Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 90
90
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 85 do 92 Kukuljica, M.: Vrednovanje filmskoga gradiva
• V kategorija ambijentalnog zna~enja, uvr{tavaju se spomenici
koji imaju minimalne kulturno-umjetni~ke, odnosno
povijesne ili druge znanstvene vrijednosti.
Iz ovog sustava kategorizacije vidljivo je da, osim O kategorije,
malo {to je mogu}e primijeniti na kategorizaciju i vrednovanje
filmskog gradiva. U isto vrijeme arhivski stru~njak
svjetskog ugleda Bernard Stulli, priznati povjesni~ar i dugogodi{nji
ravnatelj Hrvatskog dr`avnog arhiva, u svom radu,
koji je i danas najutemeljeniji stru~ni napis o ovoj problematici
razla`e svoj koncept i sustav kategorizacije arhivskog
gradiva. Napis je poznat pod naslovom »O valorizaciji i kategorizaciji
arhivske gra|e« (Arhivski vjesnik, 1970). Njegov
prijedlog za kategorizaciju arhivske gra|e glasi:
• 0 — gra|a najve}eg nacionalnog, pa time i {ireg zna~enja,
kao i ostala gra|a {ireg zna~enja a najve}e vrijednosti;
• I — gra|a istaknute reprezentativnosti za nacionalnu arhivsku
cjelinu, odnosno za nacionalna fundamentalna
istra`ivanja a posebne je vrijednosti;
• II — gra|a vrijednosti za {ira podru~ja, tj. za makro regije
Hrvatske;
• III — gra|a manje vrijednosti od zna~enja za pojedine u`e
regije Hrvatske, odnosno za manje va`ne oblasti istra`ivanja;
• IV — gra|a male i sporednije vrijednosti, koja slu`i za {iru
ilustraciju onog {to je kao bitno i tipi~no za dru{tveni razvoj
ve} dokumentirano gra|om od »O« do »III« kategorije.
Ovaj sustav promi{ljen je za potrebe kategorizacije klasi~nog
arhivskog gradiva. Tada u arhivskom sustavu jo{ nije nazo-
~an niti razra|en pristup novim medijima, tj. nekonvencionalnom
arhivskom gradivu (film, fonografski zapis, fotografija,
elektronski zapis). U to su vrijeme novi mediji izvan
mnogih svjetskih arhivskih institucija i sustava8. U stru~nom napisu Bernarda Stullija prepoznajemo njegov
osobni pristup u kategorizaciji arhivskog gradiva, koji izbacuje
»saveznu« razinu kao ne{to umjetno i nepostoje}e i uvodi
nacionalnu i me|unarodnu razinu vrijednosti.
Razmotriv{i sve ove modele, kao i kategorizacije gra|e drugih
djelatnosti a polaze}i od vlastitih stajali{ta i iskustava,
do{ao sam do sustava kategorija kojima je mogu}e kategorizirati
i vrednovati filmsko gradivo:
• I — filmska djela koja su po svojoj vrijednosti dio svjetske
filmske ba{tine (antologijska filmska djela)
• II — vrijedno umjetni~ko ostvarenje
• III — umjetni~ko ostvarenje
• IV — filmsko djelo dokumentarne, namjenske, povijesne
ili druge vrijednosti s manje nagla{enim umjetni~kim pristupom.
Vrednovanje i kategorizacija filmske zbirke
Zagreb filma
Cjelokupna filmska zbirka Zagreb filma, prema dostupnoj
dokumentaciji Zagreb filma, sadr`i 921 naslov kratkometra`nih
i dugometra`nih filmova. U skladu s gore navedenim
kategorijama kona~ne vrijednosti po kategorijama su slijede-
}e:
• I kategorija — 157 naslova ili 17,04% od ukupnog broja
naslova,
• II kategorija — 225 naslova ili 24,42% od ukupnog broja
naslova,
• III kategorija — 297 naslova ili 32,24% od ukupnog broja
naslova,
• IV kategorija — 216 naslova ili 23,45% od ukupnog broja
naslova.
Ukupno je vrednovano i kategorizirano 895 naslova. Za 26
naslova nije se mogla utvrditi kategorija zbog necjelovitih
podataka. Tako mali broj filmova, koji se nisu mogli vrednovati,
ne mijenja ukupnu dobivenu sliku o vrijednosti ove
filmske zbirke. Ako se kona~ni rezultat kategorizacije i vrednovanja
filmske zbirke Zagreb filma nastoji sagledati prema
vrstama kratkometra`nog filma, onda treba naglasiti da od
ukupno identificiranih 895 naslova, na animirane se filmove
odnose 482 naslova a na sve ostale kratkometra`ne filmove
421 naslova.
Prema usvojenim kategorijama ukupne vrijednosti unutar
animiranog filma su slijede}e:
• I kategorija — 102 naslova ili 21,12%
• I kategorija — 151 naslov ili 31,32%
• III kategorija — 195 naslova ili 40,45%,
• IV kategorija — 49 naslova ili 10,16%.
Ukupne vrijednosti za druge podvrste kratkometra`nog filma
ne{to su ni`e:
• I kategorija — 56 naslova ili 13,30%,
• II kategorija — 63 naslova ili 14,96%,
• III kategorija — 127 naslova ili 30,16%,
• IV kategorija — 176 naslova ili 41,80%.
Ovako utvr|eni pokazatelji potvr|uju dobro poznata stajali-
{ta o izuzetnoj vrijednosti osebujne i jedinstvene filmske
zbirke u nas u ~iji su nastanak ulo`ili svoj talent i znanje svi
zna~ajni autori hrvatskog filma.
Dovoljno govori podatak da se u I. i II. kategoriji (svjetska
dostignu}a i vrijedna umjetni~ka ostvarenja) nalazi 382 naslova,
ili 41,46% od ukupnog broja naslova ove Zbirke.
U IV. kategoriji (djela s manje nagla{enim umjetni~kim vrijednostima)
nalazi se samo 216 naslova ili 23,45% od ukupnog
broja naslova. Ova kategorija optere}ena je mnogim
namjenskim, tzv. prigodnim ostvarenjima, koja imaju dokumentarnu
i povijesnu vrijednost, svjedo~e o `ivotu, dru{tvenim
zbivanjima i gospodarskom razvoju.
8 Poznata je ~injenica da UNESCO na svojoj Generalnoj skup{tini odr`anoj u Beogradu tek 1980. godine donosi Preporuke u ~uvanju i za{titi pokretnih
slika.
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.