Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

D D u D d D v D h a) b)

D D u D d D v D h a) b) I II I- obrađeni krajevi opruge; II- neobrađeni krajevi opruge I II Slika 6.17: Tlačna zavojna torzijska opruga a) hladno oblikovana prema DIN 2095 b) toplo oblikovana prema DIN 2096 Hladno oblikovane tlačne zavojne torzijske opruge motaju se na hladno, prvenstveno od okrugle žice za opruge prema DIN 17223 (tabela 6.2), a također i od nehrđajućeg čelika prema DIN 17224 i legura bakra DIN 18672. Kao što pokazuje slika 6.17a, opruge mogu na oba kraja biti dodatno obrađene (izvedba I – opruga naliježe na naliježnu plohu po čitavom obodu opruge) ili neobrađene (izvedba II – opruga naliježe samo po dijelu oboda opruge na naliježnu površinu). Općenito se izvedba II upotrebljava samo za promjere žice d < 1 mm, odnosno kod omjera navoja e=D/d > 15. U obje izvedbe potrebno je uzeti u obzir da krajnji navoji, koji se oslanjaju jedan na drugog, nemaju opružnih svojstava kao ostali navoji. Zbog toga mora broj svih navoja i u imati nešto veći broj aktivnih navoja i a , koji sudjeluju u opruženju. Za hladno oblikovane opruge vrijedi: i u i a ukupni broj navoja broj aktivnih navoja i u = i + 2 (6.46) a Konstrukcijska izvedba hladno oblikovanih tlačnih zavojnih torzijskih opruga standardizirana je prema DIN 2095. Za ove opruge vrijede slijedeća konstrukcijska ograničenja: • promjer žice: d ≤ 17 mm • srednji promjer navoja: D ≤ 200 mm • dužina neopterećene opruge: L 0 ≤ 630 mm • broj aktivnih navoja: i a ≥ 2 • indeks opruge: e = D/d = 4 … 20 Tabela 6.14. navodi standardne veličine hladno oblikovanih tlačnih zavojnih torzijskih opruga prema DIN 2098, izrađenih od okrugle žice za opruge kvalitete C ili D (vidi tabelu 6.2). U tabeli su osim geometrijskih dimenzija navedene i opružna konstanta c i dopuštena sila opruge F n . Toplo oblikovane tlačne zavojne torzijske opruge izrađuju se na toplome, prvenstveno od toplo valjanih čelika za opruge prema DIN 17221, Tabela 6.1. Standardni promjeri okruglih šipki 131

jednaki su kao za okrugle torzijske šipkaste opruge ( 6.5.1), te ih navodi tabela 6.12. Za ove opruge vrijede prema DIN 2096 slijedeća konstrukcijska ograničenja: Konstrukcijska veličina Male serije (do 5000 komada) Velike serije (preko 5000 komada) Promjer šipke d [mm] 8 … 60 9 … 18 Vanjski promjer D v [mm] ≤ 460 ≤ 180 Dužina neopterećene opruge L 0 [mm] ≤ 800 ≤ 600 Broj aktivnih navoja i a ≥ 3 5 … 12 Indeks opruge e = D/d 3 … 12 6 … 12 I ove opruge moraju na krajevima biti dodatno obrađene ili neobrađene (izvedbe I i II na slici 6.17b). Ukupan broj navoja i u je: i = i + 1, 5 (6.47) u a I hladno i toplo motane tlačne zavojne torzijske opruge u pravilu su desno motane. Radi dobrog centriranja opruge ukupan broj navoja i u u oba slučaja mora biti zaokružen na 0,5 (npr. 5,5; 6,5; 7,5; itd.). Iz izraza (6.46) i (6.47) proizlazi da je broj aktivnih navoja i a u hladno motanih opruga također zaokružen na 0,5, dok je u toplo oblikovanim oprugama cijeli broj. Odnose prilikom opterećenja tlačne zavojne torzijske opruge (hladno ili toplo oblikovane) prikazuje slika 6.18. Najmanja dopuštena dužina opruge L n , koja nastaje pri najvećoj dopuštenoj sili F n , odnosno najvećem dopuštenom progibu s n , iznosi: L = L + S (6.48) n B L n [mm] najmanja dopuštena dužina opruge L B [mm] dužina potpuno sabijene opruge, izraz (6.49) S a [mm] suma minimalnih udaljenosti među pojedinim navojima, izrazi (6.50) i (6.51). Dužina potpuno sabijene opruge je ona dužina kod koje pojedini navojci dodiruju jedan drugoga. Računa se prema izrazu: a L B = k ⋅ d (6.49) i L B [mm] blokirana dužina opruge prema izrazu d [mm] promjer žice (šipke) k i koeficijent navoja (i u je broj svih navoja) k i = i u hladno oblikovane opruge s obrađenim krajevima k i = i u + 1,5 hladno oblikovane opruge s neobrađenim krajevima k i = i u − 0,3 toplo oblikovane opruge s obrađenim krajevima k i = i u + 1,1 toplo oblikovane opruge s neobrađenim krajevima. Vlačne zavojne torzijske opruge U vlačnim zavojnim torzijskim oprugama sila djeluje u aksijalnom smjeru tako da se opruga pod utjecajem te sile rasteže (njena dužina se prilikom opterećenja povećava), slika 6.16. Izrađuju se u hladnom ili toplom stanju. 132

Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Horvat-Nikolić-Sicherl Elementi metodologije planiranja dugoročnog ...
Izvršni elementi na vozilu - AKTUATORI - Elektromehanički aktuatori
1 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I – ispitna pitanja UVOD ZIDOVI ...
Udzbenik-skripta II deo.pdf
KORISNI I ŠTETNI ELEMENTI U ČELIKU - Mašinski fakultet u Zenici ...
2. analiza naprezanja
normalna deformacija
OCJENJIVANJE ZAMORA BRODSKIH KONSTRUKCIJA - FESB