<strong>Antun</strong> <strong>Gustav</strong> Matoš: Odabrane pripovijetkeju. Naći ću druga, pa ma bio najdo<strong>sa</strong>dnije sorte, tj. Hrvat ili Srbin. Još bolje da dignem izBeča ili Pešte kaku lijepu siroticu, koja bi me htjela pratiti u Primorje. Putujem sjutra.Omatorih, a ne uredih života po zdravoj epikurskoj Montaigneovoj metodi. - Šta me se,do đavola, tiče cio svijet! Čovjek je stoka koja <strong>sa</strong>mo zato ima razum da zavidi stoci. Akoima »grijeha«, onda je slušče, koje za tuđe kulje davi bijele golubiće, sto puta »grešnije«od silnika, koji vuče na svjetsku ka<strong>sa</strong>pnicu za svoj ćef milijune kretena, od kojih bi sesvaki morao i mogao braniti. Većina je ljudi neprijatelj <strong>sa</strong>mome sebi - odatle sve zlo. Zamene postoje odsele <strong>sa</strong>mo oni koji mi trebaju. Obmane - -I opet ga zbuni šuškaranje. Pogleda i zadršće kao voda prije olujine... Htjede da krikne.Izdade ga glas, a pečalan se uzdah okameni u zastalijem plućima. Miš već halapljivo glockauzicu na cijevnom ždrijelu, koje Milinović u onoj zabuni i pi<strong>sa</strong>nju <strong>sa</strong>svijem smetnu suma, te zjapi upravo na njega. Osjeća kako mu raste kika i <strong>sa</strong>mrtnčki znoj kako niče krozčeonu kožu.Sve to trajaše, što biste trenuli okom, a njemu se učinilo duže od vascijelog života.Razabravši se nekako, skupi snagu očajnijem naporom i gurne teški sto, da bi prestraviomalu neman. I u trenu, kada se naže, da padajući izbjegne hicu i zaleleče utopljenički,prasne dobar engleski revolver, raznese miša i - prosvira mozak Mihajla Milinovića.*Svijet mišljaše e se ubi iz nepoznatoga razloga, a stric - zbog Ljubice Kolarićke. Sa njomga i <strong>sa</strong>hrani na <strong>sa</strong>motnom araberškom groblju pored svoje žene.Iza pokojnika ostade zanimljiv dnevnik i nacrt dramskog spjeva na njemačkome.116
<strong>Antun</strong> <strong>Gustav</strong> Matoš: Odabrane pripovijetkeRJEČNIKagorafobija (grč.) - »strah od trga«, strahod velikog otvorenog prostoraAgramer Bote (njem.) - Zagrebački glasnik(vjerojatno izmišljeno ime)ajnačiti (njem.) - lakrdijati, zbijati šaleAlagović, Grga - Matošev djed GrgurMatoš (1811-1899), učitelj u Srijemu iBačkoj; Matoš o njemu veli u pismu MilanuOgrizoviću: »U Nekad bilo... napravio<strong>sa</strong>m ga popom i bacio u Brezovicugdje mi »onkl« Pinterović bijaše župnik.«alilujski - pridjev prema Alelujaamice (lat.) - prijateljuamor meus aeternus. Johannes Forestpinx (lat.) - ljubav moja vječna, nacrtaoJohannes ForestBah - Bach, Vjekoslav, bliski suradnik iprijatelj Eugena Kvaternika; poginuozajedno s njim prilikom rakovičke bune1871.bajir (tur.) - obalabezjak -- seljak, seljačina, glupanbilikum (od njem. willkommen! - dobrodošao!),oveća čaša, pokal; dobrodošlica;gost koji je prvi put dolazio nekome ukuću morao je nekoć naiskap popiti svojbilikum (obično bi se i napio, jer je količinavina bila poveća)binjiš (tur.) - ogrtač, najčešće od crvenesvile (ali to značenje ne odgovara tekstu,pa je moguće da je Matoš zamijenio binjiš<strong>sa</strong> fildiš - slonovača)blauštrumpf (njem.) - »plava čarapa«,učena žena; Matoš je načinio imenicublauštrumferijaBöcklin, Arnold (1827-1901) - švicarskislikar, preteča nadrealizmaBog i Hrvati - glasilo StarčevićeveStranke pravabogomračje - izraz kojim se nekad prevodionjem. Götterdämmerung, Suton bogovaiz germanske mitologijeBos is dos? (njem. iskv. Was ist das?) -što je to?Bos is, hajlige muter (njem. iskv. Wasist, heilige Mutter) - što je, sveta majkoBouillon - Godefroid IV. de Bouillon,vođa prvog križarskog rata i jeruzalemskikralj; "njem. oblik njegova imena Gottfriedu Matoševu je tekstu preveden <strong>sa</strong>Bogomir, a pridjevak doveden u vezu <strong>sa</strong>franc. bouillon, što znači govedska juha;izraz Starčević svetog groba karakteriziranekadašnje pravaše koji su u svom »hrvatovanju«zaista išli vrlo daleko" (B.Klaić)božji volek (kajk.) - bubamara, božja ovčicabrenovati (njem.) - kovrčati kosubritanika - vrsta cigarabrnjaš - brnjast konj, tj. konj koji ima bijelubiljegu na nosuburš (njem.) - momak uopće, oficirskiposlužnik, posilni, a onda i student (člannekadašnjeg društva Burschenschaft)bušak - "vô omalen i čvrst, kao što su pobrdima" (Akad. rječnik)buturnica (rum.) - zatvorcalkelner (njem.) - natkonobarcamelot (franc.) - ulični prodavač sitnicaili novinacanštoher (njem.) - čačkalicacavtati - cvasticentifolija (lat.) - vrsta ruže <strong>sa</strong> mnogolatica, »stolistka«cercleuxi (franc.) - ljudi koji provode vrijemeu nekom cercleu, tj. zatvorenomdruštvu, kruguchambre-séparée (franc.) - odijeljena soba(u lokalu)cigajnerbaron (njem.) - »baron ciganin«(prema imenu jedne operete JohannaStraus<strong>sa</strong> ml.)117