Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 54
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 53 do 63 Rizmaul, L.: Financije velikog vojvode F. W. Murnaua (1923)...
jom: »Murnau je analizirao osje}aje jednako dobro kao {to
je usmjeravao kako bi trebali biti izvedeni. U njegovim filmovima
glumci i glumice imali su dubok unutarnji `ivot, a
on je znao izvu}i iz njih najvi{e, pa i onda kad su preglumljivali.
Stvarao je `ivotne likove koji nikako nisu bili puki stereotipi.
Za{to je onda gluma tako uko~ena i la`na u Financijama
velikog vojvode? Ostav{tina Murnauova stila, kao i
njegova `ivota, sazdana je od mnogih zagonetki.« (ibid.) Povjesni~ari
filma, koji su o ovom filmu pisali poslije Eisner,
redovito su preuzimali njezinu ocjenu kako je rije~ o neuspjelom
poku{aju da se Murnau oku{a u komediji, bez novih
istra`ivanja filma.
Samo je jedna nitratna kopija ovog manje poznatog Murnauova
filma sa~uvana do danas. Rije~ je o talijanskoj verziji s
talijanskim me|unaslovima prona|enoj u milanskoj kinoteci.
Godine 1994. Filmski muzej u Münchenu i kinoteka u
Bologni restaurirali su njema~ku verziju. Originalni njema~ki
me|unaslovi ponovno su izra|eni po tekstovima iz cen-
Gluma~ke pripreme na Peristilu (Deutsche Kinemathek)
4 Aca Bini~ki, Arno{t Grund, \uka Berke{, Tito Stozzi, Franjo Ledi}...
5 Jugoslovenski filmski almanah, Vojin M. \or|evi} (ur.), Beograd 1933, str. 9-39.
6 Usp. Ivo [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj, Zagreb 1998, str. 565-566.
54
zorskih kartona, a restaurirana i vira`irana verzija prvi put je
sve~ano prikazana na Cinema Ritrovato festivalu u Bologni
1995. i otada se ~esto prikazuje na festivalima nijemog, nitratnog
ili prigodni~arskog karaktera. 3
Rana snimanja u Hrvatskoj
Na{a kinematografija od po~etka je stajala na klimavim nogama.
Tko god je poku{ao pokrenuti filmski biznis, bio je
gotovo osu|en na propast. Ulagao je svoj novac slute}i da
ne}e zaraditi ni{ta. Nekolicina zanesenjaka 4 usudila se poku-
{ati, ali su svi odreda zaustavljeni ispred, za njih, nepremostive
provalije zvane uspjeh na filmu. Po~etni zalet u vrijeme
posljednjih godina Austro-Ugarske Monarhije prekinuo je
Prvi svjetski rat, a konfuzna legislativa u Kraljevini SHS 5 doma}e
autore ne samo da nije poticala, nego ih je i onemogu-
}ivala u profesionalnom bavljenju filmom. Od prvog filma,
Brcko u Zagrebu, Arsena Maasa iz 1917, hrvatski su autori u
deset godina snimili sedamnaest filmova 6, ali niti jedan od
3 U okviru programa Film@Cro na Zagreb Film Festivalu predstavljeno je 24. listopada 2008. hrvatsko promotivno DVD izdanje filma.
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.