Views
4 years ago

ELEMENTI STROJEVA

Drage kolege i kolegice

Drage kolege i kolegice – studenti industrijskog inženjerstva, Ovo nije skripta izvorno pisana za Vas, niti je sasvim prilagođena vama – zbog mog kroničnog nedostatka vremena! Oprostite mi zbog toga! Buduće generacije će valjda dočekati i „svoju“ skriptu, a ova je napisana zato da ipak imate nekakav materijal uz pomoć kojeg možete spremati ispit! Ova skripta je, dakle, nastala uglavnom tako, što sam iz budućeg udžbenika za strojare „izrezao“ višak gradiva – pazeći da ne izrežem previše. Tako, u skripti ima više gradiva nego što vam je predavano – ne zato da biste taj višak naučili, nego zato da Vam pomogne lakše shvatiti ono što trebate naučiti! Pri tome, treba znati skicirati samo ono što je crtano na predavanjima. U uvodnom dijelu dodana su i važnija poglavlja iz tehničkih disciplina čija su osnovna znanja uvjet da bi se moglo, ne naučiti, nego uopće slušati tj. pristupiti učenju Elemenata. To su Tehničko crtanje, Mehanika i Nauka o čvrstoći. Ako ste sigurni da vladate osnovama ovih disciplina, možete slobodno preskočiti prvih četrdesetak stranica. Gradivo iz Zupčanika nije sasvim usklađeno s predavanjima. Predlažem vam da se za to područje, kao uostalom i za čitavo gradivo, ipak držite bilješki s predavanja, a iz skripti možete pogledati ono što vam nije jasno. Ako ni to nije dovoljno, osjećajte se pozvani doći na konsultacije kod mene ili kod mojih asistenata. Damir Jelaska 1

1. UVOD Strojarstvo je područje tehnike, čiji je cilj racionalno iskorištavanje prirodnih dobara upotrebom strojeva. Stroj je svaka kombinacija odgovarajuće oblikovanih krutih i elastičnih tijela, koja imaju određenu ulogu u procesu iskorištenja energije. Strojevi se dijele na dva osnovna tipa: • pogonske strojeve i • radne strojeve. Pogonski strojevi pretvaraju različite vrste energije (mehanička energija vode, toplinska energija plina ili pare, kinetička energija plina, električna energija, nuklearna energija) u mehaničku energiju, potrebnu za obavljanje mehaničkog rada sa što manje gubitaka energije. Ovdje spadaju: motori s unutrašnjim izgaranjem, parni stapni strojevi, toplinske turbine, hidraulički motori, pneumatski motori, elektromotori i reaktivni motori. Radni strojevi obavljaju koristan mehanički rad upotrebom mehaničke energije dobivene od pogonskog stroja, ili pretvaraju mehaničku energiju pogonskog stroja u drugu vrstu energije (alatni strojevi, dizala, transporteri, ventilatori, pumpe, kompresori, elektrogeneratori, itd.). Prijenosnici su uređaji posebne vrste, koji se upotrebljavaju kao posrednici između pogonskih i radnih strojeva, pri čemu mehaničku energiju pogonskog stroja prilagođavaju potrebama njenog korištenja u radnom stroju (prijenos gibanja, sile, momenta, smjera i karakteristike gibanja, itd.). Pogonski i radni strojevi te prijenosnici, redovito su povezani u određeni zajednički stroj, koji prema svojoj funkcionalnosti ima i svoj naziv (alatni stroj, ventilator, motorno vozilo, agregat itd.). Bit djelovanja tih strojeva je u njihovoj dinamici, tj. u gibanju uz savladavanje određenih otpora, jer se samo gibanjem strojnih dijelova može obaviti mehanički rad. No, postoje i strojevi koji imaju pretežno statički karakter. U tu skupinu spadaju aparati, naprave, instalacije, instrumenti, te metalne i druge konstrukcije. Skupina strojeva, aparata, instalacija, instrumenata i konstrukcija, paralelno povezana u namjensku cjelinu za obavljanje korisnoga rada, naziva se postrojenje. Svaki stroj je najprije potrebno zasnovati (definirati), projektirati, konstruirati i proračunati, izraditi odgovarajuću tehničku dokumentaciju, propisati način izrade, obrade, kontrole i montaže, zatim sastavne dijelove izraditi i sastaviti u cjelinu, ispitati ga, pustiti u pogon, brinuti se za pravilno rukovanje, redovito ga održavati i pravodobno zamjenjivati dotrajale udjelove. Pri tome stroj mora biti primjeren za upravljanje i upotrebu, njegov rad pouzdan, njegova izrada i eksploatacija što ekonomičniji. Za provedbu tako kompleksnog sklopa aktivnosti potrebna je organizirana suradnja znanstvenika, istraživača, inženjera, tehničara, visokokvalificiranih i kvalificiranih djelatnika iz područja strojarstva. OSNOVNE DEFINICIJE I POJMOVI Svaki stroj je sastavljen od određenog broja dijelova, koji su skladno povezani u cjelinu, pri čemu svaki dio obavlja točnu određenu ulogu. Na toj osnovi, svaki stroj se može raščlaniti na strojne dijelove, sklopove, grupe strojnih dijelova i sklopova i elemente. 2

