Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 55
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 53 do 63 Rizmaul, L.: Financije velikog vojvode F. W. Murnaua (1923)...
njih nije sa~uvan7.Ti filmovi sigurno nisu bili ni autorski ni
produkcijski ravni stranima, ali su bili popularni i omiljeni
kod gledatelja. Na`alost, pioniri doma}eg filma nisu dobivali
dr`avnu potporu za filmsku djelatnost, pa su se okrenuli
drugim vrstama umjetni~kog izra`avanja. Tako je, na primjer,
puno godina nakon filmske avanture s Dvorovima u
samo}i (1925), poznati glumac Tito Strozzi na upite o svojim
redateljskim i producentskim iskustvima odgovarao:
»Ni~eg se ne sje}am! Znam samo to da sam ostao du`an sto
tisu}a!« ([krabalo, 1998: 70) O stanju u doma}oj kinematografiji
svjedo~i i malodu{nost uredni{tva zagreba~kog filmskog
~asopisa Cinema8. Na pitanje znati`eljnog ~itatelja:
»Za{to se ne proizvode doma}i filmovi?«, uredni{tvo je {turo
odgovorilo: »Nemojte o tome razmi{ljati to naprosto nije
mogu}e!« Zbog neuspje{nih pojedina~nih poku{aja i nepoticanja
od dr`ave, filmska proizvodnja bila je osu|ena na tapkanje
u mjestu. Mo`da ba{ zbog toga, u svojoj kronolo{koj
periodizaciji razvoja jugoslavenskog filma, Kosanovi} period
od 1918. do 1931. naziva »fazom spontanog poku{aja rada
na proizvodnji filmova« 9.
To ipak ne zna~i da se nije snimalo. Ako nisu mogle doma-
}e, dolazile su strane filmske ekipe. Prednja~ili su doju~era{nji
hrvatski »zemljaci« iz Austro-Ugarske Monarhije: Austrijanci,
Ma|ari i ^esi, a njima uz bok Nijemci. Prirodne ljepote
Dalmacije stranim filmskim ekipama bile su Eldorado.
Tro{kovi snimanja bili su mnogo manji nego na primjer u
Italiji, a prosje~nom njema~kom kinogledatelju more i otoci
egzotika ravna Tahitiju10. Posve je jasno da se strani filma{i
nisu upu{tali u daleko putovanje kako bi snimali neku komornu
dramu. To su mogli raditi i u studiju. Na Jadranu su
snimali zabavne filmove pustolovne tematike. Obi~no je bila
rije~ o dokonim bogata{ima ili buntovnicima bez razloga
koji su se u idili~nom mediteranskom okru`enju, vi{e-manje
uspje{no, borili sa ~udovi{tima, zlikovcima ili zavidnima.
Ako znamo da su u vrijeme bez zvuka avanturisti~ki i posebno
filmovi potjere11 bili jedna od tr`i{no najisplativijih vrsta,
nije te{ko pretpostaviti da su strani filma{i u Dalmaciju dolazili
isklju~ivo zbog mora, gra|evina i krajolika. 12
[to li rade ovi Nijemci?
Ranih 1920-ih ameri~ka filmska industrija ve} je vladala svijetom,
a parirati su joj se usudili jedino Nijemci. Njema~ka
je produkcija u me|uratnom razdoblju, zahvaljuju}i, izme|u
ostaloga, i dr`avnom poticaju, uspjela zna~ajem i kvantitetom
dosti}i ameri~ko carstvo filma u Hollywoodu. Samo je
najpoznatije poduze}e Universum film AG (UFA) snimalo
nevjerojatnih 300 filmova godi{nje. Osim dr`avnih poticaja,
na kvantitetu njema~kih filmova, ~udnim slijedom, utjecala
je i inflacija. Od 1919. do 1924. inflacija bi pojela po~etne
tro{kove produkcije tako da se ~inilo da je film, u procesu
od snimanja preko monta`e do premijere, donosio ve}u zaradu
nego {to je na po~etku ulo`eno 13. S tolikom produkcijom
njema~ki film neprestano je tra`io nova tr`i{ta, ali i nailazio
na brojne probleme. Prosje~an Francuz ili Englez jo{
uvijek je bio pod dojmom »Velikog rata« i nije ga bilo lako
uvjeriti da su »neprijateljske« filmske namjere bezazlene. Nijemci
su tome dosko~ili tako {to su obra|ivali univerzalne,
~esto bajkovite teme, zaobilaze}i sumornu njema~ku zbilju.
