Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 140
je za mla|u `enu Maju, te s njom ima
{estogodi{nju k}er Miju. Radi u arhitektonskome
uredu, ~iji je suvlasnik
skupa sa svojim kolegom Bo{kom. Sku-
}io se i skrasio dakle, po{tovan je i vrijedan
~lan zajednice te ima dobro ure-
|en `ivot uskla|en s gra|anskim dru{tvenim
vrijednostima. No budu}i da
vrag nikada ne spava, ne da on ni na{emu
junaku pokoja; Nikola naime ima
dugogodi{nju ljubavnu vezu s Anom,
kolegicom s posla, kojoj je polo`aj ljubavnice
dozlogrdio — ona vi{e ne `eli
vazda biti druga; ni Nikolina zakonita
`ena zadovoljna nije, jer zna da joj je
mu` preljubnik. To vi{e {to, koliko mo-
`emo vidjeti, i u ono malo vremena {to
skupa dijele, on je spram nje hladan i
otresit. Tako u pripovijesti toj imamo
troje ljubavnih patnika. Nikola je glavni
pokreta~ radnje, budu}i da je poveznica
koja dramatur{ki spaja likove
obiju `ena.
@ivotno se razdoblje, u kojem se lik
Nikole na{ao, smatra po~etkom srednje
dobi. A uz tu se dob, napose kad se
o mu{karcima radi, ~esto rabi sintagma
»kriza srednjih godina«. Na taj se na~in
isti~e da je to za mu{karce valjda osobito
stresno razdoblje, da su ~uvstveno
tada uklije{teni izme|u neobuzdane
jare mladosti i pokoja mirne starosti.
Zapao je u krizu srednjih godina, ~esta
je razgovorna uzre~ica, kojom govornik
sugovornika pripovjeda~ki dra`i,
hote}i re}i, da je taj spominjani tre}i
u~inio kakvu glupost, dapa~e, da i dalje
~ini ludosti koje to dvoje, koji se
razgovaraju, smatraju da nisu u skladu
s njegovim godinama, da su nespojive s
dru{tvenom ulogom zapravo, za koju
cijene da mu pripada. ^esto su u
umjetnosti mu{karci zahva}eni tom
opakom krizom srednjih godina na
meti umjetni~koga satiri~koga `alca;
uboda katkad veoma zajedljiva, a katkad
tek povr{inski blaga. Dovoljno se
spomenuti oca obitelji u ameri~koj humornoj
seriji Malcolm u sredini, koji si,
~im uzmogne, po~inje ispunjavati neostvarene
djetinje ma{tarije grandioznim
djetinjastim pothvatima. Ili lika Lestera
Burnhama koji u filmu Vrtlog `ivota tuma~i
Kevin Spacy; on se recimo `estoko
pomami za {esnaestogodi{njom
{kolskom drugaricom svoje k}eri. Je li
kriza srednjih godina obi~ni suvremeni
dru{tveni mit kojim se ova dva navede-
140
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 136 do 155 Novi filmovi – kinorepertoar
na primjera tek vje{to poigravaju? ^ini
mi se da jest. Iako je vjerojatno posve
naravno da se na pola svoga `ivotnoga
puta svaki ~ovjek za sobom obazre,
promotri i rekapitulira {to je pro{ao,
zbroji {to ima, te odredi kamo mu je
dalje i}i i kuda po}i. No ako mu pri
tom motrenju pogled na put u budu}nost
{togod zastre, eto ti ga na: on je u
opakoj krizi srednjih godina. Na{ junak
Nikola ne ~ini uobi~ajene ludosti za tu
dob; on ne nalazi ljubavnicu — ima je
dapa~e ve} dugi niz godina. Pa ipak se
on nalazi na va`nome `ivotnome raskri`ju,
jer ne zna kako da razrije{i ljubavni
~vor koji je u pro{losti spetljao i
koji mu ne dopu{ta da se jasno odredi
spram svoje budu}nosti. ^emu onda
spominjanje mitske mu{ke krize srednjih
godina? Zato, {to zapadna uljudba
ima jo{ jedan veliki mit, koji je gotovo
nerazlu~ivo povezan s tom stra{nom
mu{kom krizom: mu{ki bra~ni preljub.
Scenarij za film napisali su Zrinko
Ogresta i poznata dramati~arka Lada
Ka{telan, s kojom je Ogresta sura|ivao
i na filmu Krhotine iz 1991. godine. U
radnju smo uvedeni izravno, na vrhuncu
njezine dramatike. Zato su reakcije
glavnih junaka osje}ajno prenapregnute.
