Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 102
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 97 do 104 Mid`i}, E.: Mit o prvoj vo`nji kamere i snimci s mleta~ke gondole
godine i vozio je kroz Canal Grande. Brodica je prvotno bila
na parni pogon, a kasnije je uveden i motorni. Svojom je pojavom
vaporetto ~ak uzrokovao i {trajk gondolijera, koji su
tu vrstu javnog i svima dostupnog masovnog prijevoza osjetili
kao stvarnu i ozbiljnu konkurenciju. I sam Promio navodi
da se od `eljezni~ke stanice do hotela vozio brodicom, zasigurno
redovitom linijom kroz Canal Grande, redovitom linijom
koja ga je kasnije odvela i do Trga sv. Marka.
[to nam govori snimka?
Snimka Promiova filma du`ine je 40 sekundi i svojim vizualnim
odlikama dostatna je za analizu. 8 Opti~ka os kamere
postavljena je prakti~ki vodoravno, tek mo`da s neznatnim
otklonom prema gore. Smjer snimanja je u odnosu na smjer
kretanja plovila pod kutom od oko 45°, u lijevo prema naprijed.
Vizualnim se uvidom mogu dobro razlu~iti tehni~ki elementi
snimke te se mo`e zaklju~iti da je snimka zasigurno u~injena
s brodice, koja je znatno vi{a od gondole, znatno br`a od
gondole i stabilnije plovidbe, o ~emu svjedo~i vi{e elemenata
iz same snimke.
1. Ukoliko bi se kamera postavila u putni~kom prostoru
gondole, bila bi na sasvim nedostatnoj visini za ostvarenu
snimku. Postav kamere na pram~anom prostoru nije sasvim
jednostavan zbog njegove konstrukcije. Ve}ina gondola takve
je konstrukcije da je na prizmati~nom pokrovu pramca
prakti~ki te{ko ostvariv postav kamere. Takva je gondola
vidljiva na Moissonovu filmu Arivée en gondole — Dolazak
na gondoli (kat. br. 291).
Kod gondola s ravnim pram~anim dijelom trebalo bi dodatno
u~vrstiti stativ, {to zahtijeva posebnu tehni~ku pripravu.
Ni danas to nije sasvim jednostavno. Postav kamere na
pram~anom dijelu omogu}io bi visinu koja je tek kojih 40
do 50 cm vi{a od putni~kog prostora, te ni to nije dostatno
Arivée en gondole
8 Panorama du Grand Canal pris d’un bateau, Moving Pictures, American Art and Early Film 1880-1910, DVD.
102
za vizuru ostvarene snimke. Takav postav bi omogu}io maksimalnu
visinu od oko 2 m. U najboljem slu~aju objektiv bi
bio postavljen u visini ograde vaporetta koji ulazi u kadar na
po~etku snimke, a to je nedostatno za vizuru snimke.
Snimatelj na pramcu plovila koje nije sasvim stabilno, a nije
zbog na~ina veslanja, valova, te povi{enog te`i{ta, vlastite dinamike
okretanja ru~ice kamere, bio bi u opasnosti da padne
u vodu, a i ote`ano bi mu bilo ravnomjerno okretanje pogonske
ru~ice kamere.
2. [to se brzine vo`nje ti~e, plovilo s kamerom presti`e na
po~etku snimke tradicionalni mleta~ki ~amac, koji bi mogao
biti topa s dva vesla~a (sli~no sandoli), koji je s tim pogonom
zasigurno br`i od same gondole. To je ve} mogu}a indikacija
da nije snimano s gondole. Ina~e, ta je vrsta ~amaca
uz sandole najra{irenija venecijanskoj laguni, a slu`ili su za
transport i ribarenje. Kona~no i vesla~i u topi su snimljeni iz
ne{to povi{ene vizure.
I u tridesetoj sekundi snimke plovilo s Promiom presti`e
gondolu s jednim putnikom prili~no velikom brzinom.
3. U Promiovoj snimci se nakon nekoliko sekundi u kadru u
prednjem planu pojavljuje vaporetto koji plovi u nasuprot-
Ulazak vaporetta
nom smjeru. Vaporetto je o~ito iste visine brodici na kojoj se
nalazi Promiova kamera na stativu, {to zna~i da je kamera
postavljena ne{to vi{e no {to bi se je moglo postaviti na gondoli.
Opti~ka os kamere zasigurno je u visini koja odgovara visini
postava kamere na stativu na palubi brodice (vaporetta). O
visini postava kamere govori i vizura u kojoj je o~i{te iznad
ograde vaporetta. Na pram~anom dijelu palube, koja je ne-
{to vi{a od ostalog dijela vaporetta, kojih metar od samog
pramca povi{ena je i za{titna je ograda koju Promiova kamera
nadvisuje. To bi moglo zna~iti, ra~unaju}i visinu pram~ana
dijela i visinu stativa, da je kamera postavljena na visini
od oko 3 m.
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.