Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

željezničkih vozila.

željezničkih vozila. Dijelovi strojeva moraju imati takove dimenzije, da su sposobni obavljati svoju funkciju pravilno i sigurno. Isto tako, strojni dijelovi trebaju imati dovoljno veliku čvrstoću i krutost, da bi u radu mogli podnositi sva opterećenja i druge utjecaje bez trajnih deformacija ili loma. Najčešće nisu dopuštene niti pukotine, kontaktne površine se ne smiju pretjerano trošiti, treba izbjeći neželjene vibracije, zagrijavanje itd, što se općenito svrstava u zahtjeve radne sposobnosti. Zahtjevi proizvodnje skupa sa zahtjevima montaže značajno utječu na oblike strojnih dijelova, pri čemu nisu od odlučujućeg značaja za njegov opći oblik, ali se odnose na detalje. Strojni dio, predviđen za obavljanje određene funkcije, ima različite oblike i dimenzije obzirom na postupak izrade (u cijelosti izrađen postupkom obrade odvajanjem čestica, izrađen od lijevanog poluproizvoda, zavaren, itd.). Zahtjevi ekonomičnosti su u suvremenoj strojogradnji iznimno važni, jer konkurencija nalaže što jeftiniju izradu i eksploataciju svakog stroja. Zato oblici strojnih dijelova moraju biti što jednostavniji, a sve što povećava troškove proizvodnje mora biti opravdano poboljšanim svojstvima, dužim vijekom trajanja, većim stupnjem pouzdanosti, itd. U tome standardizacija ima odlučujući utjecaj na zahtjev ekonomičnosti, tako da upotreba standardiziranih elemenata i pravila bitno utječe na sniženje troškova proizvodnje. 1.3.2 Izbor materijala Izbor odgovarajućih materijala za izradu dijelova strojeva je važna i odgovorna zadaća konstruktora i tijesno je povezana s funkcionalnošću i radnom sposobnošću dijelova strojeva u različitim sklopovima. Izbor materijala je ovisan o mehaničkim svojstvima materijala, kao što su statička i dinamička čvrstoća, površinska tvrdoća, otpornost na habanje i koroziju, svojstva trenja, masi itd., te u velikoj mjeri utječe na postupak i ekonomičnost izrade. Za što jednostavniju izradu i obradu materijal mora imati dobru mehaničku obradivost, zavarljivost, livnost, kovnost, stišljivost i mora biti pogodan za toplinsku obradu. Izbor odgovarajućeg materijala u vezi s konstrukcijskim oblikom strojnog dijela je često vezan za broj proizvoda, koje je potrebno izraditi. Pri pojedinačnoj proizvodnji zahtjevi proizvodnje i ekonomičnost su manje oštri, pa se prednost daje pouzdanosti i funkcionalnosti strojnog dijela. Pri velikoserijskoj proizvodnji svi zahtjevi moraju biti stručno razmatrani i optimalno riješeni. Vrlo važnu ulogu u tom procesu ima primjena standardiziranih poluproizvoda, iz kojih je moguće jednostavno, brzo i ekonomično, te s primjerenim postupcima, izraditi dijelove strojeva konačnog oblika. Takovi poluproizvodi su na primjer vučene ili valjane grede različitih presjeka, razni odljevci, itd. Za izradu strojnih dijelova najčešće se upotrebljavaju sljedeći materijali: čelik, čelični lijev, sivi lijev, legirani obojeni metali i legirani laki metali, a ponekad i polimerni materijali, keramika, drvo, tekstil, itd. Najčešće upotrebljavani materijal je čelik, koji u najvećoj mjeri zadovoljava potrebe visoke volumenske i površinske čvrstoće, temperaturne postojanosti, žilavosti, itd. Na svojstva čelika u velikoj mjeri utječe se različitim postupcima izrade i obrade, dodatkom legirnih elemenata i s odgovarajućom kemijskom i toplinskom obradom. 5

