Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
hfl_<strong>56</strong>-q6.qxp <strong>2008</strong>-12-18 15:22 Page 154<br />
ZIFT<br />
(Javor Gardev, <strong>2008</strong>)<br />
Sredinom 1990-ih, netom nakon zavr-<br />
{etka rata, na stranicama Mati~ina dvotjednika<br />
Vijenac krle`olog Stanko Lasi}<br />
i vispreni Igor Mandi}, ~ovjek koji je<br />
dragom Krle`i rekao zbogom, poveli su<br />
vrlo zanimljivu polemiku o tome {to<br />
srpska kultura, konkretno knji`evnost,<br />
predstavlja u odnosu na hrvatsku, u kakvoj<br />
su me|usobnoj korelaciji kulture<br />
dviju susjednih zemalja i u kojoj mjeri<br />
utje~u jedna na drugu. Dok je »bijela<br />
vrana« Mandi} iznosio tada (a u doma-<br />
}em kulturnom mainstreamu neosporno<br />
i danas) zazorne i sasvim neprihvatljive<br />
argumente o sli~nosti dvaju jezika,<br />
o zajedni~koj povijesti, korijenima pismenosti<br />
i sukladnom razvoju mentaliteta<br />
i kultura, dakle argumente u prilog<br />
~vrste me|usobne povezanosti i uvjetovanosti<br />
dviju knji`evnosti, ~injenice<br />
koje su tada{nja vladaju}a nomenklatura<br />
i tzv. ideologija neprestano poku{avale<br />
gurati pod tepih i relativizirati<br />
smije{nim »znanstvenim« tvrdnjama o<br />
iranskom ili tko zna kojem podrijetlu<br />
Hrvata, Stanko Lasi} je na sve Mandi-<br />
}eve tvrdnje odgovorio protutezom da<br />
154<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>56</strong>, str. 136 do 155 Novi filmovi – kinorepertoar<br />
su srpska knji`evnost i kultura op}enito<br />
bli`e bugarskoj no hrvatskoj, te da<br />
prema tome suvremeni srpski pisci hrvatske<br />
~itatelje mogu zanimati ba{ koliko<br />
i oni bugarski. Ono {to je u toj polemici<br />
vrlo neugodno iznenadilo jest da<br />
je erudit i »svjetski ~ovjek« Lasi} nepodno{ljivom<br />
lako}om bugarskoj knji-<br />
`evnosti svisoka i nadmeno, poput<br />
oholog pripadnika neke europske<br />
uljudbe duge i bogate tradicije, pridao<br />
konotacije manje vrijedne, posve nezanimljive<br />
i zapravo sasvim neva`ne knji-<br />
`evnosti koja nastaje na margini Europe<br />
i aktualnih trendova — za razliku<br />
od hrvatske koja je i sama tavorila za-<br />
~ahurena u nacionalisti~ke mitove i<br />
fantaziranja o Nobelovoj nagradi.<br />
Pretpostavljam da bi netko isto tada<br />
ustvrdio i za bugarski film, te ga opisao<br />
kao nepostoje}u kategoriju i minornu<br />
pojavu sasvim neva`nu na kulturnoj<br />
mapi Europe. Paradoksalno, no takva<br />
bi tvrdnja u to vrijeme dobrano bila na<br />
mjestu — isto su stajali{te jo{ donedavno<br />
zastupale i cijenjene bugarske povje-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>56</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
sni~arke filma Dina Iordanova i Iskra<br />
Dimitrova, tvrde}i da je bugarski film<br />
sa sumrakom komunizma krajem<br />
1980-ih zapao u stanje klini~ke, a gotovo<br />
i stvarne smrti. Obje su se slagale<br />
u mi{ljenju da je bugarska kinematografija<br />
manje-vi{e solidno, makar ne i<br />
osobito autorski potentno, funkcionirala<br />
u doba komunizma, u vrijeme totalitarnog<br />
jednoumlja kada je film vlastodr{cima<br />
slu`io kao sredstvo ideolo{ke<br />
i politi~ke manipulacije. Za razliku<br />
od tih »olovnih« vremena, kada se u<br />
novoizgra|enom filmskom studiju u<br />
Sofiji i onom za animirani film u Bojani<br />
snimalo i do 25 naslova godi{nje,<br />
koje su potpisivali produktivni filma{i<br />
poput Zaharija Zhandova, Dakoa Dakovskog,<br />
Rangela Vul~anova, Ljudmila<br />
Kirkeva i Vuloa Radeva, tijekom 1990ih<br />
aktivnosti bugarske kinematografije<br />
svele su se na pru`anje skromnih infrastrukturnih<br />
i scenografskih usluga u realizacijama<br />
me|unarodnih koprodukcija<br />
kakvu su primjerice predstavljala<br />
snimanja Kusturi~ina filma Underground<br />
u Plovdivu i B-filma Kremaljska
Change language