Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 65
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 64 do 70 Rafaeli}, D.: NDH na filmskom festivalu u Veneciji 1942. godine
se do danas njihovi plakati nisu sa~uvali, te fotografije s Biennalea
u Veneciji jedini su izvor podataka o njima.
Na festivalu su, uklju~uju}i one iz NDH, prikazani filmovi
14 zemalja: Italije, Njema~ke, Bugarske, Danske, Finske, Nizozemske,
Norve{ke, Portugala, Rumunjske, [vedske, [vicarske,
[panjolske i Ma|arske. Ukupno je prikazano 30 dugometra`nih
i 42 kratkometra`na filma, te sedam filmskih
`urnala (`urnale su prikazali Njema~ka, Italija, NDH i Bugarska).
Akreditirano je preko dvjestotinjak novinara, a
me|u ostalim gostima na otvorenju festivala bio je i ministar
Reicha za propagandu i narodno prosvje}ivanje Joseph Goebbels.
10
Prvi nastup Nezavisne Dr`ave Hrvatske na venecijanskom
Biennaleu obilje`en je 4. IX. 1942. i prigodnim domjenkom
prijateljstva (Unione cameratesca) odr`anim u venecijanskom
kasinu Europa, na kojem su bili glavni ravnatelj inozemnog
novinstva u Ministarstvu za narodno prosvje}ivanje
Gino Rocco, pro~elnik Dr`avnog izvje{tajnog i promi~benog
ureda pri Predsjedni~tvu vlade Vilko Rieger, savjetnik poslanstva
i zamjenik glavnog ravnatelja za kulturne veze u Ministarstvu
za narodno prosvje}ivanje grof Citadinni, ravnatelj
Dr`avnog slikopisnog zavoda »Hrvatski slikopis« Marijan
Mikac (dakle, s novom titulom), filmski urednik Mirko
Cerovac, novinar Hrvatskog naroda Ivo Lendi} i dr. Prigodni
govori iskori{teni su za isticanje povijesnih prijateljskih
veza Italije i hrvatske dr`ave. 11
Projekcije su odr`avane u tri kina, 12 a od ove se godine primjenjivao
i novi pravilnik festivala. Tako zemlje koje godi{nje
proizvedu vi{e od 80 »dugih« filmova, mogu na Biennaleu
sudjelovati s ~etiri duga i pet »kratkih«. Zemlje koje proizvode
40-80 dugih filmova, mogu biti zastupane sa dva
duga i tri kratka filma a zemlje koje proizvode od 1 do 40
dugih filmova godi{nje (tu pripada i NDH), sudjelovat }e s
jednim dugim i dva kratka filma. Tako|er je donesena odluka
da se sljede}e godine festival ponovno vra}a iz centra grada
na Lido. 13 Uvedene su, uz uobi~ajene Coppa Mussolini
(za najbolji talijanski film) i Coppa Volpi (za najbolji strani
film), i dvije nove nagrade: dva pokala predsjednika Me|unarodne
filmske komore, a te se nagrade dodjeljuju samo za
»duge slikopise sa sadr`ajem«. Tako|er, odlu~eno je da }e se
dodijeliti i »posebne manje nagrade i kolajne«. 14
Uve~er 8. rujna 1942. godine, u glavnom festivalskom kinu
San Marco, talijanskim i inozemnim novinarima prikazan je
prvi od ~etiri hrvatska filma — Stra`a na Drini. [ire gleda-
Plakat festivala
teljstvo vidjelo ga je dan kasnije. Film je o~ito pogodio pravo
vrijeme: prikazivao je hrvatsku pastoralu i njezine mirne
stanovnike koji pasu blago, a vrijeme krate igranjem kamena
s ramena. U tu idilu navla~e se tmasti oblaci koji nagovje-
{}uju dolazak zla — dolaze partizani, koji pale i ubijaju. Ubrzo
usta{ka vojska kre}e u akcije ~i{}enja po Bosni, te osloba-
|a sela i zaseoke od »ljudi iz {ume«. Poglavnik Ante Paveli}
obilazi zatim oslobo|ene krajeve, gdje ga do~ekuje razdragani
narod. Vedute Sarajeva zaklju~uju film. 15
Ovaj propagandni srednjometra`ni film (1078 m, tj. 40
min.) re`irao je Branko Marjanovi} 16, a snimili su ga Stjepan
Barberi}, Ivan Ivan~i}, Ignjat Habermüller, Josip Ak~i} i
10 Usp. filmski `urnal o otvorenju festivala: Giornale Luce br. 278. od 8. IX. 1942. U `urnalu se posebna pa`nja poklanja reklamiranju filmova na trgu
Sv. Marka.
11 HN 521, 5.9.1942, str. 4.
12 San Marco i Rossini u samom gradu te u kinu na Lidu. — HN 539, 26. IX. 1942, str. 2.
13 Me|utim sljede}e godine se festival nije odr`ao zbog kapitulacije Italije i ratnih operacija.
14 HN 539, 26. IX. 1942, str. 2.
15 Promotivni letak Hrvatskog slikopisa pod nazivom Prvi hrvatski razpored (koji se ~uva u Hrvatskoj kinoteci) reklamira film na ovaj na~in: »Dokumentaran
prikaz prilika i doga|anja iz nedavne poviestne pro{losti u jugoizto~nim krajevima na{e domovine ... Patrijarhalni i miran `ivot sela poreme}en
je provalom tu|inskog elementa, koji pali, uni{tava i ubija nevini hrvatski `ivalj. Legendarna i proslavljena ’Crna legija’ uni{tava vjekovnog neprijatelja
hrvatskog naroda. Njezinim `rtvama i borbom postavljena je za vjekove — Hrvatska Stra`a na Drini.«
16 Ina~e literatura iz NDH gotovo nigdje ne spominje da je Branko Marjanovi} uistinu i re`irao Stra`u na Drini. Naj~e{}e se spominju navedeni snimatelji,
a Marjanovi} kao da je izbjegavan. No, ipak, na jednom jedinom mjestu, na Prvom hrvatskom razporedu navodi se da je Branko Marjanovi} »voditelj
proizvodnje« filma Stra`a na Drini — usp. Prvi hrvatski razpored, 1943. Voditelj proizvodnje u to je vrijeme bio mnogo va`nija funkcija nego
sam redatelj. Vi{e o tome Cerovac, 1943: 33-34. Dodajmo ovome da je u doba NDH postojala i lo{a praksa nepotpisivanja suradnika na filmove.
65
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.