Njihovi su `ivci oslabjeli. Svakodnevne
sitnice i dotad uobi~ajena rutina
sada ih izbezumljuju: gu`va u prometu,
poslovni nesporazumi, ostavljena boca
maslinova ulja na podu automobila,
partnerovo opravdano ka{njenje ili do
tada uobi~ajeno nenajavljeno pojavljivanje,
sve je to povod za naoko nemotivirane
izljeve bijesa. Predmnijevamo
da je to tek vrh ledene sante koja je najve}im
dijelom na{em pogledu zakrivena,
a raskriva nam se tek katkada usputnim
valju{kanjem motivskih valova.
I tu smo sad do{li do klju~noga problema
u filmu — ljubavnoga trokuta! [to
to likove dr`i u ljubavnoj pat poziciji?
Za{to Maja uzdr`ava brak, a za{to to
~ini Nikola? Za{to je on neodlu~an?
Za{to tu njegovu neodlu~nost trpi
`ena, a za{to ljubavnica? Odgovor bi
na ta pitanja mogao biti: zato {to ga
vole, i zato {to on njih voli. Ali to bi
onda bila prava ljubavni~ka idila u troje.
No to idila ipak nije. Jer si Nikola za
`enu puno ne mari, a za ljubavnicu pak
ne mari dovoljno, da bi se od `ene razveo
i iz braka istupio; on se od `ene
ne `eli ni rastati, iako je koliko vidimo
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.
ne ljubi. Shva}amo da je Ani rekao, da
ho}e biti blizu k}eri, makar dok je
mala. I kad se na koncu ipak u~ini da
}e on napustiti `enu jer eto, k}i mu je
ipak pone{to porasla, `ena mu ponovno
ostaje trudna i situacija je opet na
po~etku. Tada i Ani kona~no postaje jasno,
da se sve ove godine zavaravala,
da to vi{e nema smisla, da je njezino trpljenje
bilo i jest besmisleno, dok je Nikoli
takav odnos cijelo vrijeme odgovarao.
U pismima ~itateljica objavljenim u
`enskim ~asopisima — pismima, koja
malo kad ustvari ~itateljice pi{u, kao i
u pou~nim pripovijetkama pisanima za
istovrsne tiskovine, u vi{e navrata nabasah
na ljubavni trokut: `ena, mu`,
ljubavnica, sli~no postavljen, kao {to je
to i ovaj u filmu. Uboga se ljubavnica u
njem tako redovito nada, da }e se njezin
ljubavnik od svoje `ene razvesti te
nju u~initi svojom novom bra~nom
dru`icom. No u tim se pou~nim primjerima
na kraju uvijek dogodi, da on
umjesto sa `enom, raskine vezu s ljubavnicom.
Poput crna se oblaka nad
ljubavnicu tada nadvija prijete}a sudbina
nesretne usidjelice okru`ene ma~kama,
ukoliko se u budu}nosti ne opameti.
Istovjetno mra~nu pokorni~ku sliku
ljubavnice prikazuje i film Krupna riba
Tima Burtona, a ina~icu, u kojoj ljubavnica
ipak na vrijeme k pameti do|e,
mogli smo vidjeti prije dvije godine na
ZagrebDoxu u {estodijelnome dokumentarcu
Letenje: Ispovijesti slobodne
`ene, u kojem se Amerikanka Jennifer
Fox parodijski odnosi i spram sebe i
spram pripovjednih `enskih rodova, ali
nam ipak podaje sliku u kojoj je ljubavnica
naivka, a ljubavnik prepredenjak.
Zapadna je uljudba spram toga trojnoga
tipa ljubavni~koga odnosa po svemu
sude}i, sli~no kao i spram prostitucije,
no ipak u ne{to bla`oj mjeri, krajnje
ambivalentna. Ona ga nije u svim stale-
`ima i u svim razdobljima svoje povijesti
jednako cijenila, no uvijek je na neki
na~in spram njega bila i jo{ je ostala
podvojena. ^itao sam tako jedno} zanesene
misli jednoga suvremenoga sociologa
— zaboravih mu ime — koji je
upravo taj odnos uzdizao i isticao njegovu
premo} nad deklarativno poligamnim
dru{tvima; po njem je upravo on
glavni razlog zapadnja~ke dru{tvene
nadmo}i, jer se za razliku od poliga