ELEMENTI STROJEVA

More documents

Recommendations

Info

a) 0,2 naizmjenično opterećenje pulzirajuće opterećenje ( = 0) = 0,2 za vlak i tlak za savijanje za torziju Slika 1.37: Smithov dijagram trajne dinamičke čvrstoće a) za različite vrste naprezanja b) konstrukcija Smithovog dijagrama za poznate tri karakteristike čvrstoće: R -1 , R 0 i R e 1.8.1.4.2 Dinamička čvrstoća strojnog dijela Dinamička čvrstoća strojnog dijela manja je od dinamičke čvrstoće materijala (tj. standardne probne epruvete od istog materijala) zbog čitavog niza utjecaja, od kojih su najvažniji oblik strojnog dijela, njegove apsolutne dimenzije i kvaliteta njegove površinske obrade. Utjecaj oblika - koncentracija naprezanja Utjecaj oblika strojnog dijela na njegovu dinamičku čvrstoću svodi se na (ne)ravnomjernost rasporeda naprezanja po presjeku. Naime, presjeci strojnih dijelova se mijenjaju, pa se mijenjaju i naprezanja u njima. No, ne samo promjena presjeka, nego i svaka druga promjena oblika izaziva skok naprezanja na mjestu promjene, tj. prijelaza. U takvim slučajevima, raspodjela naprezanja po presjeku bitno se razlikuje od slučaja tijela konstantnog presjeka, slika 1.41a. Dijagram rasporeda naprezanja po presjeku pokazuje nagli porast naprezanja na mjestu prijelaza, utoliko izrazitiji, ukoliko je prijelaz nagliji. Ovakva pojava naglih skokova naprezanja na mjestima promjene oblika, naziva se koncentracija naprezanja. Koncentracija naprezanja se može pojednostavnjeno opisati iskrivljavanjem strujnica sile (silnica - zamišljenih linija po kojima djeluje sila) do koje dolazi na mjestu skokovite promjene oblika, tj. na mjestu na kojem postoji koncentrator naprezanja - tzv. zarez, slika 1.41b. Zbog toga broj silnica u određenom dijelu presjeka kvalitativno ukazuje na veličinu naprezanja. U takvim točkama naprezanja su znatno veća od nominalnih naprezanja, izračunatih prema Nauci o čvrstoći. Faktor koji pokazuje koliko puta je maksimalno naprezanje u određenoj točki tijela iz idealnog (elastičnog, izotropnog i homogenog) materijala, veće od nominalnog naprezanja u toj točki, naziva se teoretski (geometrijski) faktor koncentracije naprezanja i definira se kao: α σ max k = ≥ 1 (1.100) σ n 47
σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanje zbog učinka koncentracije, slika 1.41 σ n [N/mm 2 ] nominalno naprezanje a) b) σ n σn σ max σmax σ n σ max Slika 1.41: Koncentracija naprezanja a) raspodjela naprezanja po presjeku b) tok silnica Pri statičkom opterećenju dijelova iz razvlačivih materijala, prilikom dostizanja granice tečenja na mjestima koncentracije naprezanja, materijal se na tim mjestima plastično deformira (razvlači) bez povećanja opterećenja. To uzrokuje ravnomjerniji raspored naprezanja, tj. efekt koncentracije naprezanja se poništi. Običaj je da se koncentracija naprezanja pri statičkim opterećenjima uzima u obzir samo kod izrazito krtih materijala, 1.8.1.2.1. Kod dinamičkih opterećenja, koncentracija naprezanja vodi do smanjenja dinamičke čvrstoće strojnih dijelova izrađenih kako od krtih, tako i od razvlačivih materijala. Ovo je uzrokovano činjenicom da pri promjenjivom naprezanju efekta poravnanja naprezanja ne može sasvim doći do izražaja kao pri statičkom naprezanju. Naime, materijal nema vremena za veće poravnanje naprezanja, jer je već u idućem trenutku napregnut mnogo manje, često i naprezanjem suprotnog predznaka. Svojstvo materijala da pri promjenjivom naprezanju, lokalnim plastičnim deformacijama ipak donekle smanji koncentraciju naprezanja, procjenjuje se faktorom osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja. Očito je da su razvlačivi materijali manje osjetljivi na koncentraciju naprezanja negoli krti materijali. U izrazito nehomogenih materijala, kao što je sivi lijev, unutrašnji izvori koncentracije (zbog nehomogenosti) u velikoj mjeri poništavaju efekte vanjske koncentracije naprezanja (zbog oblika), tako da se dinamička čvrstoća dijelova izrađenih od ovakvih materijala malo razlikuje od dinamičke čvrstoće polirane probne epruvete iz istog materijala. Kaže se da su takvi materijali malo osjetljivi, ili neosjetljivi na koncentraciju naprezanja. Faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja η k definira se omjerom stvarnog lokalnog povećanja naprezanja poslije lokalnog razvlačenja, prema lokalnom povećanju naprezanja za homogen, izotropan i elastičan materijal, u odnosu na nominalno naprezanje. Ako je najveće lokalno naprezanje za slučaj idealnog materijala α k·σ n , a za slučaj stvarnog materijala β k·σ n , onda je faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja dan izrazom βk −1 ηk = α −1 k (1.101) α k teoretski (geometrijski) faktor koncentracije naprezanja 48
Page 1 and 2: S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
Page 3 and 4: 1. UVOD Strojarstvo je područje te
Page 5 and 6: Poznavanje materijala, njihovih kar
Page 7 and 8: 1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na
Page 9 and 10: 1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60
Page 11 and 12: a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
Page 13 and 14: osnovna odstupanja mjera + − 0 A
Page 15 and 16: • Sistem jedinstvene osovine. U o
Page 17 and 18: Kao parametar hrapavosti često se
Page 19 and 20: a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
Page 21 and 22: 1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
Page 23 and 24: F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
Page 25 and 26: ∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
Page 27 and 28: µ Poissonov koeficijent, konstanta