1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na početku razvoja strojarske tehnike svaki je dio stroja bio konstruiran i proizveden pojedinačno za potrebe samo tog stroja. Povećanjem broja različitih strojeva tokom decenija razvoja, dobilo je smisla dogovorno smanjenje raznolikosti oblika i dimenzija dijelova strojeva iste namjene i funkcionalnosti na razumnu mjeru. Na taj način poboljšana je i olakšana proizvodnja i eksploatacija strojeva, postignuta je znatna ušteda u uloženoj energiji, vremenu potrebnom za proizvodnju, te materijalu, uz povećanje pouzdanosti i sigurnosti. Standardizacija je prema tome proces prihvaćanja i poštivanja propisa s ciljem smišljene organiziranosti u određenom području ljudske djelatnosti, te dostizanja najveće moguće ekonomičnosti u ispunjavanju zahtjeva funkcionalnosti i sigurnosti. Standardizacija je zasnovana na provjerenim rezultatima znanosti, tehnike i iskustva na jednoj strani, te sporazuma svih zainteresiranih na drugoj strani. Standard je dokument, koji je rezultat rada na određenom području standardizacije, a predstavljen je u obliku propisa koji su prihvaćeni sporazumno i potvrđeni od strane priznate institucije. Standard nastaje konsenzusom i obuhvaća pravila, smjernice za projektni ili kontrolni proračun, ili upotrebne karakteristike stroja, sklopa ili strojnog dijela, te je namijenjen za opću i višekratnu upotrebu. Usmjeren je ka dosizanju optimalnog stupnja uređenosti na danom području. Standardi su načelno neobavezni dokumenti, koje svatko dobrovoljno upotrebljava. Obvezatnost upotrebe standarda proizlazi iz tehničkih propisa, ugovora, zakona ili drugih obvezujućih dokumenata. Razlikuju se sljedeći standardi: • osnovni standard – obuhvaća široko područje i sadrži opće odredbe za određeno područje, • terminološki standard – obuhvaća izraze, koji se koriste u definicijama, objašnjenjima, ilustracijama, primjerima itd., • standard ispitivanja – obuhvaća metode ispitivanja, koje dopunjuju druge odredbe, povezane s ispitivanjem, kao na primjer uzimanje uzoraka, upotreba statističkih metoda ili raspored ispitivanja, • standard za proizvod – propisuje zahtjeve, koje mora ispunjavati proizvod ili skupina proizvoda da bi se osigurala njegova (njihova) namjena, • procesni standard – propisuje zahtjeve, koje mora ispunjavati proces, da se osigura njegova namjena, • standard za proračun – propisuje postupak proračuna koji se mora provesti da bi se osigurala funkcionalnost i radna sposobnost strojnog dijela, • proizvodni standardi – propisuje zahtjeve, koje mora ispuniti proizvodnja, da se osigura njena namjena. Standardizacija olakšava rad konstruktoru, omogućava mu izbor najprimjerenijeg standardiziranog dijela i postupka, pa mu nije potrebno iznova rješavati iste probleme. Standardizacija omogućava velikoserijsku i ekonomičnu proizvodnju na automatiziranim obradnim strojevima u specijaliziranim tvornicama, što vodi do dijeljenja proizvodnje, i s time se bitno utječe na uštedu vremena, materijala, potrebne zalihe i na sigurnost. Postupak prihvaćanja standarda počinje s internom standardizacijom u tvornici, koji u suradnji sa srodnim tvornicama, vodi do prihvaćanja nacionalnog standarda. Globalizacijom proizvodnje pojavila se također potreba međunarodnog standarda, pa je po završetku drugog svjetskog rata utemeljena međunarodna organizacija za standardizaciju ISO (International Standardising Organisation). U slučaju da o određenom međunarodnom standardu nema suglasnosti svih država 6

  • Page 1 and 2: S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
  • Page 3 and 4: 1. UVOD Strojarstvo je područje te
  • Page 5: Poznavanje materijala, njihovih kar
  • Page 9 and 10: 1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60
  • Page 11 and 12: a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
  • Page 13 and 14: osnovna odstupanja mjera + − 0 A
  • Page 15 and 16: • Sistem jedinstvene osovine. U o
  • Page 17 and 18: Kao parametar hrapavosti često se
  • Page 19 and 20: a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
  • Page 21 and 22: 1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
  • Page 23 and 24: F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
  • Page 25 and 26: ∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
  • Page 27 and 28: µ Poissonov koeficijent, konstanta
  • Page 29 and 30: l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
  • Page 31 and 32: Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
  • Page 33 and 34: 1.7.7 Složena stanja naprezanja U
  • Page 35 and 36: dvoosno, odnosno troosno stanje nap
  • Page 37 and 38: opterećenja, naprezanja i deformac
  • Page 39 and 40: ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
  • Page 41 and 42: 1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
  • Page 43 and 44: Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
  • Page 45 and 46: a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
  • Page 47 and 48: oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
  • Page 49 and 50: σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanj
  • Page 51 and 52: R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
  • Page 53 and 54: vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z
  • Page 55 and 56: Slika 1.45: Definiranje parametara
  • Page 57 and 58:

    Gustoća vjerojatnosti oštećenje

  • Page 59 and 60:

    2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi

  • Page 61 and 62:

    hlađenja. Time se utječe na pobol

  • Page 63 and 64:

    Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (C

  • Page 65 and 66:

    Ako zavar prenosi opterećenja koja

  • Page 67 and 68:

