Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 56
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 53 do 63 Rizmaul, L.: Financije velikog vojvode F. W. Murnaua (1923)...
Albert Engers i Mady Christians na jedrenjaku Vila Velebita ispred grada Raba (Deutsche Kinemathek)
Bez obzira na tradiciju, zbog pro`ivljenih ratnih turbulencija
povijesne okolnosti nisu bile naklonjene Nijemcima. U to
vrijeme Njema~ka je grcala u problemima kakve podnose
pora`eni u ratu. Pritiskali su je inflacija, reparacije, nezaposlenost
i, prije svega, imid` gubitnika. Ako uzmemo u obzir
da se kod nas dio tiskovina nije prijateljski odnosio prema
Njema~koj, nije bio rijedak slu~aj da su filmovi vrije|ani
samo zato {to su ih napravili Nijemci. 17
Filmske ekipe dolazile su ~esto i snimale igrane, dokumentarne
ili reklamne filmove. Kako u to vrijeme u Kraljevini
SHS jo{ nije postojala institucija koja bi obvezala strane filma{e
da prijavljuju snimanja, podnose izvje{taje kakve }e fil-
move snimati i sli~no, snimljeni materijali nerijetko bi zaobi{li
u ono vrijeme uobi~ajenu cenzuru, a gotov proizvod ~esto
se vi{e nije ni vra}ao u mjesta gdje je snimljen. Ako bi se
nekad i vratio, neprijateljski nastrojeni novinari ostajali bi
zgranuti vi|enim pa ne za~u|uju ljutiti, pa ~ak i agresivni
komentari tijekom distribucije 18. Ni njema~ki filmski radnici
nisu bili nevini u tim prepucavanjima. Oni su svjesno ulazili
u pripremu {ovinisti~ki obojenih filmova. Ve} pri dolasku
znali su kakav imaju scenarij i {to `ele snimiti. Isto tako,
znali su i kakav je stereotipan stav njema~ke publike prema
Balkancima, pa se nisu libili prikazivati na{e ljude u tipizirano
negativnom kontekstu 19.
17 Novosti, Zagreb, 11. 7. 1925, str. 8: »Olimp kino prikazivao je kao posljednji veliki njema~ki film »Die Hyenen der Welt«. Ovaj je film bio za nas zanimljiv
u prvom redu i zapravo samo radi toga, jer je sniman u krajevima na{e Dalmacije. Fotografija je u filmu vanredna i svakako }e Nijemci, kad
vide te na{e krajeve, mnogo misliti da se njima pomognu u svom radu. Ali samo je jedan posve nespretan autor i re`iser filma mogao u najljep{im na-
{im mjestima snimati takvu bedastu detektivsku pripovijest pa ti prizori i ti glumci pristaju onim pejsa`ima i ti{inama ju`noga neba kao {aka u oko.
Nadamo se, da }e koje budu}e strano filmsko poduze}e, kad bude dolazilo na rad u na{e krajeve, imati malo vi{e smisla {to odgovara onom miljeu.
Amerikanac, Talijan ili Francuz, koji bi vidio ono plavo more i bijele barke, one divne palme i ju`nim suncem obasjane zidove staroga Dubrovnika i
splitske Dioklecijanove pala~e, postavio bi u to sunce i one so~ne sjene romanti~ni zaljibljeni par ili kakovu tragediju ~ovjeka. A ti Nijemci su se ganjali
po onim divnim vrtovima radi nekakovih planova novog baruta, ~ega li!...«
18 Novosti, Zagreb 18. 1. 1925, str. 6, »Apolo kino davao je na po~etku tjedna jedan nemogu}i film njema~ke produkcije, koji bi za nas imao naro~it interes
jer je sniman u ju`nom kraju Dalmacije i Bosne. Nekoliko idiotskih Nijemaca koje je slu~aj upravo na bezobrazni na~in obdario novcem ili mogu}nosti
da stvara filmove, napravili su harlekinadu nekakvoga pustolovnog filma pod naslovom Izgubljeni profesor. Balkanci su tu nekakvi razbojnici
i u{ljivci, a kulturtregeri junaci i zaljubljenici.«
19 Novosti, Zagreb, 5. 7. 1925: »Njema~ki film ^etiri puta o`enjen je neko izrugivanje na{im Dalmatincima i mi dr`imo da bi bilo najbolje, kad bi ovakove
filmske bande dolazile u na{e krajeve na snimanje da nas prikazuju u{ljivcima i svinjama da ih onaj na{ divni narod divnog kraja izlema redom
56
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.