Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 149
»Nitko ne voli Bliski istok, prijatelju.
Ondje nema ni~eg {to bi se voljelo.«
Replika je to iz akcijskog trilera Tijelo
od la`i, jednog u nizu ameri~kih filmova
koji u posljednje vrijeme poku{ava
spojiti real-politiku i filmsku iluziju na
temi konfliktima najbremenitije regije
svijeta. Unato~ tvrdnji iz filma, Hollywood
o~ito jako voli Bliski istok. S obzirom
na razvoj vojne i politi~ke situacije
diljem bliskoisto~ne regije, ta bi
ljubav mogla potrajati. Razlog je jednostavan.
Nakon hladnoratovskog suparni{tva
koje je desetlje}ima bilo kontekst
mnogobrojnih `anrovski sli~nih
filmova Tijelu od la`i te desetlje}a Novog
svjetskog poretka koji se pojavio
na ru{evinama Berlinskog zida 1989, a
nestao na ru{evinama blizanaca Svjetskog
trgova~kog centra u New Yorku
2001, sukobi na Bliskom istoku i njihovi
akteri postali su zahvalan filmski materijal.
Konflikt je oduvijek jedna od
najzanimljivijih sastavnica pri~e, a ako
je usput u pitanju konflikt transkontinentalnih
razmjera utemeljen na stvarnim
zbivanjima, filma{i pred sobom
imaju pola obavljenog posla. Druga se
polovica odnosi na povezivanje dru{tvenopoliti~kog
konteksta i osobne razine
pri~e te profiliranje dovoljno
uvjerljivih likova koji u kovitlacu sukoba
ne}e djelovati ishitreno ili anemi~no.
Odmah treba istaknuti da je film Tijelo
od la`i u gornjoj polovici dosada{njih
napora zapadnih filma{a da slijede}i
tragove svojih politi~ara daju vlastita
vi|enja onoga {to se trenuta~no zbiva
na Bliskom istoku. U toj se polovici
film nije pribli`io naslovima na samom
vrhu poput Syriane te je u kona~nici rije~
o ostvarenju znatno boljih startnih
pozicija negoli rezultata na cilju. Mo`da
je glavni problem kompromisersko
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 136 do 155 Novi filmovi – kinorepertoar
TIJELO OD LA@I
(Body of Lies, Ridley Scott, 2008)
dr`anje njegova redatelja Ridleyja Scotta
koji je nedvojbeno nastojao realizirati
jedan film s dva u~inka. Prvi se u~inak
odnosi na privla~enje poklonika
filmske akcije u kojoj je svaki prizor re-
`iran gotovo filigranski. Drugi se u~inak
odnosi na sveobuhvatan prikaz
kompleksne bliskoisto~ne situacije i
njezina ameri~kog vo|enja koje se proteklih
godina kretalo od planiranih intervencija
do neplaniranog kaosa. Film
je tako u svakom kadru trebao zrcaliti
redateljsko umije}e i autorski stav. Nimalo
jednostavna, ali ne i nemogu}a
pozicija. Ridley Scott ne{to je sli~no
poku{ao (i uspio) svojom pro{logodi{njom
kriminalisti~kom dramom Ameri~ki
gangster. Taj je film efektno spojio
klasi~ni krimi} i seciranje lica i nali~ja
ameri~kog pravosudnog sustava. Ista
je formula Scottu uspjela i u povijesnom
filmu Kraljevstvo nebesko kao
kombinaciji spektakla i metafore o
transepohalnom odnosu Istoka i Zapada.
U Tijelu od la`i pri`eljkivana je sinergija
ipak izostala na pravi na~in. Da je
posrijedi itekako filmi~an materijal,
najbolje svjedo~i brzina kojom je predlo`ak
filma dospio do ekranizacije. To
je roman Body of Lies ameri~kog pisca
i novinara Davida Ignatiusa. Kolumnist
dnevnika The Washington Post u svojoj
je dugogodi{njoj novinarskoj karijeri
radio i kao dopisnik s Bliskog istoka, i
to u vrijeme kada su regiju potresali
gra|anski rat u Libanonu, Ira~ko-iranski
rat te nikad rije{eni palestinskoizraelski
sukob. Posvetiv{i se vanjskoj
politici te radu ameri~ke obavje{tajne
zajednice i pravosu|a, Ignatius je uz
novinarsku posljednja dva desetlje}a
gradio i spisateljsku karijeru temeljenu
na {pijunskim romanima. Roman Body
of Lies po~eo je pisati 2006. i jo{ tije-
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.
kom rada na njemu dobio ponudu da
se tekst ekranizira. Isprva naslovljen
Penetration, roman je kasnije dobio sada{nji
naslov, dok se pisanja filmskog
scenarija prihvatio William Monahan
kojemu je sli~an posao — prilagodba
dobro primljenog predlo{ka — donijela
Oscara za triler Pokojni, Scorsesejevu
ameri~ku ina~icu hongkon{kog filma
Pakleni poslovi. Ignatiusov roman
ocijenjen je kompetentnim prikazom
ameri~kog obavje{tajnog miljea s osje-
}ajem za detalje i uravnote`enim opisom
Bliskog istoka bez uobi~ajenih op-
}ih mjesta. Roman je dobio pohvale i
zbog plasti~nih likova, od mladog ameri~kog
agenta koji svakom novom akcijom
gubi vjeru u metode kojima se slu-
`i do njegova {efa ~iji je hladnokrvni
pristup poslu neusporedivo prozai~niji,
{to zbog karakterne razli~itosti, {to
zbog ~injenice da o svemu donosi odluke
na temelju satelitskih snimaka, a ne
iz neposredne blizine.
Sve je to ponovljeno i u filmu, ali za razliku
od romana naglasak je stavljen na
akcijskoj komponenti pri~e estetiziranoj
u stilu serijala o tajnom agentu Jasonu
Bourneu. Da gledatelj ne zna o
kojem se filmu radi, u pojedinim bi kadrovima
te{ko razlu~io tko je u sredi{tu
zbivanja. Jason Bourne kakvog je zamislio
redatelj Paul Greengrass ili Roger
Ferris, sredi{nji lik Tijela od la`i. Ne
treba sumnjati da je Ridley Scott ustrajavanjem
na do~aravanju tehni~ke superiornosti
CIA-e istodobno `elio prokazati
mo} te iste tehnike u srazu sa
starim {pijunskim trikovima i metodama,
osobito u bliskoisto~nom miljeu na
~ijim pojedinim boji{nicama vi{e koriste
znanja koja su se mogla primijeniti
i u 11. stolje}u. Satelitsko »oko sokolovo«
kojim CIA, a u filmu Ferrisov {ef
Ed Hoffman, s lako}om detektira {to
149