Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:21 Page 37
STUDIJE
Netipi~no sa `anrom, tipi~no sa skladateljicom
Premda je nastao prema istoimenom romanu Stephena Kinga,
1 Isijavanje nije »~isti« film strave. U filmu je naro~ito do-
{ao do izra`aja psiholo{ki element (ljudsko pona{anje u neobi~noj
situaciji ~esta je Kubrickova tema), pa se govori da
je Isijavanje zapravo psiholo{ki film (usp. Sever, 2002: 30).
A s obzirom na brojne srodnosti s 2001: Odisejom u svemiru
te na sadr`aj koji se temelji na irealnom, neki Isijavanje
svrstavaju u nad`anr fantastike. 2 Mogli bismo ~ak re}i da je
Isijavanje obiteljska drama u kojoj Kubrick na svoj specifi~an
na~in parodira `anrovske elemente filma strave. 3 Stanley
Kubrick je mo`da pone{to dodao i oduzeo predlo{ku Stephena
Kinga, mo`da nije po{tivao o~ekivane standarde `anra,
ali je s glazbom u~inio upravo suprotno. Birao ju je i s njom
postupao u skladu s tradicijom i svim `anrovskim tipi~nostima.
Zapravo, Kubrick se najprije se obratio skladateljici Wendy
Carlos i njezinoj producentici Rachel Elkind, skladateljskom
UDK: 791.633-051Kubrick, S.:78.036"19"(049.3)
Irena Paulus
Glazba u filmovima Stanleyja Kubricka
nakon 2001: Odiseje u svemiru (III):
Isijavanje
timu iz Paklene naran~e. Tra`io je skladanje niza glazbenih
brojeva (film jo{ nije bio dovr{en, pa je Carlos uglavnom radila
»na slijepo«), a onda je iz gomile skladanog materijala
odabrao jedva ~etiri broja (uvodnu glazbu, Rocky Mountains
i dva broja unutar filma koji su vrlo sli~ni a koji pokrivaju
Wendyn razgovor s poludjelim Jackom i njezinu sve ~vr{}u
odluku da ode iz hotela). Za razliku od iskustva s Paklenom
naran~om, gdje su Carlos i Elkind, ako je suditi po intervjuima
i pisanim izvorima, bile zadovoljne suradnjom s Kubrickom,
rad na Isijavanju ostavio ih je — poput svih ostalih Kubrickovih
skladatelja — prili~no nezadovoljnim. 4
Prije nego se obratio Carlos i Elkind, Kubrick je razmi{ljao
da anga`ira Johna Williamsa. 5 Pretpostavljam da je gledao
Ralje te da je bio fasciniran Williamsovom glazbom i ~injenicom
koliko ona pridonosi osje}aju strave. 6 Otuda i njegov
tradicijski pristup glazbi: glazba je vrlo va`na komponenta u
svim filmovima strave. S obzirom da se Kubricku prigovaralo
da je »krvavih« prizora u Isijavanju premalo, logi~no je
zaklju~iti da je redatelj vizualnu stravu odlu~io dopuniti au-
1 Sadr`aj Isijavanja je sljede}i: Jack Torrance, biv{i u~itelj, prihva}a posao zimskog ~uvara hotela Overlook, smje{tenoga visoko u planinama Rocky Mountains.
Hotel je otvoren od 15. svibnja do 30. listopada, pa ga je potrebno nadzirati samo zimi kada je, zbog snijega, zatvoren. No osama mo`e biti
neugodna, a ponekad i opasna po psihu. Upravo se to doga|a Jacku, premda je osama je ono {to tra`i jer `eli napisati knjigu. Nakon mjeseci provedenih
u hotelu u kojemu je raniji ~uvar navodno ubio svoju obitelj (`enu i dvije blizanke), Jacka potpuno napu{ta inspiracija te postaje opsjednut neobi~nim
vizijama i sobom 237 u kojoj se dogodilo ubojstvo. U me|uvremenu, Jackov petogodi{nji sin Danny, zahvaljuju}i vidovitosti (u filmu se vidovitost
sada{njih, pro{lih ili budu}ih doga|aja naziva »isijavanjem«), »vidi« zlo}udnost hotela (more »krvi« koje suklja iz hotelskog dizala i sobe 237).
