Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 58
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 53 do 63 Rizmaul, L.: Financije velikog vojvode F. W. Murnaua (1923)...
je adaptacija {vedskoga pustolovnog romana Franka Hellera30,
koji je filmu prilagodila scenaristica Thea von Harbou31.
Za razliku od ostalih ekspresionista, Murnau je bje`ao
iz studija i `elio {to vi{e raditi u eksterijerima. Iza projekta je
stajala njema~ka producentska ku}a Decla Bioscop32, a koprodukcijski
je sudjelovao i zagreba~ki kinodistributer Mosinger
film, koji je u ono vrijeme poku{avao pokrenuti i vlastitu
filmsku proizvodnju. Spomenutom snimanju u Splitu
bio je prisutan predsjednik Vili Mosinger, a zabilje`eno je da
je za snimanje osigurano 15 milijuna dinara33. Poslije ovoga
Mosinger film imao je u planu i produkciju jednoga doma-
}eg filma prema romanu doma}eg autora34, {to se nikad nije
ostvarilo.
Financije velikog vojvode tijekom snimanja pompozno su
najavljivane kao prvo veliko »filmovanje« u Jugoslaviji. Film
je u Dalmaciji sniman le`erno, nekoliko tjedana. Murnau je
bio poznat po tome da }e, ako mu se dopusti, priu{titi luksuz
pretjerivanja u uljep{avanju mjesta snimanja, a ponekad
~ak mijenjati lokacije samo zato jer si to produkcijski mo`e
dopustiti35. Jugoslavenska mornarica ustupila je ratnu la|u
Galeb, jahtu Vila Velebita, vi{e motornih ~amaca i jednu barku,
a iznajmljen je i hidroavion, koji je Murnau u filmu sam
vozio budu}i da je tijekom Prvoga svjetskog rata postao avijati~ar36.
U Splitu je planirano pet dana snimanja, a zatim je
ekipa trebala krenuti u [ibenik, pa dalje prema Rabu i Su{aku,
zatim opet na jug u Dubrovnik, Boku Kotorsku, Sarajevo,
Jajce i, naposljetku, na Plitvi~ka jezera. 37 U finalnoj verziji
lako je uo~iti Split i Rab. Ostali gradovi nisu prepoznatljivi.
Naslutiti se mo`e, na primjer, scena u Jajcu, po odje}i
statista i tipi~noj gradnji bosanskoj ku}i, ali neka od navedenih
mjesta ni po ~emu ne mo`emo prepoznati. To se posebno
odnosi na ina~e u stranim filmovima naj~e{}e kori{ten
Dubrovnik.
Na snimanju na Rabu pred kamerama su nastupali samo
glumci, dok su u Splitu i na brodovima kori{tene i usluge
statista. Tretman Splita bez pretjerivanja se mo`e proglasiti
povijesnim. Prokurative, Riva i Peristil zabilje`eni su kao rijetko
kad, a gra|evine koje vidimo u kadru s broda dok ulazi
u luku otkrivaju nam kako je izgledala Dioklecijanova pala~a
prije savezni~kih bombardiranja 1943/44. Prema pisanju
lokalnog tiska, u Splitu je njema~ka trupa lijepo do~ekana.
Za vrijeme snimanja jedne ve}e scene na Peristilu, trg je
bio prepun svijeta. Sljede}eg dana novinar je, opisuju}i scenu,
izvijestio: »Dje~ak je trkao s novinskim lecima, a glumci
su glumili (bez glasa) pred stupovima na{e katedrale, zvonika
i rimskih spomenika. Nije ~udo da se je znati`eljna svjetina
sakupljala na trgu da vidi kako izgledaju glumci u naravi,
koje ~esto vide na kinematografskom platnu. Po izvr{enim
slikama glumci i svijet su se razi{li.« 38
Po povratku u Berlin snimanje je nastavljeno u kolovozu
1923. u UFA-inu ateljeu na Tempelhofu i studijima u Neubabelsbergu,.
