Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 128
128
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 127 do 131 Ko{uti}, K.: Ljuti art na ljutu ranu
tura bez kapitala ne mo`e. Jo{ ako znamo da marketingu
nije jedini cilj reklamiranje konkretnih proizvoda i usluga,
nego i propagiranje odre|enoga stila i na~ina `ivota, i to
upravo takvoga u kojemu }e se ti proizvodi mo}i lak{e prodati,
a usluge u sve ve}im koli~inama nuditi — je li onda ta
prividna simbioza kulture i kapitala ba{ posve bezazlena? Jer
na koncu nije va`no samo prodati proizvod, nego i podjariti
`elju da se on ima. Na filmskim se festivalima tako ponekad
neizravno ogla{ava poruka: mi smo oporba, a oni su
uporba; oni predstavljaju ustajali i trivijalizirani Hollywood,
koji opoganjuje um, a mi smo poletni stvaraoci koji ga oplemenjujemo;
oni su {minkeri, a mi smo alternativci, i sli~no
tomu.
Nipo{to ne `elim re}i da iza svakoga doma}ega filmskoga festivala
stoji opaki korporativni um koji nadzire sve, ali to
nije ni potrebno. Kapitalisti~ka je logika veoma jednostavna
i zasniva se na tome, da se prije svakoga poduzetni~koga
pothvata ispita tr`i{te i prona|e pogodna grupa, kojoj }e se
proizvedeni proizvodi mo}i prodati, a ponu|ene usluge
utrapiti; i kada se ta grupa prona|e, onda se i ogla{avanje k
njoj usmjerava; ona dakle glavni marketin{ki cilj postaje. Da
bi stvari bile malo jasnije, poslu`it }u se rije~ima jedne visokopostavljene
korporacijske slu`benice: »Inovativnost, kreativnost
i veliki entuzijazam organizatora u ovom projektu
privukli su na{u pa`nju. ... Spojili smo filmsku umjetnost s
na{im novim tehnologijama i na{im brandom koji promi~e
inovativnost, individualnost i inspirativnost, a to su vrijed-
Ljubav i drugi zlo~ini
nosti koje na ovom festivalu itekako dolaze do izra`aja.«
Vlastita sam imena zamijenio zamjenicama, jer za ono {to `elim
re}i nije va`an konkretni odnos, nego ponajprije na~in
na koji se on uspostavlja. Imamo korporaciju i neki doga|aj.
Interes, koji ih spaja, ogla{ava~kim rje~nikom re~eno, jest
pozitivna slika, koju `ele da korisnici dobiju o njihovu brandu,
o njima samima dakle. Krajnji je cilj, {tovi{e, da se njihovi
korisnici o}ute povezani s njima u nekovrsnoj emotivnoj
zajednici; i nazo~nost na odre|enom mjestu u odre|eno vrijeme
stvara tu povezanost. Poznato je da je kapitalizam vrlo
brzo u se usisao mladena~ke kontrakulture i supkulture, otupljuju}i
im kriti~ku o{tricu i pretvaraju}i ih u puki `ivotni
stil, obi~an pomodni privjesak, koji se ponosno nosi poput
svakoga drugoga statusnoga simbola. I kupuje dakako. Sprega
je marketinga i zbiljskoga pona{anja opako stvarna. A
korporacijska koprena, koja skriva neugledno, pohotno lice,
nije uvijek na prvi pogled vidljiva.
Nedoga|ajnost nasuprot atraktivnosti
U komercijalnim kinima na`alost imamo sve vi{e filmova u
kojima se pripovjedni motivi rabe tek za puko vezivanje akcijskih
scena bez uzro~no-posljedi~nih sveza, kako u motivacijskom
i karakterolo{kom, tako i u u`ivala~kom, do`ivljajnom
smislu. Imamo ~istu atrakciju bez ikakvih drugih te`nja.
Kod festivalskih pak filmova nerijetko je prisutna druga
krajnost: stilski hotimi~no odustajanje od doga|ajnosti, koje
nema neku suvislu ni unutarfilmsku ni izvanfilmsku svrhu
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.