Njema~kom uspjehu na europskom, ali i ameri~kom tr`i-
{tu 14 nu`no je pridonio jo{ jedan va`an aspekt. Radilo se o
nijemim filmovima pa nije postojala jezi~na barijera, umetnuli
bi se samo novi me|unaslovi i film je osu|en na univerzalno
dobar prijem, naravno ako je bio zanimljiv kritici i publici.
Interesantno je utvrditi da je to jedini period u povijesti
kada je film mogao biti nadnacionalan 15.
Najvi{e su se snimale pustolovne komedije, zabava za {iroke
mase `eljne »nove igra~ke« filma. Bio je to tr`i{no efikasan
recept, diljem Europe zaboravljalo se na ratne o`iljke i hrlilo
na jeftinu cjelove~ernju zabavu u kinematografe. Novcem
zara|enim na taj na~in, njema~ki su producenti izigravali inflaciju
i kretali u nove projekte. U stalnoj potrazi za novim
temama stigli su i do isto~ne obale Jadrana.
Hrvatsko dru{tvo 1920-ih bilo je naklonjeno Nijemcima, a
naro~ito njema~koj kulturi. Stoljetne veze s Austrijom, u~enje
njema~koga jezika u {kolama, tradicionalno zanimanje
za njema~ku knji`evnost, kazali{te i likovnu umjetnost pomagalo
je i njema~kom filmu da kod nas pridobije zahvalnu
filmsku publiku: »Iako Be~ i Pe{ta vi{e nisu za nas ono {to su
bile u trgova~kom i upravnom pogledu, nijesu se prilike promijenile
mnogo. Imademo vi{e i raznovrsnih podru`nica
filmskih tvornica u Jugoslaviji, ali se ~ini da njema~ki film
kod nas jo{ uvijek prolazi najbolje. Boriti se protiv njema~kog
filma samo zato {to je njema~ki, ne bi imalo smisla, jer
mi treba da primamo sa svih strana, ali u prvom redu {to je
vrijedno...« 16
7 U fragmentima je sa~uvan jedino nedovr{eni film Franje Ledi}a Ciganska krv (Dobrotvorka Balkana) iz 1927.
8 Cinema, br. 4, Zagreb, 1927, str. 14. — Bio je to ilustrirani filmski ~asopis, uspje{no je izlazio punih ~etrnaest godina, od 1927. pa sve do 1941.
9 Dejan Kosanovi}, Uvod u prou~avanje istorije jugoslovenskog filma, Beograd 1976, str. 50-53.
10 Usp. Dejan Kosanovi} i Dinko Tucakovi}, Stranci u raju, Beograd 1998.
11 Filmska enciklopedija, Zagreb 1986, ~lanak »Filmovi potjere«, str. 400-401.
12 Najreprezentativniji je primjer Nemogu}i gospodin Pitt (Unmögliche Herr Pit, 1938) popularnoga Harryja Piela. U ovom filmu potjere Split je uspje{no
pretvoren u sjevernoafri~ki obalni grad. Statisti (Spli}ani) »vje{to« su preru{eni u Arape i Crnce. A kako pravoj pustolovini za sva~iji ukus doli~i,
rivom su se {etale deve, a automobilska jurnjava zapo~ela je na Prokurativama i zavr{ila ispod Pjace na {tandovim s ju`nim vo}em.
13 Vi{e o utjecaju inflacije na procvat filmske industrije u vrijeme Weimarske republike usp. Thomas Elseaser, Weimar Cinema and After, New York 2008,
112-117.
14 Zamah njema~ke produkcije bio je toliko velik da su po~eli graditi vlastitu kinodistribucijsku mre`u u Americi. Vi{e o tome usp. Thomas J. Saunders,
Hollywood in Berlin, American Cinema and Weimar Germany, University of California Press, 1994, str. 22-34.
15 Usp. Ante Peterli}, Povijest filma: rano i klasi~no razdoblje, Zagreb 2008, str. 152-157.
16 Jutarnji list, Zagreb, 12. 9. 1925, str. 7.
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.
55