [mm] nosiva dužina klina, slika 5.2 i broj klinova; obično i ≤ 2 p dop [N/mm 2 ] dopušteni površinski pritisak, izraz (5.2) 5.2 PERA Spoj s perima najčešće je korišten spoj vratila i glavine, prvenstveno primjeren za mirna opterećenja. Pera, slično kao i klinovi, imaju pravokutan poprečan presjek, ali su im donja i gornja ploha paralelne. Prilikom montaže, najprije se umeće pero u žlijeb vratila, a zatim se namješta glavina na željeno mjesto na vratilu. Obzirom da između gornje plohe pera i žlijeba glavine postoji zračnost, slika 5.7, to omogućuje centriranje položaja elemenata na vratilu. Spojevi s perima zbog toga su, u usporedbi s klinovima, primjereni za veće brzine vrtnje. Okretni moment kod pera se prenosi samo oblikom preko površinskog pritiska na bočne dodirne površine između pera i žlijeba glavine. Pera se izrađuju od istih materijala kao i klinovi, poglavlje 5.1. Standardne izvedbe pera mogu pri jednakoj širini b imati različitu visinu h. Prema tome se razlikuju: • visoka pera, standardizirana prema DIN 6885 (ISO 773), • niska pera, koja su standardizirana prema DIN 6885 (ISO 2491), a koriste se kod tankih glavina koje bi se upotrebom visokog pera previše oslabila. Visoka i niska pera izrađuju se u dvije osnovne izvedbe, slika 5.7. • tip A sa zaokruženom čeonom plohom, gdje je žlijeb u vratilu izrađen prstastim glodalom, a dužina žlijeba jednaka je dužini pera, • tip B s ravnom čeonom plohom, gdje je žlijeb u vratilu izrađen obodnim glodalom, a dužina žlijeba je duža od dužine pera. Tip A b Tip B r h r t 1 t 2 b h9 l t l d l = l t b h9 Slika 5.7: Spojevi vratila i glavine perom Pera su izrađena s tolerancijom širine h9, dok je tolerancija širine žlijeba b i glavine ovisna o zahtijevanoj aksijalnoj pokretljivosti strojnih elemenata namještenih na vratilu. Tako se razlikuju spojevi vratila i glavine s: • aksijalno nepokretnom glavinom, gdje je između pera i žlijeba glavine čvrsti dosjed (tolerancije širine žlijeba vratila i glavine dane su u tabeli 5.4). 105

• aksijalno pokretnom glavinom, gdje je između pera i žlijeba glavine labav dosjed (tolerancije širine žlijeba vratila i glavine navodi tabela 5.4) 5.3 ŽLIJEBLJENI SPOJEVI Za prijenos većih okretnih momenata, te izmjeničnih i udarnih opterećenja, koriste se žlijebljeni spojevi. U takvom spoju vratilo ima u uzdužnom smjeru simetrično raspoređene grebene («klinove»), a provrt u glavini ima profil koji odgovara profilu vratila, tj. žljebove u koje dosjedaju grebeni vratila, slika 5.10. Profil glavine i vratila izrađuje se s odgovarajućim vlačnim trnovima, odnosno vlačnim glavinama koja na rubovima svojih grebena i žljebova imaju oštrice za rezanje. U općoj strojogradnji najviše se upotrebljavaju žlijebljeni spojevi s unutarnjim centriranjem prema ISO 14, u kojima uvrt u glavini naliježe na unutrašnji promjer vratila, slika 5.10a. Prema veličini žljebova ovi spojevi se izrađuju u lakoj i srednjoj izvedbi, tabela 5.5 (teža izvedba, koja se koristi za posebne namjene standardizirana je prema DIN 5464). Odgovarajućom tolerancijom glavine i vratila može se osigurati da glavina na vratilu bude aksijalno pokretna ili nepokretna. Za velika izmjenična i udarna opterećenja koriste se žlijebljeni spojevi s bočnim centriranjem, slika 5.10b, kojeg je u usporedbi s unutarnjim centriranjem teže izraditi. U strojevima za obradu u praksi su poznate i posebne namjenske izvedbe žlijebljenih spojeva, koje su standardizirane prema DIN 5471 i DIN 5472. glavina a) vratilo b) Slika 5.10: Centriranje žlijebljenog spoja a) unutarnje centriranje b) bočno centriranje Žlijebljeni spojevi proračunavaju se slično kao i pera obzirom na površinski pritisak p na bočnim dodirnim površinama među grebenima vratila i žljebovima glavine. Obzirom da se zbog postupaka izrade ukupno opterećenje nejednakomjerno raspoređuje na pojedine dodirne površine, prilikom proračuna potrebno je uzimati u obzir i koeficijent nošenja k. Tako stvarni površinski pritisak na pojedinoj dodirnoj površini iznosi: 2T p = k p d ⋅h⋅l ⋅i ≤ sr t dop (5.5) p [N/mm 2 ] površinski pritisak između grebena vratila i žljebova glavine T [Nmm] okretni moment d sr [mm] srednji promjer žlijebljenog vratila; d sr = (d + D)/2 h [mm] visina nalijeganja glavine na žlijebljeno vratilo; h = (D − d)/2 d [mm] unutarnji promjer vratila, tabela 5.5 106

pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima - Fakultet ...
Arhitektura, raziskave Architecture, Research - Fakulteta za arhitekturo
Å UMARSKI LIST 5-6/1996
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
Å UMARSKI LIST 7-8/1980
Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
HS fond treba ažurirati - Hrvatske šume
Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
2. višedijelni tlačni elementi