    Posebnu pozornost treba posvetiti p

  • Page 69 and 70:

    τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj

  • Page 71 and 72:

    a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t

  • Page 73 and 74:

    Pri tome je potrebno uzeti u obzir

  • Page 75 and 76:

    a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°

  • Page 77 and 78:

    F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p

  • Page 79 and 80:

    1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP

  • Page 81 and 82:

    obzir predznak −F rVmin . Najveć

  • Page 83 and 84:

    trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',

  • Page 85 and 86:

    σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30

  • Page 87 and 88:

    3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim

  • Page 89 and 90:

    W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π

  • Page 91 and 92:

    Kontrola opasnosti od izvijanja nav

  • Page 93 and 94:

    a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)

  • Page 95 and 96:

    p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅

  • Page 97 and 98:

    a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon

  • Page 99 and 100:

    M s [Nmm] moment savijanja; M s = F

  • Page 101 and 102:

    T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:

  • Page 103 and 104:

    Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu

  • Page 105 and 106:

    h • uložni klinovi, koji se ula

  • Page 107 and 108:

    • aksijalno pokretnom glavinom, g

  • Page 109 and 110:

    5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj

  • Page 111 and 112:

    Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,

  • Page 113 and 114:

    0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0

  • Page 115 and 116:

    U praksi, proračun steznog spoja n

  • Page 117 and 118:

    ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr

  • Page 119 and 120:

    Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli

  • Page 121 and 122:

    Sigurnost protiv klizanja je dakle:

  • Page 123 and 124:

    Radnja opruge grafički predstavlja

  • Page 125 and 126:

    U praksi se za opruge najviše upot

  • Page 127 and 128:

    a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n

  • Page 129 and 130:

    F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn

  • Page 131 and 132:

    kombinacijama, tabela 6.7. U takvim

  • Page 133 and 134:

    jednaki su kao za okrugle torzijske

  • Page 135 and 136:

    Popravni faktor naprezanja k t uzim

  • Page 137 and 138:

    7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe

  • Page 139 and 140:

    M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l

  • Page 141 and 142:

    Paraboloid se aproksimira nizom val

  • Page 143 and 144:

    ν potr ciklusa potrebni stupanj si

  • Page 145 and 146:

    R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak

  • Page 147 and 148:

    što uzrokuje njihovo nejednoliko o

  • Page 149 and 150:

    f G m teoretski položaj težišta

  • Page 151 and 152:

    7.5.2 Torzijska kritična brzina vr

  • Page 153 and 154:

    8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje

  • Page 155 and 156:

    • granično podmazivanje (I), •

  • Page 157 and 158:

    Slika 8.8: Smještaj utora za podma

  • Page 159 and 160:

    izvedbama, čime se dobiva na kruto

  • Page 161 and 162:

    a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni

  • Page 163 and 164:

    8.1.3 Proračun radijalnih kliznih

  • Page 165 and 166:

    Iz izraza (8.8) također slijedi: (

  • Page 167 and 168:

    Provjera hidrodinamičkog plivanja

  • Page 169 and 170:

    8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra

  • Page 171 and 172:

    8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Ak

  • Page 173 and 174:

    NA NN QJ igličasti ležajevi dvore

  • Page 175 and 176:

    f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝

  • Page 177 and 178:

    9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk

  • Page 179 and 180:

    ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c

  • Page 181 and 182:

    m α m α Za paralelne osovine II.

  • Page 183 and 184:

    Za sistem sa vezanim masama koje se

  • Page 185 and 186:

    M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev

  • Page 187 and 188:

    Ukupno vrijeme uključivanja: t + u

  • Page 189 and 190:

    Spojke za upuštanje u rad - Upotre

  • Page 191 and 192:

    • prijenosnici s neposrenim konta

  • Page 193 and 194:

    2) prijenosi za vratila koja se sij

  • Page 195 and 196:

    se kutevima pritiska u točki Y kao

  • Page 197 and 198:

    jednaka polumjeru zakrivljenosti (

  • Page 199 and 200:

    U odvalne postupke spadaju: e2.1) O

  • Page 201 and 202:

    ‣ Pomak profila ne mijenja korak

  • Page 203 and 204:

    Prekrivanje profila Znamo da se zah

  • Page 205 and 206:

    Ove sile moraju prenijeti vratila i

  • Page 207:

    Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB
Poglavlje 5 - Masinski elementi
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Horvat-Nikolić-Sicherl Elementi metodologije planiranja dugoročnog ...
KORISNI I ŠTETNI ELEMENTI U ČELIKU - Mašinski fakultet u Zenici ...
Izvršni elementi na vozilu - AKTUATORI - Elektromehanički aktuatori