Views
4 years ago

ELEMENTI STROJEVA

Tabela 1.10: Hrapavost

Tabela 1.10: Hrapavost površine R z [µm] Orijentacijske vrijednosti faktora kvalitete površine R Vlačna čvrstoća materijala osovine ili vratila R m u [N/mm 2 a ] [µm] 300 400 500 600 800 1000 1200 1500 0,8 0,2 1 1 1 1 1 1 1 1 1,6 0,4 0,99 0,98 0,97 0,97 0,96 0,96 0,96 0,96 3,2 0,8 0,98 0,97 0,96 0,95 0,94 0,94 0,94 0,94 6,3 1,6 0,97 0,96 0,95 0,93 0,91 0,89 0,88 0,88 10 2,5 0,95 0,93 0,90 0,88 0,84 0,81 0,79 0,78 40 10 0,94 0,90 0,85 0,82 0,75 0,70 0,67 0,65 160 40 0,91 0,86 0,80 0,76 0,69 0,63 0,57 0,50 R a srednje aritmetičko odstupanje profila R z srednja visina neravnina Znatno povećanje vrijednosti ovog faktora, a time i dinamičke čvrstoće strojnog dijela, postiže se naknadnom posebnom mehaničkom obradom tj. površinskim očvršćenjem tlačnim plastičnim deformacijama (kugličenje, pjeskarenje, valjanje kotačićem i sl.). Sličan efekt očvršćavanja dobiva se svakom vrstom plastičnog oblikovanja (valjanje, kovanje, provlačenje itd.), nakon koje uvijek ostaju tlačna naprezanja na površini. Toplinskom i toplinsko-kemijskom obradom (kaljenje, cementiranje, nitriranje, cijaniranje itd.) moguće je postići i 100% povećanje dinamičke čvrstoće (b 2 = 2). b 2 Određivanje dinamičke čvrstoće strojnog dijela i stupnja sigurnosti Opisana tri osnovna utjecaja na dinamičku čvrstoću strojnog dijela kvantificiraju smanjenje trajne dinamičke čvrstoće strojnog dijela u odnosu prema trajnoj dinamičkoj čvrstoći materijala. Svi ovi utjecaji računaju se za čisto dinamičko naprezanje (bez statičke komponente), tj. za r = -1. To znači da je trajna dinamička čvrstoća strojnog dijela napregnutog cikličkim naprezanjem s koeficijentom asimetrije r = -1, jednaka b ⋅b R = b ⋅ R = R (1.110) 1 2 −1D D −1 −1 β k R -1D [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća epruvete proizvoljne površinske obrade, pri r = -1 R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća materijala pri r = -1, tabela 1.9 b ⋅b b = (1.111) D 1 2 β k b D b 1 b 2 β k zbirni faktor dinamičkih utjecaja faktor dimenzija faktor kvalitete površine efektivni faktor koncentracije naprezanja u elastičnom području (za trajnu dinamičku čvrstoću). Smatra se da od početne točke σ m = 0, pa do krajnje točke σ m = R m Smithovog dijagrama, tj. od čisto dinamičkog do čisto statičkog naprezanja, zbirni faktor dinamičkih utjecaja raste linearno od 51

vrijednosti b D do vrijednosti 1. Zbog toga se za liniju trajne dinamičke čvrstoće u Smithovom dijagramu može uzeti Goodmanova linija definirana svojim krajnjim točkama (0, R -1D ) i (R m , R m ), slika 1.38. Njezina jednadžba je R = b R + k σ σ (1.112) r D D −1D m R rD [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća strojnog dijela za proizvoljnu asimetriju ciklusa r R -1D [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća strojnog dijela za asimetriju ciklusa r = -1, izraz 1.110 k σ koeficijent smjera linije dinamičke čvrstoće strojnog dijela za trajnost N k σ = 1 - R -1D /R m za Goodmanovu liniju prema slikama 1.38b i 1.38c σ m [N/mm 2 ] srednje naprezanje ciklusa trajne dinamičke čvrstoće Ordinata presjecišta ove linije trajne dinamičke čvrstoće s pravcem opterećenja (izraz 1.95) za opći slučaj prednapregnutog strojnog dijela je trajna dinamička čvrstoća strojnog dijela napregnutog ciklički promjenjivim naprezanjima s koeficijentom asimetrije ciklusa r : 2 1− r R = b R + kσσ 2− k 1+ r 2− k 1+ r − ( ) ( ) r D D 1 σ σ pr (1.113) R rD [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća strojnog dijela za proizvoljnu asimetriju ciklusa r dijagramu, k σ = 1 - R -1D /R m za Goodmanovu liniju, slika 1.38b i 1.38c σ pr [N/mm 2 ] statičko prednaprezanje 1.8.1.4.3 Čvrstoća u slučaju naprezanja promjenjive amplitude Strojni dijelovi su često izloženi djelovanju naprezanja promjenjive amplitude, a određivanje njihove čvrstoće ili vijeka trajanja i dandanas predstavlja jedan od najtežih problema u strojarstvu. Osnovu za rješavanje ovog problema postavili su Palmgren i Miner poznatim pravilom o linearnom gomilanju oštećenja uslijed zamora materijala: Za strojni dio izložen cikličkim naprezanjima promjenjive amplitude, koja ostaje konstantna kroz n i ciklusa, slika 1.45, doći će do loma uslijed zamora kada se ispuni uvjet ni D = ≥ D ≅1 N ∑ ∑ (1.123) i i i i D i zamorno oštećenje od n i ciklusa na nivou maksimalnog naprezanja σ i n i broj ciklusa na nivou maksimalnog naprezanja σ i N i broj ciklusa do loma na nivou maksimalnog naprezanja σ i , jednadžba Wöhlerove krivulje, izraz 1.93. D ukupno oštećenje uslijed zamora materijala, empirička konstanta. D = 0,3...3,0; izvorno prema Mineru D = 1,0. Ako se jednadžbu 1.123 podijeli s vijekom trajanja N strojnog dijela u ciklusima, dobije se jednostavan izraz za računanje vijeka trajanja: N D = (1.124) α ∑ i N i i D ukupno oštećenje uslijed zamora materijala, izraz 1.123 52

ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
ČVRSTOĆA
Strength of structures and components.pdf - FESB
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
ZADATAK 1 - FESB
1 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I – ispitna pitanja UVOD ZIDOVI ...
Udzbenik-skripta II deo.pdf
Inženjerska geologija I dio
ZAGATNE STIJENE I DIJAFRAGME - PRIMJERI RADOVA ...