Page 29 and 30: l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
Page 31 and 32: Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
Page 33 and 34: 1.7.7 Složena stanja naprezanja U
Page 35 and 36: dvoosno, odnosno troosno stanje nap
Page 37 and 38: opterećenja, naprezanja i deformac
Page 39 and 40: ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
Page 41 and 42: 1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
Page 43 and 44: Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
Page 45 and 46: a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
Page 47: oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
Page 51 and 52: R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
Page 53 and 54: vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z
Page 55 and 56: Slika 1.45: Definiranje parametara
Page 57 and 58: Gustoća vjerojatnosti oštećenje
Page 59 and 60: 2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi
Page 61 and 62: hlađenja. Time se utječe na pobol
Page 63 and 64: Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (C
Page 65 and 66: Ako zavar prenosi opterećenja koja
Page 67 and 68: Posebnu pozornost treba posvetiti p
Page 69 and 70: τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj
Page 71 and 72: a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t
Page 73 and 74: Pri tome je potrebno uzeti u obzir
Page 75 and 76: a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°
Page 77 and 78: F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p
Page 79 and 80: 1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP
Page 81 and 82: obzir predznak −F rVmin . Najveć
Page 83 and 84: trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',
Page 85 and 86: σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30
Page 87 and 88: 3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim
Page 89 and 90: W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π
Page 91 and 92: Kontrola opasnosti od izvijanja nav
Page 93 and 94: a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)
Page 95 and 96: p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅
Page 97 and 98: a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon
Page 99 and 100:
M s [Nmm] moment savijanja; M s = F
Page 101 and 102:
T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:
Page 103 and 104:
Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu
Page 105 and 106:
h • uložni klinovi, koji se ula
Page 107 and 108:
• aksijalno pokretnom glavinom, g
Page 109 and 110:
5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj
Page 111 and 112:
Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,
Page 113 and 114:
0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0
Page 115 and 116:
U praksi, proračun steznog spoja n
Page 117 and 118:
ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr
Page 119 and 120:
Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli
Page 121 and 122:
Sigurnost protiv klizanja je dakle:
Page 123 and 124:
Radnja opruge grafički predstavlja
Page 125 and 126:
U praksi se za opruge najviše upot
Page 127 and 128:
a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n
Page 129 and 130:
F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn
Page 131 and 132:
kombinacijama, tabela 6.7. U takvim
Page 133 and 134:
jednaki su kao za okrugle torzijske
Page 135 and 136:
Popravni faktor naprezanja k t uzim
Page 137 and 138:
7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe
Page 139 and 140:
M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l
Page 141 and 142:
Paraboloid se aproksimira nizom val
Page 143 and 144:
ν potr ciklusa potrebni stupanj si
Page 145 and 146:
R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak
Page 147 and 148:
što uzrokuje njihovo nejednoliko o
Page 149 and 150:
f G m teoretski položaj težišta
Page 151 and 152:
7.5.2 Torzijska kritična brzina vr
Page 153 and 154:
8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje
Page 155 and 156:
• granično podmazivanje (I), •
Page 157 and 158:
Slika 8.8: Smještaj utora za podma
Page 159 and 160:
izvedbama, čime se dobiva na kruto
Page 161 and 162:
a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni
Page 163 and 164:
8.1.3 Proračun radijalnih kliznih
Page 165 and 166:
Iz izraza (8.8) također slijedi: (
Page 167 and 168:
Provjera hidrodinamičkog plivanja
Page 169 and 170:
8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra
Page 171 and 172:
8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Ak
Page 173 and 174:
NA NN QJ igličasti ležajevi dvore
Page 175 and 176:
f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝
Page 177 and 178:
9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk
Page 179 and 180:
ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c
Page 181 and 182:
m α m α Za paralelne osovine II.
Page 183 and 184:
Za sistem sa vezanim masama koje se
Page 185 and 186:
M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev
Page 187 and 188:
Ukupno vrijeme uključivanja: t + u
Page 189 and 190:
Spojke za upuštanje u rad - Upotre
Page 191 and 192:
• prijenosnici s neposrenim konta
Page 193 and 194:
2) prijenosi za vratila koja se sij
Page 195 and 196:
se kutevima pritiska u točki Y kao
Page 197 and 198:
jednaka polumjeru zakrivljenosti (
Page 199 and 200:
U odvalne postupke spadaju: e2.1) O
Page 201 and 202:
‣ Pomak profila ne mijenja korak
Page 203 and 204:
Prekrivanje profila Znamo da se zah
Page 205 and 206:
Ove sile moraju prenijeti vratila i
Page 207:
Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl
show all

ELEMENTI STROJEVA

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?