ELEMENTI STROJEVA

Tabela 1.6:
Tetmajereve empirijske formule za naprezanje σ k pri neelastičnom izvijanju
Materijal Vitkost λ σ k u N/mm 2
konstrukcijski čelik λ < 105 310 − 1,14⋅λ
legirani čelik λ < 89 335 − 0,62⋅λ
CrNi čelik λ < 86 470 − 2,30⋅λ
čelični lijev λ < 112 303 − 1,29⋅λ
sivi lijev λ < 80 776 − 12⋅λ + 0,053⋅λ 2
Granična vitkost ispod koje nema izvijanja može se izračunati iz izraza (1.43) za σ k = R p0,2 , i za
čelične elemente iznosi približno 60. U tom području vitkosti prije će doći do gnječenja (tečenja)
nego do izvijanja.
Dopušteno opterećenje F dop , s kojim se može opteretiti strojni dio bez opasnosti od izvijanja,
određuje se izrazom
F
dop
F
ν
σ ⋅ A
ν
k k
= = (1.44)
ν
stupanj sigurnosti protiv izvijanja
ν = 5...10 u elastičnom području
ν = 3...8 u neelastičnom području.
1.7.5 Smicanje
Smična naprezanja uzrokuju sile koje djeluju duž promatranog presjeka. Čisti smik, prikazan na
slici 1.16a je vrlo rijedak. Najčešće se smična naprezanja javljaju u kombinaciji s naprezanjima
savijanja. Ako je udaljenost hvatišta poprečnih sila od promatranog presjeka mala obzirom na
veličinu presjeka, naprezanja od savijanja se zanemaruju, slika 1.16b.
a) b)
F
F ⎪⎪
A A
A
τ
τ
F ⎪⎪
F/2 F/2
Slika 1.16: Smična opterećenja i naprezanja
a) čisti smik i b) inženjerski smik
Raspored tangencijalnih naprezanja uslijed smičnih opterećenja ovisi o obliku presjeka i često ga
nije lako odrediti. Zbog toga se najčešće računa s njihovom srednjom vrijednošću τ s , koja se
određuje po izrazu:
30