Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>56</strong>-q6.qxp <strong>2008</strong>-12-18 15:22 Page 132<br />
FESTIVALI I REVIJE<br />
Josip Grozdani}<br />
L’Italiano per Lei<br />
Tre}a Smotra suvremenog talijanskog filma, Kino Tu{kanac,<br />
10-15. studenoga <strong>2008</strong>.<br />
Kad sam u ponedjeljak 10. studenoga jednom dobrom<br />
znancu rekao da tog dana na Tu{kancu po~inje Tre}a smotra<br />
suvremenog talijanskog filma na kojoj }e biti prikazan niz<br />
naslova vrijednih preporuke, doti~ni mi je, diplomirani<br />
monta`er te strastveni i izuzetno upu}eni ljubitelj filma, ironi~no<br />
uzvratio protupitanjem »suvremeni talijanski film, zar<br />
to postoji?« Ironija je pretjerana i ~u|enju svakako nema<br />
mjesta, no valja priznati da se povr{nije upu}enom promatra~u<br />
i gledatelju koji prati isklju~ivo doma}i kino i DVD repertoar<br />
sintagma »suvremeni talijanski film« uistinu mo`e<br />
doimati poput lakonskog pojma oslobo|enog od sadr`aja.<br />
Jer, jo{ od kraja 1980-ih i po~etka 90-ih, od vremena kad je<br />
izvrsna nostalgi~na romanti~na melodrama Novo kino Raj<br />
Giuseppea Tornatorea 1990. godine osvojila Oscara, Zlatni<br />
globus i druge najpresti`nije nagrade, odnosno otkad je dvije<br />
godine kasnije Oscara pripao Gabrieleu Salvatoresu za<br />
ratnu komediju Mediterraneo, izgleda kao da je talijanski<br />
film nestao s platna europskih i svjetskih kinodvorana. Svakako,<br />
onom neupu}enom gledatelju prije desetak se godina<br />
moglo u~initi da bi se kreativni zama{njak novog talijanskog<br />
filma mogao kriti u komi~aru Robertu Benigniju, tako|er<br />
dobitniku Oscara za sjajnu crnohumornu ratnu dramu @ivot<br />
je lijep, no Benigni se u me|uvremenu izgubio u mediokritetskim<br />
projektima poput posve infantilne i nepotrebne<br />
ekranizacije Collodijeva Pinokija i humorne romanti~ne ratne<br />
drame Tigar i snijeg, nagla{eno humanisti~ki i antiameri~ki<br />
usmjerenog ostvarenja optere}enog nedostatkom osje}aja<br />
za ritam, naraciju i dijalog. Istodobno, nakon razmjerno<br />
podcijenjene, no ipak tek osrednje i donekle bizarne Legende<br />
o pijanistu (1900), neosporno daroviti Giuseppe Tornatore<br />
u igru se bezuspje{no poku{ao vratiti variranjem dobitne<br />
formule u filmu Kino Raj 2, a Gabriele Salvatores se nakon<br />
uzaludnog puta u Ameriku, gdje je realizirao trivijalan,<br />
povr{an, zbrkan i kli{ejima pretrpan eksploatacijski fantasti~ni<br />
akci} Nirvana, vratio na rodnu grudu i me|u ostalim<br />
snimio i prili~no solidnu dramu Nije me strah (Ion on hop<br />
aura).<br />
Upu}eniji, pak, filmofili, oni koji prate filmske festivale te<br />
posjetitelji nekada{nje Kinoteke i ponekog rijetkog art-kina,<br />
svih ovih 20-ak godina itekako dobro znaju imena filma{a<br />
koji svojim djelima talijansku kinematografiju ~ine ne samo<br />
trajno zanimljivom i vitalnom, ve} i vrlo potentnom. Ponajprije,<br />
tu je sjajni Nanni Moretti, deklarirani komunist i gorljivi<br />
ljevi~ar, posve neovisna i gotovo apartna osobnost u<br />