  • Page 1: S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
  • Page 5 and 6: Poznavanje materijala, njihovih kar
  • Page 7 and 8: 1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na
  • Page 9 and 10: 1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60
  • Page 11 and 12: a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
  • Page 13 and 14: osnovna odstupanja mjera + − 0 A
  • Page 15 and 16: • Sistem jedinstvene osovine. U o
  • Page 17 and 18: Kao parametar hrapavosti često se
  • Page 19 and 20: a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
  • Page 21 and 22: 1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
  • Page 23 and 24: F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
  • Page 25 and 26: ∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
  • Page 27 and 28: µ Poissonov koeficijent, konstanta
  • Page 29 and 30: l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
  • Page 31 and 32: Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
  • Page 33 and 34: 1.7.7 Složena stanja naprezanja U
  • Page 35 and 36: dvoosno, odnosno troosno stanje nap
  • Page 37 and 38: opterećenja, naprezanja i deformac
  • Page 39 and 40: ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
  • Page 41 and 42: 1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
  • Page 43 and 44: Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
  • Page 45 and 46: a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
  • Page 47 and 48: oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
  • Page 49 and 50: σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanj
  • Page 51 and 52: R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
  • Page 53 and 54:

    vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z

  • Page 55 and 56:

    Slika 1.45: Definiranje parametara

  • Page 57 and 58:

    Gustoća vjerojatnosti oštećenje

  • Page 59 and 60:

    2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi

  • Page 61 and 62:

    hlađenja. Time se utječe na pobol

  • Page 63 and 64:

    Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (C

  • Page 65 and 66:

    Ako zavar prenosi opterećenja koja

  • Page 67 and 68:

    Posebnu pozornost treba posvetiti p

  • Page 69 and 70:

    τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj

  • Page 71 and 72:

    a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t

  • Page 73 and 74:

    Pri tome je potrebno uzeti u obzir

  • Page 75 and 76:

    a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°

  • Page 77 and 78:

    F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p

  • Page 79 and 80:

    1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP

  • Page 81 and 82:

    obzir predznak −F rVmin . Najveć

  • Page 83 and 84:

    trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',

  • Page 85 and 86:

    σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30

  • Page 87 and 88:

    3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim

  • Page 89 and 90:

    W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π

  • Page 91 and 92:

    Kontrola opasnosti od izvijanja nav

  • Page 93 and 94:

    a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)

  • Page 95 and 96:

    p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅

  • Page 97 and 98:

    a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon

  • Page 99 and 100:

    M s [Nmm] moment savijanja; M s = F

  • Page 101 and 102:

    T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:

  • Page 103 and 104:

    Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu

  • Page 105 and 106:

    h • uložni klinovi, koji se ula

  • Page 107 and 108:

    • aksijalno pokretnom glavinom, g

  • Page 109 and 110:

    5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj

  • Page 111 and 112:

    Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,

  • Page 113 and 114:

    0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0

  • Page 115 and 116:

    U praksi, proračun steznog spoja n

  • Page 117 and 118:

    ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr

  • Page 119 and 120:

    Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli

  • Page 121 and 122:

    Sigurnost protiv klizanja je dakle:

  • Page 123 and 124:

    Radnja opruge grafički predstavlja

  • Page 125 and 126:

    U praksi se za opruge najviše upot

  • Page 127 and 128:

    a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n

  • Page 129 and 130:

    F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn

  • Page 131 and 132:

    kombinacijama, tabela 6.7. U takvim

  • Page 133 and 134:

    jednaki su kao za okrugle torzijske

  • Page 135 and 136:

    Popravni faktor naprezanja k t uzim

  • Page 137 and 138:

    7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe

  • Page 139 and 140:

    M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l

  • Page 141 and 142:

    Paraboloid se aproksimira nizom val

  • Page 143 and 144:

    ν potr ciklusa potrebni stupanj si

  • Page 145 and 146:

    R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak

  • Page 147 and 148:

    što uzrokuje njihovo nejednoliko o

  • Page 149 and 150:

    f G m teoretski položaj težišta

  • Page 151 and 152:

    7.5.2 Torzijska kritična brzina vr

  • Page 153 and 154:

    8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje

  • Page 155 and 156:

    • granično podmazivanje (I), •

  • Page 157 and 158:

    Slika 8.8: Smještaj utora za podma

  • Page 159 and 160:

    izvedbama, čime se dobiva na kruto

  • Page 161 and 162:

    a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni

  • Page 163 and 164:

    8.1.3 Proračun radijalnih kliznih

  • Page 165 and 166:

    Iz izraza (8.8) također slijedi: (

  • Page 167 and 168:

    Provjera hidrodinamičkog plivanja

  • Page 169 and 170:

    8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra

  • Page 171 and 172:

    8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Ak

  • Page 173 and 174:

    NA NN QJ igličasti ležajevi dvore

  • Page 175 and 176:

    f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝

  • Page 177 and 178:

    9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk

  • Page 179 and 180:

    ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c

  • Page 181 and 182:

    m α m α Za paralelne osovine II.

  • Page 183 and 184:

    Za sistem sa vezanim masama koje se

  • Page 185 and 186:

    M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev

  • Page 187 and 188:

    Ukupno vrijeme uključivanja: t + u

  • Page 189 and 190:

    Spojke za upuštanje u rad - Upotre

  • Page 191 and 192:

    • prijenosnici s neposrenim konta

  • Page 193 and 194:

    2) prijenosi za vratila koja se sij

  • Page 195 and 196:

    se kutevima pritiska u točki Y kao

  • Page 197 and 198:

    jednaka polumjeru zakrivljenosti (

  • Page 199 and 200:

    U odvalne postupke spadaju: e2.1) O

  • Page 201 and 202:

    ‣ Pomak profila ne mijenja korak

  • Page 203 and 204:

    Prekrivanje profila Znamo da se zah

  • Page 205 and 206:

    Ove sile moraju prenijeti vratila i

  • Page 207:

    Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl

Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
2. višedijelni tlačni elementi
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Horvat-Nikolić-Sicherl Elementi metodologije planiranja dugoročnog ...
Strength of structures and components.pdf - FESB
Udzbenik-skripta II deo.pdf
Izvršni elementi na vozilu - AKTUATORI - Elektromehanički aktuatori
Geometrijske karakteristike presjeka štapa
1 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I – ispitna pitanja UVOD ZIDOVI ...
KORISNI I ŠTETNI ELEMENTI U ČELIKU - Mašinski fakultet u Zenici ...
08 Potrebna sila prednapinjanja
6.1 Kemijski elementi i atomi 6.2 Struktura atoma i Bohrov model ...
Inženjerska geologija I dio