No svejedno se igra voze}i tricikl hotelskim hodnicima i s majkom Wendy u labirintu od `ivice. Kada naposljetku otac krene sjekirom na `enu i sina,
Danny pronalazi spas upravo u labirintu. Jack ostaje zarobljen u nepreglednim hodnicima od `ivice, prekrivenim snijegom, i ne mogav{i na}i izlaz, on
se smrzava. No hotel Overlook ~uva jo{ jednu tajnu. Na ulazu u Zlatnu sobu, s fotografije zabave iz 1921, smije{i se Jack Torrance.
2 U knjizi Kubrick Michel Ciment je usporedio 2001: Odiseju u svemiru s filmom Isijavanje, a usporedbu je temeljio na elementu fantasti~nog koji se
pojavljuje i u jednom i u drugom filmu. Ciment navodi da »fantasti~no predstavlja prekid u prepoznatljivom redu stvari koji je toliko skandalozan da
se ni iskustvo niti razum ne usu|uju priznati njegovo postojanje; ono stvara {ok izme|u onog {to je realno i onog {to je zami{ljeno, uklju~uju}i i oblike
~iste fantazije kod kojih nas ni{ta ne iznena|uje, ni{ta ne zbunjuje jer, u kraljevstvu podsvjesnog, bilo se {to mo`e dogoditi.« (Ciment, 1982: 1)
3 Kian Bergstrom isti~e da je Kubrick (kao u 2001: Odiseji u svemiru i Paklenoj naran~i, op. aut.) u Isijavanje maksimalno uvukao publiku tra`e}i od nje
da razmi{lja, da se pita i da se ne sla`e. »Kubrick nas ponovno i ponovno tra`i da razmislimo za{to se, kada gledamo Isijavanje, osje}amo posramljeni.
Kako smo mali, kako smo razma`eni, kada o~ekujemo da }e nas zabaviti gledanje alkoholi~ara-ovisnika kako terorizira bespomo}nu i zbunjenu
`enu i uznemirenog sina (za kojega znamo da ga je u pro{losti tukao). Kako je bijedno od nas da o~ekujemo da }e utvare i duhovi biti stra{niji od ~ovjeka
koji napada svoju `enu sjekirom« (Bergstrom i Kain, 2000: 4).
4 »Napisala sam stra{no mnogo materijala za Isijavanje — tone glazbe. Kada smo bile u Londonu, Stanley je pitao da li mogu zamisliti glazbu koja bi se
dala povezati s grobovima, smrti i duhovima. Predlo`ila sam Dies Irae, koji je, naravno, dio latinske mise za mrtve. (Dies Irae) me je uvijek privla~io
na na~in na koji je privla~io Rahmanjinova, Ravela i Berlioza. Kubrick me je pitao da li znam gdje bi ga on mogao ~uti, pa sam mu rekla da postoje
neke arhivske snimke na kojima su gregorijanski korali. Predlo`ila sam mu Berliozov Requiem. Rekla sam mu da slu{a posljednji stavak. Dobio je plo-
~u i mora da ju je svirao stotinu i vi{e puta i jako se povezao s njom. Kod filma{a koji ne{to tako dugo slu{aju postoji opasnost da vi{e ne mogu ~uti
nikakvu varijaciju te teme. Tako partitura koju smo snimili s orkestrom u crkvi Saint Giles u Londonu nije upotrijebljena, jednostavno zato {to nije
zvu~ala kao Berliozov Requiem. Postoje tone elektroni~ke i orkestralne glazbe koju sam skladala za projekt a koja nije ugledala svjetlo dana.« (LoBrutto,
1997: 447-448).
5 Tu misao prenosi Brian Siano (str. 4).
6 U filmu Ralje, Williams je upotrijebio temu izgra|enu od dva tona (u razmaku polutona) koja postaje ostinato — oznaka za dolazak morskog psa. Spielberg
i Williams koristili su temu i u podvodnim snimkama u kojima nije bilo morskog psa, a glazba je uvijek tjerala gledatelje da napeto o~ekuju dolazak
morske nemani.
37
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.