Tamo je sagra|ena monumentalna vojvodina
rezidencija. Samo stepeni{te izgledalo je monumentalno, a
pogotovo ure|enje i veli~ina dvori{ta i ljetnikovca. Scene iz
dvori{ta vje{to su montirane s totalima Raba, a odgovor na
to kako je i za{to impozantna gra|evina podignuta u studiju
nalazi se u Murnauovoj biografiji. Tamo autorica citira pismo
koje joj je poslao Eugen [arin: »Za pala~u je Murnau
`elio upotrijebiti Grand Hotel na otoku Rabu, ali moderni
detalji, kao telefonske `ice, u~inili su ga neprikladnim za bajku,
zato je pala~a izgra|ena na setu. Murnaua su se jako dojmili
zvonici po cijelome Splitu pa je zamolio scenografa Rochusa
Gliesea da postavi zvonik i na pala~u...« 39 U studenome
su jo{ obavljena dosnimavanja scena na kolodvoru u Potsdamu40,
pa je film do kraja godine montiran i zavr{en.
DIE FINANZEN DES GROSSHERZOGS
pustolovni film u {est ~inova
originalno trajanje (2483 m/90 minuta) 41
dana{nje trajanje (2131 m/78 minuta) 42
svjetska premijera: 7. sije~nja 1924, UFA Palast am Zoo,
Berlin
30 Frank Heller, Die Finanzen des Grossherzogs, München 1917. — Naslov originala: Storhertigens finanser, Stockholm 1915.
31 Financije velikog vojvode bile su posljednja, ~etvrta, Murnauova suradnja s Theom von Harbou. Ona je upravo ostavila prvog mu`a i zapo~injala vezu
i suradnju s, kasnije }e se pokazati, drugim suprugom Fritzom Langom. Njihovim zajedni~kim radom nastat }e klasici svjetskog filma: Dr. Mabuse, kockar
(1922), Nibelunzi u dva dijela (1924) i Metropolis (1927). Poslije velikog uspjeha sa zvu~nim filmom M (1931) Harbou i Lang su se razi{li. On je
prinu|en nastaviti karijeru u Hollywoodu, a ona se priklju~ila nacisti~koj stranci i kinematografiji.
32 Upravo u vrijeme snimanja ovog filma produkcijska ku}a Decla bioscop pripajana je UFA-i i kada su Financije velikog vojvode po~etkom 1924. krenule
u distribuciju predstavljane su kao UFA-in film. Vi{e o tome u Klaus Kreimeier, The UFA Story, a History of Germany’s Greatest Film Company
1918-1945, 1999, str. 121-123.
33 Novo doba, Split, 9. 6. 1923, br. 130, str.2.
34 Novosti, Zagreb, 14. 6. 1923, br. 139, str. 5.
35 Nosferatua je snimao na, za ono vrijeme nevjerojatnih, desetak me|usobno prili~no udaljenih razli~itih ekstrijernih lokacija.
36 Film Kurier, Berlin, 5. 6. 1923, br. 128, str. 2.
37 Friedrich Wilhelm Murnau: Ein Melancholiker des Films, ur. Hans Helmuth Prinzler, Berlin 2003, str. 276.
38 Jugoslavenski narod, Split, 14. 6. 1923, br. 107, str. 3.
39 Eisner, 1973: 150. — Pismo je [arin poslao iz New Yorka, vjerojatno 1960-ih.
40 Film Kurier, Berlin, 24. 11. 1923, br. 258, str. 2.
41 Njema~ki cenzorski karton izdan 4. 1. 1924, Nr. B.07999. Izdavanje cenzorskih kartona, u ono vrijeme, bila je uobi~ajena stvar. U njemu su popisani
osnovni produkcijski podaci o filmu, ali i sadr`aj te kompletan popis me|unaslova. Zahvaljuju}i cenzorskim kartonima povjesni~ari filma oduvijek su
znali za postojanje nedavno otkrivenih »izgubljenih« scena iz Langova Metropolisa.
42 Njema~ki cenzorski karton — Prüf Nr. 29295. — God. 1931. film je ponovno krenuo u kinodistribuciju skra}en na 2131 m. To je otprilike duljina
dana{nje kopije, s tim da je uvidom u razliku izme|u ova dva cenzorska kartona lako utvrditi koje scene ili kadrovi nedostaju. Uglavnom je rije~ o kra-
}enju scena. Svi izba~eni kadrovi popisani su na kraju ovog cenzorskog kartona.
58
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.