Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>56</strong>-q6.qxp <strong>2008</strong>-12-18 15:21 Page 4<br />
TEORIJSKE TEME: MEDIJ FILMA<br />
Noël Carroll<br />
Zaboravi na medij!<br />
Pojam filmskog medija igrao je sredi{nju ulogu u intelektualnoj<br />
povijesti filma. 1 Bio je glavno `ari{te filmske teorije od<br />
ranoga 20. stolje}a sve do Christiana Metza. Ta je ideja ve-<br />
}inom imala legitimacijsku funkciju. Za film kao umjetnost<br />
zalagalo se tako da se tvrdilo kako je film poseban medij,<br />
kako on ima vlastit raspon svojstava i djelovanja, {to mu daje<br />
vlastito mjesto u sustavu umjetnosti. Drugim rije~ima, da<br />
film nije puko konzervirano kazali{te. Zahvaljuju}i svojem<br />
osebujnom mediju, film je pru`ao mogu}nost razlu~nog<br />
estetskog sustava s dotad nezabilje`enim vlastitim mogu}nostima<br />
i zakonima. Za mnoge, osnovna zada}a filmske teorije<br />
postala je identifikacija prirode filmskog medija i domi-<br />
{ljanje njegovih zakona. Ali taj pothvat, naravno, nije bio<br />
posve li{en interesa, jer je u pozadini takva istra`ivanja le`ao<br />
odre|en motiv: ako bi se, naime, moglo pokazati da <strong>filmski</strong><br />
medij podr`ava jedinstven umjetni~ki oblik, 2 tada film<br />
zavre|uje ravnopravno mjesto me|u umjetnostima.<br />
Na ovu se raspravu, nadalje, nadovezala druga, nedavnija.<br />
Kako su u SAD-u osnovani <strong>filmski</strong> odsjeci, shva}anje da je<br />
<strong>filmski</strong> medij jedinstven i da ima vlastite zakone uskrslo je<br />
kao argument u prilog uspostavljanja nastavnog programa<br />
filma. Jer ako je film jedinstven umjetni~ki oblik s vlastitim<br />
zakonima, tada on tra`i vlastite esteti~are. Ako je film jedinstven<br />
umjetni~ki oblik, tada je on ujedno i jedinstven predmet<br />
studija. Film ne bi bio valjano cijenjen niti shva}en kad<br />
bi bio prepu{ten samo nastavnicima engleskog jezika, povjesni~arima<br />
umjetnosti i teatrolo{kim odsjecima. Kao jedinstven<br />
umjetni~ki oblik film je tra`io vlastite specijaliste. Tako<br />
su mi to objasnili 1970. kad sam zapo~eo sa svojim prvim<br />
predavanjima iz filmske teorije na New York Universityju,<br />
zajedno s Georgeom Ambergom, koji je, naravno, u to doba<br />
bio uvu~en u nastojanje da se otvori poslijediplomski odsjek<br />
za filmologiju. 3<br />
Kasnih 1960-ih i ranih 70-ih potreba da se dokazuje kako je<br />
film umjetnost i nije vi{e bila toliko neophodna. Toliko nam<br />
je bar namrla povijest i ukus: film je proizvodio neosporna<br />
remek-djela. No pitanje je li film autonomno podru~je istra-<br />
`ivanja, vrijedno statusa sveu~ili{nog odsjeka, jo{ je uvijek<br />
bilo predmet spora. A izravan odgovor na taj izazov, osobito<br />
uz oslonac na resurse koje je teorija tada ve} imala, ~inilo<br />
se da le`i ba{ u filozofskoj tvrdnji da je <strong>filmski</strong> medij jedinstven<br />
i, da, kao takav, tra`i prikladan razvoj prou~avateljske<br />
stru~nosti. To je bila sredi{nja ideolo{ka okosnica o kojoj<br />
je ovisilo javljanje filmologije. Bilo je i drugih, naravno,<br />
kao opa`anje da je film dru{tveno va`an. No, kako to shva-<br />
}anje nije razlu~ivalo filmologiju od sociologije, ~inilo se potrebnim<br />
da studij filma bude poduprt tvrdnjom o jedinstvenosti<br />
medija.<br />
Nepotrebno je re}i da time {to se pozivam na uvjerenje da je<br />
medijska jedinstvenost filma »ideolo{ka« ne mislim da prijatelji<br />
prou~avanja filma ne vjeruju u tu doktrinu. Njihova vjera<br />
u jedinstvenost medija bila je iskrena. To su bili dani kad<br />
se je jo{ uvijek govorilo o »filmi~nosti«. I, zaista, naslije|e tih<br />
polemika jo{ je uvijek prisutno me|u nama. Jo{ se mnogo<br />
studijskih programa naziva <strong>filmski</strong> odsjek ili odsjek <strong>filmski</strong>h<br />
studija. I kao {to ti nazivi ukazuju, autonomija tih odsjeka i<br />
nadalje po~iva na filozofskoj pretpostavci da se ovo podru~je<br />
istra`ivanja razlikuje od drugih po tome {to im je predmetom<br />
prou~avanja jedinstven medij.<br />
No, u svjetlu nedavnih razvoja — podjednako teorijskih i<br />
tehnolo{kih — ovo vi{e ne izgleda kao najbolji na~in da se<br />
pojmi na{e podru~je prou~avanja. U ovom kratkom ~lanku<br />
htio bih pokazati da to nikada nije bio ispravan put. Poku{aj<br />
da se argument u prilog filmu kao umjetnosti i u prilog filmolo{kog<br />
studija temelji na poimanju da je film jedinstven<br />
medij uvijek je bio filozofskom gre{kom. Evolucija videa, televizije<br />
i kompjuterske obrade ovu je gre{ku u~inilo samo<br />
o~iglednijom.<br />
Kao {to sam ve} ukazao, <strong>filmski</strong> teoreti~ari dugo su vremena<br />
vjerovali da bi pojam jedinstvenosti medija trebao biti<br />
sredi{njim u na{em razmi{ljanju o filmu. Naravno, nisu oni<br />
izmislili tu ideju; naslijedili su je najve}im dijelom od esteti-<br />
~ara 18. i 19. stolje}a. Jer i prije pojave filmskog izuma ve}<br />
je na{iroko bila rasprostranjena ideja da svaki umjetni~ki<br />
1 Ovo je prijevod teksta »Forget the Medium!« izvorno objavljenoga u knjizi urednika A. Balkema i H. Slager, 2000, Screen-Based Art, Amsterdam: Lieren<br />
Boog, a pretiskanog u knjizi N. Carrolla, 2003, Engaging the Moving Image, Yale University Press. Prijevod objavljujemo uz ljubaznu dozvolu Yale<br />
University Pressa. (Nap. ur.)<br />
2 Carroll pod »umjetni~kim oblikom« (artform) podrazumijeva umjetni~ku vrstu, vrstu umjetnosti. (Nap. prev.)<br />
3 Engl. film studies. Film studies otprilike odgovara na{em spektru zna~enja filmologije kako se ta koristi u klasifikacijama znanstvenih podru~ja i u sklopu<br />
sveu~ili{nih studija. (Nap. prev.)<br />
4<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>56</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
UDK: 791.31
Change language