okvirima ne samo talijanskog, ve} i europskog filma, majstor<br />
132<br />
sugestivne naracije i oslikavanja slojevitih karaktera koji u<br />
svojim intrigantnim i anga`iranim djelima (u na{im kinima<br />
prikazani su nagra|ivana biografska humorna drama Dragi<br />
dnevni~e te Zlatnom palmom i nizom drugih nagrada ovjen-<br />
~ana izuzetno tjeskobna drama Sinova soba), istodobno figurira<br />
kao glumac, producent, scenarist i redatelj. Uz Morettija,<br />
u mladosti predanog kratkometra`nog celuloidnog kroni-<br />
~ara zbivanja na uzburkanoj talijanskoj ljevici, umjetnika ~iji<br />
su politi~ki stavovi jasno vidljivi u njegovim filmovima, zacijelo<br />
najzna~ajniji dana{nji predstavnik sedme umjetnosti na<br />
apeninskom poluotoku je Silvio Soldini, potpisnik dojmljive<br />
humorne romanti~ne drame Kruh i tulipani te vi{e nego solidne<br />
romanti~ne komedije Agata i oluja (Agata e la tempesta).<br />
Zahvaljuju}i agilnosti umjetni~kog ravnatelja Paola Minutoa,<br />
suradnji Talijanske federacije kinoklubova i Talijanskog<br />
kulturnog instituta u Zagrebu te potpori Hrvatskog filmskog<br />
<strong>savez</strong>a, Odsjeka za talijanistiku zagreba~kog Filozofskog<br />
fakulteta i Universita per Stranieri Dante Alighieri iz<br />
Reggio Calabrie, ambicioznija zagreba~ka kinopublika ve}<br />
tre}u godinu zaredom ima mogu}nost i znatno {ireg uvida u<br />
aktualno stanje kinematografije na{ih prekojadranskih susjeda.<br />
[estodnevni program tre}e Smotre suvremenog talijanskog<br />
filma jo{ je jednom uvjerljivo potvrdio prethodno spomenutu<br />
tvrdnju o vitalnosti i potentnosti dana{nje talijanske<br />
kinematografije. Na{lo se tu pone{to za izbirljive gledatelje<br />
svih profila, od ljubitelja krimi}a i nostalgi~nih humornih<br />
drama, preko publike koja preferira nenametljivo anga`irane<br />
i frivolne romanti~ne komedije, do filmofila koje zanimaju<br />
intrigantni biografski filmovi, spretno sro~eni dokumentarci<br />
i politi~ki intonirane socijalne drame.<br />
Oni prvi, fanovi krimi}a koji petkom zacijelo ne propu{taju<br />
odli~ne britanske krimi-serijale na dr`avnoj televiziji, neosporno<br />
su u`ivali u tematski i izvedbeno srodnoj kriminalisti~koj<br />
psiholo{koj drami Djevojka s jezera (La ragazza del<br />
lago). Navedena srodnost, razvidan nevelik prora~un i produkcijski<br />
dizajn koji cjelinu ~ini sli~nijom televizijskom nego<br />
kinofilmu, ujedno su i najve}i nedostaci debitantskog ostvarenja<br />
Andree Malaiolija, autora koji je zanat me|u ostalim<br />
pekao i kao pomo}ni redatelj Nannija Morettija. Rije~ je o<br />
na pro{logodi{njem festivalu u Veneciji nagra|enoj i s osam<br />
nagrada David di Donatello ovjen~anoj ekranizaciji bestseler-romana<br />
Pogled stranca norve{kog knji`evnika Karina<br />
Fossuma, donekle kli{eiziranoj, no prili~no atmosferi~noj i<br />
tjeskobnoj, sigurno i pregledno re`iranoj te izvrsno glumlje-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>56</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
UDK: 791-21(450)"199/200"(049.3)
Change language