Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

• Labavi dosjed.

• Labavi dosjed. Između sastavljenih dijelova je uvijek zračnost. To se osigurava odgovarajućim izborom položaja tolerancijskih polja, pri čemu je uvijek gornja granična mjera osovine manja od donje granične mjere provrta, slika 1.3a. Najmanji i najveći razmak (zračnost) računa se po izrazima: Zmin = Dmin − dmax = EI − es > 0 Z = D − d = ES − ei > 0 max max min (1.4) Z max [mm] najveća zračnost Z min [mm] najmanja zračnost D max [mm] gornja granična mjera unutrašnje mjere (provrta), izraz (1.2) D min [mm] donja granična mjera unutrašnje mjere (provrta), izraz (1.2) d max [mm] gornja granična mjera vanjske mjere (osovine), izraz (1.3) d min [mm] donja granična mjera vanjske mjere (osovine), izraz (1.3) ES [mm] gornje odstupanje unutrašnje mjere (provrta) EI [mm] donje odstupanje unutrašnje mjere (provrta) es [mm] gornje odstupanje vanjske mjere (osovine) ei [mm] donje odstupanje vanjske mjere (osovine) • Čvrsti dosjed. Između sastavljenih dijelova je stalno preklop. To se osigurava takvim izborom položaja tolerancijskih polja, kod kojeg je donja granična mjera osovine uvijek veća od gornje granične mjere provrta, slika 1.3c. Takve dijelove moguće je sklapati samo uz pomoć uzdužne sile, ili grijanjem dijela s unutrašnjom mjerom - kako bi se ova privremeno proširila, odnosno hlađenjem dijela s vanjskom mjerom - kako bi se ova privremeno smanjila. Najmanji P min i najveći P max preklop računaju se po izrazima: Pmin = Dmax − dmin = ES − ei < 0 P = D − d = EI − es < 0 max min max (1.5) • Prijelazni dosjed. Između spojenih dijelova može nastati zračnost ili preklop. To se postiže izborom položaja i kvaliteta tolerancijskih polja, tako da se tolerancijska polja u cijelosti ili djelomično prekrivaju. Dakle, dosjed može bit čvrst ili labav, ovisno o stvarnim mjerama osovine i provrta, slika 1.3b. Sastavljanje dijelova s prijelaznim dosjedom je izvedivo ručno, ali i upotrebom uzdužne sile. Najveća zračnost, odnosno najveći preklop, računa se po izrazima (1.4) i (1.5). Pri izboru tolerancija dosjeda, u pravilu je tolerancija osovine uvijek za jednu kvalitetu bolja (manja), od one koju ima provrt. Iz ekonomskih razloga je preporučljivo, da se za postizanje različitih dosjeda tolerancije ne izabiru proizvoljno, nego upotrebom sistema dosjeda. Po ISO razlikuju se dva sistema dosjeda: • Sistem jedinstvenog provrta. U ovom sistemu svi promjeri provrta imaju jednak položaj tolerancijskog polja "H", bez obzira na vrstu dosjeda. Tolerancijsko polje "H" nalazi se iznad nul-linije. Najmanja mjera provrta je uvijek jednaka nazivnoj mjeri (D min = D i ), pa je donje odstupanje uvijek jednako nuli (EI = 0), a gornje odstupanje je jednako toleranciji (ES = T D ). Tolerancijsko polje, tj. položaj i kvalitetu tolerancije osovine bira se obzirom na vrstu dosjeda kojeg se želi ostvariti (npr. H7/r6 – čvrsti dosjed, H7/j6 – prijelazni, H7/f6 – labavi dosjed). 13

• Sistem jedinstvene osovine. U ovom sistemu svi promjeri osovine imaju jednak položaj tolerancijskog polja "h", bez obzira na vrstu dosjeda. Tolerancijsko polje "h" leži ispod nullinije. Najveća mjera osovine je uvijek jednaka nazivnoj mjeri (d max = d i ), tako da je gornje odstupanje uvijek jednak nuli (es = 0), a donje odstupanje je jednako toleranciji (ei = T d ). Tolerancijsko polje, tj. položaj i kvaliteta tolerancije provrta izabire se obzirom na vrstu dosjeda kojeg se želi postići (npr. S7/h6 – čvrsti, J7/h6 – prijelazni, G7/h6 – labavi dosjed). U općoj strojogradnji u pravilu se upotrebljava sistem jedinstvenog provrta, jer se lakše i točnije postižu željene mjere osovine. U ISO sistemu dosjedi su razvrstani u 3 grupe po redu prvenstva, tabela 1.3. U pravilu je potrebno uvijek primjenjivati dosjede iz 1. prioritetne grupe. Ako se potrebnu veličinu zračnosti ili preklopa određuje analitički, može se birati dosjede i iz 2. grupe, a samo iznimno iz 3. prioritetne grupe. Pri izboru tolerancija i dosjeda potrebno je uzimati u obzir i temperaturu strojnih dijelova. Sve tolerancije propisane u ISO sistemu se odnose na sobnu temperaturu materijala strojnih dijelova, tj. na 20 0 C. Pri toj temperaturi moraju imati izrađeni dijelovi i mjerni uređaji mjere u skladu sa propisanim vrijednostima. Većina strojnih dijelova je u funkciji pri nižim i višim temperaturama, pri čemu se zbog temperaturne dilatacije njihove mjere mijenjaju. Ako dijelovi imaju istu temperaturu i rađeni su od istog materijala, promjena temperature nema utjecaja na dosjed. Ako nije tako, dolazi do promjene zračnosti, odnosno preklopa pri radnoj temperaturi u odnosu na izmjerene vrijednosti na sobnoj temperaturi. 1.5.2 Tolerancije oblika i položaja Pored odstupanja dužinskih mjera strojnih dijelova dolazi, u većoj ili manjoj mjeri, i do odstupanja njihovih konturnih linija i površina od idealnih geometrijskih oblika. Zbog toga nije moguće postići točno nalijeganje površina i podudaranje osi. Uzroci odstupanja oblika i položaja su u osnovi isti kao i uzroci odstupanja dužinskih mjera. Kod tolerancija oblika toleriraju se sljedeća svojstva: • pravocrtnost • ravnost • kružnost • cilindričnost • oblik crte • oblik plohe Kod tolerancija položaja razlikuju se : • odstupanja po pravcu • odstupanje paralelnosti (neparalelnost)- osi i površina • odstupanje okomitosti • odstupanje kuta nagiba • odstupanja po mjestu: • odstupanja od lokacije (npr. os provrta mora ležati unutar cilindra promjera t (vrijednost tolerancije), čija se os nalazi na idealnom mjestu • odstupanje od koaksijalnosti (koncentričnosti) 14

GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Horvat-Nikolić-Sicherl Elementi metodologije planiranja dugoročnog ...
Izvršni elementi na vozilu - AKTUATORI - Elektromehanički aktuatori
2. analiza naprezanja
normalna deformacija
1 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I – ispitna pitanja UVOD ZIDOVI ...
Udzbenik-skripta II deo.pdf
KORISNI I ŠTETNI ELEMENTI U ČELIKU - Mašinski fakultet u Zenici ...