Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

preklopa na dodirnim

preklopa na dodirnim površinama nastaje odgovarajući površinski pritisak za postizanje sile trenja. Glavina se obično zagrijava u ulju, ali ako se zahtijevaju suhe dodirne površine radi većih koeficijenata trenja, tada se glavina zagrijava u peći s vrućim zrakom. U oba slučaja glavina se zagrijava do 400°C. Više temperature nisu preporučljive, jer mogu lako uzrokovati strukturne promjene u materijalu i smanjenje čvrstoće. Slični odnosi postižu se i hlađenjem vratila, slika 5.12c. Na nižoj temperaturi vratilo se skupi, pa se lako umetne u glavinu. Kada se nakon montaže vratilo ponovno zagrije na sobnu temperaturu, raširi se, te zbog čvrstog dosjeda pritišće na glavinu s potrebnom silom za savladavanje željenih vanjskih opterećenja. Vratilo se hladi u suhom ledu u kojemu se postižu temperature do −78 °C, a niže temperature (do −196 °C) postižu se u tekućem dušiku. Glavinu je potrebno zagrijati ili vratilo ohladiti za: ∆ ϑ = Pmax + Z α ⋅d m (5.12) P max [mm] najveća moguća vrijednost preklopa za odabrani dosjed, tabela 5.10 Z m [mm] potrebna zračnost pri montaži; Z m ≈ 0,1 mm, Z m ≥ 0,001⋅d d [mm] nominalni promjer steznog spoja; slika 5.13 α [K −1 ] koeficijent toplinskog rastezanja glavine (vratila), tabela 1.7. U hidrauličkom postupku na dodirne površine između vratila i glavine dovodi se ulje pod pritiskom zbog čega se vratilo skupi, a glavina raširi, slika 5.12d. Na taj način mogu se montirati samo dijelovi s blago koničnim površinama (konus 1:30), gdje se vratilo najprije potisne u glavinu do određenog položaja, a konačni položaj se postiže tek uz pomoć pritiska ulja. U slučaju cilindričnih dodirnih površina spomenuti postupak se koristi za demontažu ležajeva koji su prethodno montirani mehaničkim ili toplinskim postupkom, slika 5.12d. Vrijednosti za najmanji potrebni pritisak ulja za montažu, te pritisak ulja za demontažu, mogu se naći u specijaliziranoj literaturi ili u katalozima proizvođača ležajeva. Pri svakom, a naročito pri uzdužnom postupku montaže steznog spoja, dolazi do tzv. zaglađivanja (uglačavanja) površina vratila i glavine (H v i H g na slici 5.13), zbog čega je stvarni preklop nakon montaže nešto manji od teoretskog. Očito je gubitak preklopa ∆P = 2(H v +H g ), pa se, prema slici 5.13b, može procijeniti izrazom: ( v ) ∆P≈ ⋅ ⋅ R + R (5.13) −3 0,8 10 z zg ∆P [mm] izgubljena preklop zbog uglačavanja površina R zv [µm] srednja visina neravnina vratila; tabela 1.4 R zg [µm] srednja visina neravnina glavine; tabela 1.4 a) b) T g P min T v nul linija P max R zg P st H g P R zv T g tolerancijsko polje glavine T v tolerancijsko polje vratila H v H g ≈ 0,4⋅R zg H v ≈ 0,4⋅R zv Slika 5.13: Shematski prikaz postignutog preklopa u steznom spoju a) teorijski za sistem jedinstvenog provrta b) praktično 109

Vrijednosti za R zv i R zg mogu se, ovisno o stupnju hrapavosti površina vratila i glavine, očitati iz tabele 1.4, ili se uzimaju preporučene vrijednosti prema DIN 7190: d ≤ 500 mm ⇒ R zv = 0,8 µm; R zg = 1,6 µm d > 500 mm ⇒ R zv = 1,6 µm; R zg = 3,2 µm Dakle, stvarne vrijednosti najvećeg i najmanjeg preklopa su: P = P −∆ P (5.14) min, st max, st min P = P −∆ P (5.15) max P min [mm] teorijska vrijednost minimalnog preklopa P max [mm] teorijska vrijednost maksimalnog preklopa P min,st [mm] stvarna vrijednost minimalnog preklopa P max,st [mm] stvarna vrijednost maksimalnog preklopa ∆P [mm] izgubljeni preklop zbog zaglađivanja površina, izraz (5.13) Prilikom odabira stvarnog dosjeda, odnosno određivanja odgovarajućih tolerancija promjera glavine i vratila, treba računski dobivene preklope povećati za gubitak preklopa: P = P +∆ P (5.16) min max min,st P = P +∆ P. (5.17) max,st Teorijski, u steznom spoju preklop P je razlika između unutarnjeg promjera glavine D n i vanjskog promjera vratila d z koja imaju jednaku nominalnu dimenziju d i pripadne tolerancije. Za proizvoljne tolerancije mogu se izračunati najveći (D max , d max ) i najmanji (D min , d min ) promjeri preklop prema izrazu (1.5). U pravilu se tolerancije vratila i glavine ne odabiru proizvoljno, nego se upotrebljavaju preporučeni čvrsti dosjedi koji se, prema ISO preporukama, mogu odabrati iz tabele 5.5. U njoj se, s obzirom na nominalni promjer steznog spoja d i odabrani dosjed, navode pripadajuće vrijednosti za P min i P max . Tabela 5.8 izrađena je za sistem jedinstvenog provrta (tolerancija glavine H7) i vrijedi za nominalne promjere d ≤ 500 mm. Za promjere d > 500 mm tolerancija glavine je H8, stupanj tolerancije vratila IT 7, a vrijednosti za P min i P max mogu se očitati iz specijalizirane literature. U slučaju kada nijedan dosjed iz tabele 5.8 ne odgovara uvjetima (5.30), odabire se neki drugi dosjed prema ISO 286, odnosno promjene se geometrijske veličine vratila i glavine, ili se odabire drugi materijal. Proračun steznog spoja Proračun čvrstoće i određivanje odgovarajućeg preklopa, odnosno tolerancije vratila i glavine, standardizirani su npr. prema DIN 7190. U steznom spoju vratilo i glavina imaju jednak nominalni promjer d različitih tolerancija, koje osiguravaju postizanje preklopa P, tj. čvrstog dosjeda. Zbog preklopom nastalog (radijalnog) površinskog pritiska p glavina je nakon montaže opterećena u radijalnom smjeru tlačnim naprezanjima σ rg , a u obodnom (tangencijalnom) smjeru vlačnim naprezanjima σ tg . Zbog istog pritiska vratilo trpi naprezanja σ rv i σ tv . Radijalna naprezanja glavine i vratila na promjeru d steznog spoja jednaka su površinskom pritisku p, te 110

GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima - Fakultet ...
Arhitektura, raziskave Architecture, Research - Fakulteta za arhitekturo
Å UMARSKI LIST 5-6/1996
Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
Å UMARSKI LIST 7-8/1980
Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
HS fond treba ažurirati - Hrvatske šume
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info