Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 97
SNIMATELJSKI PRILOZI
Enes Mid`i}
Mit o prvoj vo`nji kamere i snimci s
mleta~ke gondole
Izum snimanja kamerom u vo`nji pripisuje se Alexandreu
Promiou (1868-1926), znamenitom snimatelju bra}e
Lumière. Podatak da je Promio 1896. godine u Veneciji snimio
Canal Grande kamerom iz gondole u vo`nji znat }e spomenuti
svaki povjesni~ar filma. Tu sam va`nu ~injenicu za
razvoj filmskog izraza u~io i usvojio u studentskim danima
davnih 1970-ih. To je u svjetskoj literaturi do dana{njih dana
op}e poznata ~injenica, to pi{e u na{im stru~nim knjigama i
filmskoj enciklopediji. No, da li je to tako?
Promio, Venecija, prva vo`nja kamere i gondola op}e su
mjesto filmske povijesti. Iako je filmska povijest relativno
kratka, a ~esto je o tome pisano, dvije su klju~ne tvrdnje iz
ovih navoda ipak neto~ne. Niti je prvu filmsku vo`nju izveo
Promio, a sasvim je neuvjerljivo da je ta vo`nja kamere
izvedena gondolom.
Za prvu je tvrdnju dovoljno prelistati precizne onodobne ili
pak danas a`urirane i sistematizirane kataloge tvrtke
Lumière ili onodobne novinske napise iz Lyona, koji spominju
filmske vo`nje datirane prije Promiove. Dovoljno je podataka
prema kojima se mo`e ustanoviti ~injeni~no stanje,
pa zaklju~iti o kronologiji snimanja s kamerom u pokretu.
Me|utim ta se tvrdnja ve} godinama nekriti~ki i prepisiva~ki
provla~i kroz svjetsku literaturu.
Ali upitna je i tvrdnja da je Promiova vo`nja u Veneciji izvedena
gondolom, te ni to, po svemu sude}i, ne odgovara pravom
stanju stvari. Indikaciju o tome mo`e nam dati katalo{ki
naslov Promiove snimke, ali i slikovni sadr`aj. Ukoliko se
zanemari i sam naslov koji izri~ito govori o snimci s brodice,
a ne gondole, mo`e se vizualnim pregledom utvrditi upitnost
tvrdnje o snimci s gondole.
Trebalo je i pa`ljivije, snimateljskim o~ima, pogledati snimku
da bi se zaklju~ilo kako ne{to u tim navodima ne odgovara
mogu}oj tehni~koj izvedbi. Me|utim samu je filmsku
snimku malo tko analizirao na taj na~in, ona nije sagledana
iz snimateljske vizure, a prihva}ena je jedna kasnija tvrdnja
kojom je uz Veneciju najjednostavnije i samorazumljivo bilo
spominjati i gondolu. To turisti~ki dobro zvu~i.
Djelomi~no se ta »snimka s gondole« koji puta mogla vidjeti
kod nas na televiziji, primjerice kao fragment od 18 sekundi
u filmu Zlatka Sudovi}a Slika je do{la. Povijest fotografije
i filma (TVZ, 1986). Ja sam se prvi put s tom snimkom u
analiti~kom smislu suo~io pri pregledu filmova tvrtke
Lumière, tra`e}i snimke koje je Promio napravio u Hrvat-
Alexandre Promio
skoj (usp. Mid`i}, 2006). Listaju}i po a`uriranom katalogu i
tra`e}i filmove snimljene u vo`nji uo~io sam da se uz Promiov
film u opisima nigdje ne spominje gondola (fr. gondole),
ve} brodica (fr. bateau), {to sam tada smatrao, ne poznaju}i
francuski, tek terminolo{kom, ali ne i fakti~kom razlikom.
Kasnijim pa`ljivim pregledavanjem snimke uo~io sam da se
ipak radi i o bitnoj faktografskoj razlici: snimka je ostvarena
iz vizure koja se te{ko mo`e ostvariti s gondole. Dovoljno
zanimljivo da se pozabavim s problemom koji pripada podru~ju
mog profesionalnog snimateljskog interesa.
97
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.
UDK: 778.53(091)